Kako bi vam omogućili bolje korisničko iskustvo, ova stranica pohranjuje vaše kolačiće (cookies). Više informacija

Zatvori

Ludbreg – Energetska sanacija DV Radost

Nakon provedenog Detaljnog energetskog pregleda i izrade Energetskog certifikata u lipnju 2010. krajem iste godine Projekt energetske sanacije DV Radost prijavljen je Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost na javni poziv za mjeru: održiva gradnja. Odlukom Fonda od 20.04.2011. projekt energetske sanacije prihvaćen je za sufinanciranje u iznosu od 40% opravdanih troškova projekta. Iste […]

Glasaj

Opis

Nakon provedenog Detaljnog energetskog pregleda i izrade Energetskog certifikata u lipnju 2010. krajem iste godine Projekt energetske sanacije DV Radost prijavljen je Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost na javni poziv za mjeru: održiva gradnja.

Odlukom Fonda od 20.04.2011. projekt energetske sanacije prihvaćen je za sufinanciranje u iznosu od 40% opravdanih troškova projekta. Iste godine je provedena javna nabava te nakon potpisa ugovora sa odabranim izvoditeljem realizirana je u kolovozu 2011.

Projekt se sastojao od nekoliko faza.

  1. faza projekta: zamjena dotrajalog krovišta od štetnih azbestno-cementnih ploča sa limenim pokrovom sa zaštitnim filcom protiv kondenzacije (parna zapreka) te toplinska izolacija negrijanog tavana sa 30 cm kamene vune.

Nakon što je potpisan ugovor o sufinanciranju sa Fondom koncem 2012. godine pristupilo se javnoj nabavi za realizaciju II. faze projekta: Zamjena dotrajale prozorske stolarije, vratiju i pregradnih stijena sa novom (troslojno izo-staklo sa low-e premazom i argonskim punjenjem) te toplinska izolacija zidnih ploha sa 20 cm kamene vune. Predmetni radovi su se odvijali tokom 2013. i okončani u jesen 2013. te su se već u prvoj godini primjene pokazale značajne uštede u potrošnji energenata uz podizanje kvalitete boravka korisnika.

Dječji vrtić Radost ima 160 korisnika (u ovaj broj nije uključen predškolski uzrast), a uključujući osoblje vrtića, roditelje, indirektnu korist osjeća više od 500 korisnika.

podaci o potrosnji i emisiji co2 – dv radost (2007-2013)

dv_radost_tabla_42x29,7cm-v1

Osnovni problem

Problem kojeg našom inicijativom želimo riješiti odnosi se na generalan problem održivog razvoja u malenim sredinama poput Grada Ludbrega.
Kao malena sredina koja broji tek nešto više od 9000 stanovnika, svakodnevno smo se susretali s neizgrađenim kapacitetima u pogledu energetskog razvoja, malenim mogućnostima za implementaciju održivih inicijativa, sporim približavanjem referentnim stavkama europskih Strategija, nerazvijenom svijesti građana o važnosti očuvanja prirode te smanjenja potrošnje energije, važnosti obnovljivih izvora energije te malenih mogućnosti implementacije navedenih programa, projekata te inicijativa u našu Zajednicu.
Okosnica problema s kojim se susrećemo na svakodnevnoj bazi u okvirima naših institucija te cjeloukupnog stanovništva na području JLS Ludbreg je kako osmisliti i realizirati program prijelaza naše zajednice iz ramova energetske neučinkovitosti, zagađivača okoliša te velikog potrošača energije u zajednicu koja je ekološki osviještena, koja je vođena „zelenim načelima“ i koja je prepoznatljiva u široj javnosti kao zajednica gdje je održivi razvoj vidljiv u svakom segmentu ( socijalnom, političkom, okolišnom, društvenom, energetskom ).
Kako bi dokinuo postojeće stanje, Grad Ludbreg se potpisom Izjave o politici energetske učinkovitosti i Povelje gradonačelnika i župana RH 2009. godine aktivno uključio u Program uvođenja sustavnog gospodarenja energijom (SGE) koji je na nivou RH provodio UNDP (Program UN za razvoj) te su u sustav SGE uvedene sve javne zgrade u vlasništvu Grada pa tako i zgrada DV Radost. Nakon što su provedeni preliminarni energetski pregledi utvrđeno je da je upravo zgrada DV Radost najlošija sa aspekta energetske učinkovitosti te se u suradnji sa EIHP (Energetskim institutom Hrvoje Požar) pristupilo detaljnom energetskom pregledu zgrade i izradi Energetskog certifikata te je predmetna zgrada u lipnju 2010. postala prva zgrada takve namjene u Hrvatskoj sa energetskim certifikatom sukladno Pravilniku o energetskom certificiranju od 1. 4. 2010. godine.
Navedeni problem je izravno ili neizravno utjecao na sve stanovnike jedinice lokalne samouprave Grada Ludbrega.
Posljedice navedenog problema su sveobuhvatne i ulaze u sve dijelove procesa donošenja odluka, planiranja proračunskih stavaka, organizacije adekvatnog ljudskog kapitala, provođenja procesa formalne i neformalne edukacije, planiranja budućih stavki za implementaciju.
Konkretno, s obzirom da je Detaljni energetski pregled potvrdio da je zgrada u izrazito lošem energetskom razredu F te je kao objekat od javnog značaja (gradski vrtić) bio idealan za realizaciju energetske sanacije sukladno provedenom Energ. pregledu sa ciljem postizanja puno boljeg energetskog razreda, što bi predstavljalo primjer dobre prakse u našoj zajednici te utjecalo na podizanje svijesti građana o potrebi smanjenja potrošnje energije i samim tim emisije stakleničkih plinova u atmosferu.

