Kako bi vam omogućili bolje korisničko iskustvo, ova stranica pohranjuje vaše kolačiće (cookies). Više informacija

Zatvori

Labin – Zgrada društvenog poduzetništva

Prostor koji se planira urediti je jugozapadno krilo poslovne zgrade u centru Labina, koja se nalazi na glavnoj gradskoj prometnici u neposrednoj blizini autobusnog kolodvora. Radi se o bivšem učeničkom domu Rudarsko-industrijske škole, koji nije u funkciji već preko 10 godina. Trenutno se u krilu zgrade nalazi: Centar za inkluziju i podršku u zajednici u […]

Glasaj

Opis

Prostor koji se planira urediti je jugozapadno krilo poslovne zgrade u centru Labina, koja se nalazi na glavnoj gradskoj prometnici u neposrednoj blizini autobusnog kolodvora. Radi se o bivšem učeničkom domu Rudarsko-industrijske škole, koji nije u funkciji već preko 10 godina. Trenutno se u krilu zgrade nalazi: Centar za inkluziju i podršku u zajednici u Labinu (1.kat) – taj je kat saniran i Centar ostaje u prostoru, te Centar za socijalnu skrb (3.kat-dio) – koji iseljava iz prostora, te dvorana u kojoj se povremeno održavaju vježbe za osobe treće životne dobi i škola plesa (prizemlje). Ukupna površina krila je oko 800m2 + 470m2 okućnice, a sastoji se od prizemlja, tri kata i visokog potkrovlja. Ispred i oko zgrade nalaze se parking i zelene površine. Plan je opisani dio zgrade renovirati i preurediti u “Zgradu društvenog poduzetništva Labin”, multifunkcionalni društveno-kulturni i edukacijski centar koji bi se sastojao od:

 

– hostela za mlade

– konferencijskog centra s tri polivalentne dvorane (100, 30 i 20 sjedećih mjesta)

– društveno-poduzetničkog akceleratora za start up projekte mladih poduzetnika

– coworking slobodnog radnog prostora

– prostora za organizacije civilnog društva

– te lokalnog i županijskog info centra za mlade.

 

Plan rekonstrukcije:

(1) Prizemlje

Ulazni lobby sastojao bi se od

– recepcije hostela

– predvorja konferencijskog centra (s aparatima za samoposluživanje (topli i hladni bezalkoholni napici, snack-ovi))

– lokalnog info punkta za organizacije civilnog društva (koje će biti smještene na međukatu, pa u drugoj fazi u potkrovlju krila)

– konferencijski centar sastojao bi se od tri polivalentne dvorane. Veća dvorana površine 120m2 i kapaciteta od 100 sjedećih mjesta bila bi opremljena suvremenom audio-vizualnom tehnologijom i spremna za realizaciju svih vrsta edukacija, seminara i konferencija, a po potrebi bi se mogla prilagoditi za “stajaće” evente. Manje dvorane bi služile kao predavaonica za do 30 osoba, ali i kao izdvojene sale za sastanke, te odvojeni uredski coworking prostor za goste.

 

(2) 1. Kat

Na prvom se katu nalazi jedan od partnera na projektu Centar za inkluziju i podršku u zajednici u Labinu, koji će pružati podršku i biti uključen u rad društvenog poduzeća.

 

(3) Međukat

Između 2.i 3.kata se nalazi međukat u kojem je trenutno smješten Centar za socijalu skrb, a koji izlazi iz istoga. Stoga će prostor međukata ostati na raspolaganju mladim start up poduzećima i/ili timovima koji razvijaju nove i inovativne poduzetničke ideje, u obliku društveno-poduzetničkog akceleratora s uredskim prostorima, zajedničkom salom za sastanke i prezentacije te zajedničkim coworking otvorenim uredskim prostorom. U ovom bi prostoru mladi start up-ovi dobili na korištenje uredske prostore isključivo za razradu poduzetničkih ideja, uz mentorstvo i stručno vođenje, a nezavisni profesionalci kao i gostujući poslovni ljudi mogli bi za povremeni rad koristiti coworking uredski prostor sa svom standardnom uredskom opremom i široko pojasnim bežičnim pristupom internetu. Za korištenje coworking prostora vanjski bi korisnici plaćali naknadu za pokrivanje troškova režija i održavanja prostora i tehnike.