Rješavanje problema

Problem kojeg našom inicijativom želimo riješiti odnosi se na generalan problem održivog razvoja u malenim sredinama poput Grada Ludbrega.
Kao malena sredina koja broji tek nešto više od 9000 stanovnika, svakodnevno smo se susretali s neizgrađenim kapacitetima u pogledu energetskog razvoja, malenim mogućnostima za implementaciju održivih inicijativa, sporim približavanjem referentnim stavkama europskih Strategija, nerazvijenom svijesti građana o važnosti očuvanja prirode te smanjenja potrošnje energije, važnosti obnovljivih izvora energije te malenih mogućnosti implementacije navedenih programa, projekata te inicijativa u našu Zajednicu.
Okosnica problema s kojim se susrećemo na svakodnevnoj bazi u okvirima naših institucija te cjeloukupnog stanovništva na području JLS Ludbreg je kako osmisliti i realizirati program prijelaza naše zajednice iz ramova energetske neučinkovitosti, zagađivača okoliša te velikog potrošača energije u zajednicu koja je ekološki osviještena, koja je vođena „zelenim načelima“ i koja je prepoznatljiva u široj javnosti kao zajednica gdje je održivi razvoj vidljiv u svakom segmentu ( socijalnom, političkom, okolišnom, društvenom, energetskom ).
Kako bi dokinuo postojeće stanje, Grad Ludbreg se potpisom Izjave o politici energetske učinkovitosti i Povelje gradonačelnika i župana RH 2009. godine aktivno uključio u Program uvođenja sustavnog gospodarenja energijom (SGE) koji je na nivou RH provodio UNDP (Program UN za razvoj) te su u sustav SGE uvedene sve javne zgrade u vlasništvu Grada pa tako i zgrada DV Radost. Nakon što su provedeni preliminarni energetski pregledi utvrđeno je da je upravo zgrada DV Radost najlošija sa aspekta energetske učinkovitosti te se u suradnji sa EIHP (Energetskim institutom Hrvoje Požar) pristupilo detaljnom energetskom pregledu zgrade i izradi Energetskog certifikata te je predmetna zgrada u lipnju 2010. postala prva zgrada takve namjene u Hrvatskoj sa energetskim certifikatom sukladno Pravilniku o energetskom certificiranju od 1. 4. 2010. godine.
Navedeni problem je izravno ili neizravno utjecao na sve stanovnike jedinice lokalne samouprave Grada Ludbrega.
Posljedice navedenog problema su sveobuhvatne i ulaze u sve dijelove procesa donošenja odluka, planiranja proračunskih stavaka, organizacije adekvatnog ljudskog kapitala, provođenja procesa formalne i neformalne edukacije, planiranja budućih stavki za implementaciju.
Konkretno, s obzirom da je Detaljni energetski pregled potvrdio da je zgrada u izrazito lošem energetskom razredu F te je kao objekat od javnog značaja (gradski vrtić) bio idealan za realizaciju energetske sanacije sukladno provedenom Energ. pregledu sa ciljem postizanja puno boljeg energetskog razreda, što bi predstavljalo primjer dobre prakse u našoj zajednici te utjecalo na podizanje svijesti građana o potrebi smanjenja potrošnje energije i samim tim emisije stakleničkih plinova u atmosferu.

Rezultati

Glavni rezultati projekta su postignute uštede na potrošnju energenata poglavito za grijanje zgrade uz istovremeno poboljšanje kvalitete boravka za korisnike (djeca) i zaposlenike.
Indirektni rezultat je utjecaj na promjenu svijesti o značaju održive gradnje i primjene mjera energetske učinkovitosti građanima i sektoru gospodarstva.
Mjerljivi rezultati: smanjuje se na 30% potrošnja energenata i emisija CO2 u atmosferu te daje promoviranjem postignutih rezultata primjer dobre prakse ostalim sektorima (gospodarstvo, civilni sektor).
U odnosu na referentnu 2010. potrošnja plina smanjena na 1/3 (sa 17.800 m3 potrošnja je smanjena na 7100 m3).
Emisija CO2 (energent plin): u 2010. iznosila je 31,86t/CO2, a u 2013. 16,63 t/CO2. Smanjenje iznosi: - 15,23 t/CO2. Emisija CO2 (ukupno): u 2010. Iznosila je 40,182 t, a u 2013. 22,478 tona CO2 pa ukupno smanjenje emisije iznosi: - 17,7 tona godišnje.
Da, projekt rješava problem svih korisnika, a primjenom su ušteđena znatna proračunska sredstva na stavci potrošnja energije uz jednostavni period povrata investicije iz ostvarenih ušteda u 7 godina.

Troškovi projekta

Izračun odnosa ukupno uloženih sredstava (vrijednost ukupne investicije s PDV-om i očekivanog godišnjeg smanjenja emisije stakleničkih plinova (razlika tona CO2)
Planirana vrijednost ukupne investicije sa PDV-om: 489.442,83 kn
Planirano - očekivano godišnje smanjenje stakleničkih plinova (razlika t CO2): 26 t
Izračun: 489.442,83 / 26t = 18.824,72 kn / t CO2
Vrijednost izvedenih radova (prihvatljivi troškovi) sa uključenim PDV-om:
1. FAZA: 111.685,23
2. FAZA: 264.554,68
Ukupno: 376.239,91
Do sada ostvareno smanjenje emisije CO2 iznosi: 17,7 t godišnje
(uz napomenu da će efekti ušteda zbog postave toplinske fasade biti vidljivi na padu potrošnje u 2014.g. te da se može očekivati i veće smanjenje stakleničkih plinova (razlika t CO2) od planiranih 26 t)
Izračun: 376.442,83 / 18 t = 20.902,22 kn / t CO2
U provedbi projekta nije bilo zapošljavanja novog osoblja, nego su postojeći djelatnici ovladali novim vještinama i znanjima te kroz rad stekli neophodno iskustvo za predlaganje i realizaciju novih projekata iz sfere energetske učinkovitosti i održive gradnje.

Drugi učinci projekta

Održivost projekta

1. UGRADNJA OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE (SUNČANI TOPLINSKI PRETVARAČI (KOLEKTORI) ZA PRIPREMU PTV I GRIJANJE, FOTONAPONSKI SUSTAV, DIZALICA TOPLINE ZEMLJA – VODA)
2. U TIJEKU JE IZRADA PROJEKTNE DOKUMENTACIJE ZA DOGRADNJU I PROŠIRENJE KAPACITETA DV RADOST U ENERGETSKOM RAZREDU „A“
NAKON NAVEDENIH POBOLJŠANJA IZRADIO BI SE IZVJEŠTAJ O DETALJNOM ENERGETSKOM PREGLEDU I ENERGETSKI CERTIFIKAT KOJIM BI SE KONSTATIRALO NOVO STANJE OBJEKTA, A KRAJNJI CILJ DODATNIH MJERA JE POSTIZANJE ENERGETSKOG RAZREDA A ILI A+ (NEAR-ZERO-ENERGY).