Model po kojem će se akcelerator davati na korištenje mladim start up-ovima (mogu biti pravne osobe, neformalne skupine ili fizičke osobe, a za razvoj svojih poduzetničkih ideja, ne za redovno poslovanje), je na određeno vrijeme i pod određenim uvjetima, uz selekciju temeljenu na prezentiranoj poslovnoj ideji, studiji ili poslovnom planu. Mladim poduzetnicima početnicima najčešće nedostaje upravo mentorstvo, umrežavanje i financijska podrška, te je zamisao pružanjem istih u početnim fazama poslovanja kroz moguće suvlasništvo pružatelju usluga (u ovom slučaju društvenom poduzeću) u inovativnim tvrtkama.

 

(4) 2.kat i 3 kat

Hostel bi se sastojao od 56 ležajeva raspoređenih u 2-krevetne i 4-krevetne sobe sa zajedničkim kupaonicama, zauzimao bi površinu od 2 kata (oko 320m2), a uz recepciju bi imao prostor “dnevnog boravka” gdje bi se nudili dodatni sadržaji, kao i blagovaonicu za posluživanje doručka. Hostel bi radio tijekom cijele godine, a u zimskom bi periodu služio i kao jedini gradski poslovni hotel. Uređenje soba će biti jednostavno, no atraktivno uz sav potreban komfor.

PRILOG 5 – ZDP – 3D skice zgrade

Osnovni problem

Prema Projektu ukupnog razvoja Grada Labina se stavlja naglasak na razvoj regionalne infrastrukture za podršku poduzetništva i razvoju poduzetničke klime putem jačanja aktivnosti poduzetničkih potpornih institucija među kojima „poduzetnički inkubatori bili bi potaknuti da postanu mjesta za pružanje usluga poduzetnicima početnicima kroz povoljniji najam poslovnog prostora, stručnu i savjetodavnu pomoć za brz i uspješan razvoj poduzeća…“ što je svrha i društvenog akceleratora.

Prema studiji „Socijalna održivost i procesi urbane transformacije u hrvatskim malim gradovima“ ispitanici ističu da je važno u procese planiranja znatno više uključiti stručnjake, obične građane i udruge civilnog društva, koji dosada nisu bili ravnopravni sugovornik. Kao najvažniji kriteriji za planiranje razvoja, označeni su podrška stručnjaka i ekološka prihvatljivost. Riječ je o kriterijima koji, u odnosu na ostale ponuđene, jedini mogu osigurati gradu dugoročno socijalno održivi razvitak. Kriteriji održivog grada ili grada prikladnog za život ljudi temelje se na zdravom okolišu, društvenoj i kulturnoj održivosti, efikasnoj infrastrukturi, dobroj komunikaciji i dijalogu svih dionika u procesima donošenja važnih upravljačkih odluka te na poticanju inovativnosti i kreativnosti kao okvira za održivi razvoj. Društveni centri prema primjerima dobre prakse i definiciji mogu zadovoljiti zadane kriterije.

Društveni centri su samostalno vođeni prostori u vlasništvu, iznajmljeni ili zauzeti prostori, vrlo različitih formi. U društvenim centrima se ljudi okupljaju da bi stvarali i komunicirali. Društveni centri nude osjećaj pripadnosti zajednici i solidarnosti, oni su nekonvencionalna mjesta za druženje, opuštanje, razgovor, susrete s ljudima ili pronalaženje informacija o različitim pitanjima i temama. Takvi su centri također poznati i kao slobodni prostori, odnosno sigurni prostori gdje se vode i ohrabruju specifične forme dijaloga i aktivizma ili oni služe kao otvoreni prostori za interakcije između različitih grupa u zajednici bez ikakve cenzure (tako da se koristi i pojam zone slobode govora). Kako bi se unatoč društveno poduzetničkim aktivnostima koje će osigurati održivost zgrade i proširiti raspon javno-civilnog dijaloga održala namjena razvoja zgrade kao društveno-kulturnog centra u zajednici je iznimno važno pomno osmisliti model upravljanja zgradom i programskim sadržajima.

Društveni se centri vode u duhu poticanja suradnje, solidarnosti i uzajamne pomoći, većinom ne postoji hijerarhijska struktura već participativan model donošenja odluka. Takav model se naziva «novim participativnim upravljanjem», a pretpostavlja uključivanje i samih građana u (su)upravljanje javnim dobrima i uslugama (u onom djelu koji se odnosi na usluge prema zajednici – u ovom slučaju nošene od strana organizacija civilnog društva). Taj pristup karakterizira sudjelovanje, suupravljanje, transparentnost, otvorenost, stalne konzultacije sa širokim spektrom dionika o tome što je javni interes i kako ga ostvariti. Obzirom da je ovakav način upravljanja vrlo blizak i društvenim poduzećima postoji mogućnost da se djelovanje društvenog centra kao programsko područje i inkubacijski prostor „uklopi“ u portfelj društvenog poduzeća, a zgrada koristi kao prostorni resurs koja se pažljivim odabirom gospodarstvenika održava i oplemenjuje.

“Zgrada društvenog poduzetništva” je u svojoj namjeni prilagođena mladima iz lokalne zajednice (iz Labina i cijele Istre) kojima će nuditi prostorne kapacitete gdje bi mladi nezavisni profesionalci i oni koji to mogu i žele postati razvijali svoje poslovne ideje, gdje bi se okupljale neprofitne udruge i gdje bi se smjestila točka Info centra za mlade Istarske županije. Obzirom da je od jedan od suradnika na pokretanju ove ideje udruga mladih Alfa Albona koja i sama funkcionira na smjernicama koje su se navele kao relevantne za efikasno i demokratsko upravljanje i već dugi niz godina radi na poticanju društvenog kapitala unutar lokalne zajednice se očekuje da će se osigurati ta dimenzija socijalne održivosti. Unatoč tome što se Društveni centar po svojoj definiciji može obraćati isključivo jednoj ciljnoj skupini – u ovom slučaju su to mladi, prostori se stavljaju na aktivno korištenje ostalim zainteresiranim sudionicima.

Rješavanje problema

Početak korištenja pojma društveni utjecaj vezan je uz udruge, prvenstveno socijalnog i humanitarnog karaktera koje su osjećale nužnost da svrhu svojeg djelovanja tj. rad u skladu s javnim (općim, zajedničkim) interesom. „dokažu“ svim onima koji daju bilo kakav doprinos radu dotične udruge (bilo financijski, bilo volonterski bilo savjetodavni) ili predstave široj javnosti.

U trenutnom okruženju globalne financijske krize ovaj trend postaje još izraženiji. Organizacije pokušavaju dionicima dokazati da nije jedino mjerilo uspješnosti organizacije ono koje govori o tome koliko je organizacija sredstava pridobila već ono koje pokušava ocijeniti pozitivne promjene koje su nastale u zajednici ili u pojedinim ciljnim skupinama korištenjem tih sredstava. To nastoje pokazati i dokazati mjerenjem društvenog utjecaja.

Organizacije civilnog društva su one koje najprije primjećuju potrebe unutar zajednice (većinom unutar jedne skupine) i vrlo su aktivne, uspješne i kreativne u njihovom rješavanju. Stoga su upravo i udruge u RH najintenzivniji pokretači društveno poduzetničkih inicijativa, kako bi uz tržišne prihode osigurali svoju dugoročnu održivost ili pak svojim skrbnicima, korisnicima otvorili mogućnost uključivanja u društvene tokove.

Ovo je tek jednodimenzionalni prikaz socijalne dimenzije pothvata, mjerljiv postaje tek kada se zadaju indikatori (ciljevi i rezultati koji se žele postići), no kada isti stavljamo u širi (vremenski i razvojni) kontekst vidimo da je za jednu malu lokalnu zajednicu poput labinske s oko 11.642 stanovnika iznimno relevantno.

Pod ekološkim ciljevima se nalaze:
- podizanje energetske učinkovitosti zgrade i stvaranje energetske neovisnosti
- odvojeno prikupljanje otpada (mogući razvoj modela za lokalno prikupljanje sirovina otpada – tekstil, PVC; papir)
- poticanje biciklizma kao alternativnog načina prijevoza – rentanje bicikala
- korištenje lokalnih (ekoloških) namirnica za pripremu doručka
- korištenje štedljive rasvjete i tehnike (računala itd.) unutar cijele zgrade
- dugoročni cilj je postići potpunu energetsku neovisnost zgrade i koristiti isključivo obnovljive izvore energije za sve energetske potrebe zgrade
- korištenje ekoloških sredstava za čišćenje i održavanje zgrade

Društveni i ekološki ciljevi koji zahtijevaju intenzivnija ulaganja (energetska neovisnost, prilagodba prostora osobama s invaliditetom) će se pokrivati reinvestiranjem dobiti iz društvenog poduzeća i prijavama na relevantne natječaje.

Rezultati

Ova projektna inicijativa je pilot projekt koji će u budućnosti imati kvalitetne i dugoročne učinke na širu lokalnu zajednicu kroz uključenje raznih struktura i dobnih skupina građana.
Ključni segmenti društvene dimenzije ovog pothvata su:
- revitalizacija javnog prostora na dobroj lokaciji / otvaranje prostora koji može biti od koristi široj zajednici
- stvaranje radnih mjesta za mlade iz lokalne zajednice ima izravan učinak na sprječavanje migracije
- uključivanje osoba s intelektualnim poteškoćama koje su dio Radno-zaštitne jedinice za zapošljavanje osoba s invaliditetom Centra za inkluziju i podršku u zajednici u Labinu, a kroz suradnju u društveno poduzetničkom pothvatu (preuzimanju šivanja posteljine, održavanje rublja i usluge peglanja i pranje za goste)
- fizički prostor za jačanje kapaciteta civilnog društva, društvenog poduzetništva i start up aktivnosti mladih – zadržavanje „mladih mozgova“ u zajednici
-volonterski angažman članova udruge za mlade Alfa Albona i poticanje volonterizma u zajednici
-dijeljenje zajedničkih resursa
-poticanja participacije, tolerantnosti, uzajamnosti u skladu s vrijednostima udruge
-prijenos neformalnog znanja i vještina unutar lokalne zajednice
-prilagodba prostora za osobe s invaliditetom (planirano).

Troškovi projekta

Troškovi projekta su sljedeći:
- Projektno tehnička dokumentacija financirana je sredstvima odobrenim od strane Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva, Zagrebačke banke i organizacije NESST u iznosu od 90.000,00 kuna
- Studija održivosti projekta financirana je od strane Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva u iznosu od 20.000,00 kuna te Grada Labina u iznosu od 17.500,00 kuna
- Uređenje postojećih prostorija buduće Zgrade društvenog poduzetništva volonterskim radom članova Udruge za mlade Alfa Albona (procijenjena vrijednost oko 40.000,00 kuna).
Ovaj projekt povjeren je na obavljanje organizacijama civilnog društva: Udruzi za mlade Alfa Albona i Centru za inkluziju i podršku u zajednici Labin.

Drugi učinci projekta

Sama inicijativa “Zgrada društvenog poduzetništva”“ je u zadnje dvije godine predstavljena na raznim seminarima, konferencijama i radionicama kao primjer dobre, kvalitetne i nagrađivane inicijative iz područja razvoja društvenog poduzetništva i uspostave javno-civilnog dijaloga.
Ova inicijativa koja je podržana od strane lokalne i regionalne samouprave te je dobila slijedeća priznanja:

• Nagrada za društvenu inovaciju 2013. godine – Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva.
• Nagrada za najbolju socijalnopoduzetničku ideju u 2012. godini – Udruga Slap, Ministarstvo rada i mirovinskog sustava.
• Natječaj “Moja zajednica” 2014. godine, – Zagrebačka banka, Zaklada UniCredit, NESsT, Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, top 5 najkvalitetnijih društveno poduzetničkih projekata.

Održivost projekta

Modelu se pripisuje inovativnost i visoki potencijal uspjeha, kroz tri prizme:
(1) financijsku:
- dokazom visoke razine (samo)održivosti, jednako kao i povećanjem vrijednosti objekta kroz ulaganje i održavanje

(2) društvenu:
- korištenjem slobodnih resursa (ima i ekološku dimenziju) – stvaranjem zajedničkog prostora djelovanja
- uključivanjem mladih u njima zanimljive i prilagođene procese i aktivnosti
- stimuliranjem zajedničkih inicijativa i procesa
- pozitivnim utjecajem na percepciju u javnosti (otvaranjem prostora participacije)
- otvaranjem dijaloga između svih dionika u zajednici
- uključivanjem inicijativa povezanih s marginaliziranim skupinama (skrbnici Centra za inkluziju)

(3) ekološku:
- korištenjem postojeće zgrade i adaptiranjem umjesto novogradnjom (ujedno i prevencija od devastacije)
- povećanjem energetske učinkovitost
- uštedom energije i pažljivim korištenjem resursa prilikom korištenja objekta