Kako bi vam omogućili bolje korisničko iskustvo, ova stranica pohranjuje vaše kolačiće (cookies). Više informacija

Zatvori

Mali Lošinj – Program razvoja ruralnog turizma na području grada

Kako bi se lokalnim Obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima osigurala podrška u strateškom planiranju razvoja vlastitih resursa,  zatražena je ponuda Instituta za poljoprivredu i turizam iz Poreča za izradu Programa razvoja ruralnog turizma na području Grada Malog Lošinja.  Program nudi brojna praktična rješenja turističke izgradnje s projekcijom mogućih učinaka na razvoj i prosperitet ruralnog područja  koji će […]

Glasaj

Opis

Kako bi se lokalnim Obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima osigurala podrška u strateškom planiranju razvoja vlastitih resursa,  zatražena je ponuda Instituta za poljoprivredu i turizam iz Poreča za izradu Programa razvoja ruralnog turizma na području Grada Malog Lošinja.

 Program nudi brojna praktična rješenja turističke izgradnje s projekcijom mogućih učinaka na razvoj i prosperitet ruralnog područja  koji će se ostvariti uređenjem postojećih i izgradnjom novih turističkih kapaciteta, sa smještajnim objektima i drugim sadržajima.

 U izradi projekta, odnosno davanju smjernica sudjelovala su Obiteljska poljoprivredna gospodarstva s cjelokupnog područja Grada Malog Lošinja koji su putem upitnika dali smjernice, te je na taj način stvorena i baza podataka za izrađivače studije.

 Nakon što je izrađen Nacrt, odnosno prijedlog Programa, za vrijeme javnog uvida održano je javno izlaganje o kojem su bili obavješteni svi građani GML i institucije koje krajnjim korisnicima izdaju rješenje za obavljanje djelatnosti obuhvaćenih Programom poput Županijskog odjela za urbanizam i Ureda za gospodarstvo, a posebno zainteresirana javnost koja je imala mogućnost uvida i davanja svojih sugestija na Program, a tom prilikom dobili su dodatno tumačenje izloženog prijedloga.

Osnovni problem

Područje Grada Malog Lošinja odlikuje se velikim potencijalom za razvoj ruralnog turizma koji se temelji na činjenici da postoji prirodni potencijal (ovčarski stanovi, čist okoliš, primorski pašnjaci) koji do sada nije bio iskorišten u turističke svrhe pa tako ni ne možemo govoriti o značajnoj ponudi turističkih sadržaja osim nekoliko registriranih subjekata i neregistriranih sa pružanjem usluga smještaja.

U stavku 2. članka 152. Prostornog plana Grada Malog Lošinja predviđeno je kako će se lokacije građevina u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti i pružanja ugostiteljskih i turističkih usluga u seljačkom domaćinstvu odobravati sukladno posebnom Programu Grada Malog Lošinja za razvoj agro i ruralnog turizma.

Prilikom izrade Plana ukupnog razvoja (PUR) i gospodarskih podloga na javni poziv za prikupljanje projektnih ideja pojavila se interesna grupa zainteresiranih OPG-a i poduzetnika koji se žele baviti ovom specifičnom turističkom ponudom na način da će se uključivanjem cijele obitelji vlastiti poljoprivredni proizvodi plasirati kroz turizam.

Prema podacima iz katastra, na području Grada Malog Lošinja ima ukupno 10.945 ha
poljoprivrednog zemljišta. Popisom poljoprivrede na tom je području evidentirano ukupno 198 OPG-ova koji raspolažu sa ukupno 1.519 ha poljoprivrednog zemljišta .

Ovako diverzificiran sustav proizvoda omogućuje turističkoj destinaciji kakva je Mali Lošinj prodiranje do šire strukture segmenata posjetitelja čija je sklonost različitim vrstama putovanja, različitim cjenovnim pozicijama i putovanjima u različitim razdobljima godine čime se otvara mogućnost bitnog vremenskog produljenja turističke aktivnosti i povećanja turističke potrošnje u destinaciji.

Program razvoja turizma na ruralnom području GML podrazumijeva ne samo
osmišljavanje njegovih posebnih oblika već i upravljanje resursima koji udovoljavaju
osnovnim ekonomskim, socijalnim i estetskim kriterijima, kojima će se nastojat uspostaviti dugoročno održivo poslovanje na ruralnom prostoru GML uz rast blagostanja, očuvanje kulturnog integriteta, ekoloških sustava i biološke raznolikosti.

Sukladno tome, koncept razvoja turizma na ruralnom području Grada Malog Lošinja temelji se na načelima sukladnima Strategiji razvoja turizma Hrvatske do 2020. godine

Rješavanje problema

Razvoj ruralnog turizma doprinijet će općoj atraktivnosti, konkurentnosti i uspješnosti
turističke destinacije Malog Lošinja, a koje će se reflektirati u različitim oblicima i
značajkama. Prije svega, povećat će se opća atraktivnost turističke destinacije Malog Lošinja, jer će pored atraktivnog pojasa uz more s ponudom različitih tipova plaža, sunčališta, šetnica, ugostiteljskih usluga, turistički proizvod GML obogatiti će sadržajima prirodne i kulturne baštine ruralnog prostora.

Nadalje, povećat će se sadržajnost turističke destinacije, koja će biti obogaćena novim sadržajima, pored onih uz more, uključit će se i oni iz ruralnog prostora (prirodne atrakcije, gastro ponudu, izlete, sport i rekreaciju, lov i sl.). Isto tako, podići će se razina kvalitete smještajne ponude s novim oblicima smještaja na OPG i u prekrasnim prirodnim ambijentima (ruralne kuće, ruralni hoteli, ruralni resorti, mali kampovi i dr.). Turistička destinacija ML dobit će na posebnosti ili prepoznatljivosti, posebice izgradnjom ili obnovom postojećih građevina, napuštenih sela na ruralnom prostoru te njihovim pretvaranjem u tematske hotele, eko-etno resorte, privlačne ugostiteljske objekte s tipičnim domaćim jelima i sl. koji su vrlo traženi na zahtjevnom turističkom tržištu. Nadalje, turistička destinacija dobiva na ambijentalnosti, jer se u ukupni turistički proizvod unosi nove vrste ponude, koja se doživljava kroz osjetila boje, mirise, zvukove, zapravo radi se o ambijentalnoj ponudi koja se pamti i koja utječe na ocjenu i odluku o ponovnom dolasku. Uključivanjem elemenata lokalne baštine, proizvoda i usluga na kojima počiva razvoj ruralnog turizma, destinacija dobiva na autentičnosti. Navedeno posebno odgovara suvremenim turistima koji
žele upoznati i učiti o destinaciji koju posjećuju.

Razvojem ruralnog turizma na području GML zadovoljit će se višestruke potrebe turista
npr. šetnja i vožnja biciklom u prirodi na čistom zraku, upoznavanje s poljoprivrednim
radovima, eko proizvodnjom poljoprivrednih proizvoda, upoznavanje s lokalnom
gastronomijom i sl. Ukratko, turistička destinacija ML kompletirana i obogaćena sadržajima ruralnog turizma kako je naprijed istaknuto, postat će atraktivnija, konkurentnija i uspješnija.

Rezultati

Rezultati usvajanja Programa vidljivi su kroz dva obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja su od Grada Malog Lošinja zatražila suglasnost na gospodarski program, a tijeku je ishođenje dozvola nadležnih institucija.

Troškovi projekta

Izrada Programa razvoja ruralnog turizma na području Grada Malog Lošinja iznosila je 69.000,00 kn (plus PDV). Gradsko vijeće Grada Malog Lošinja na sjednici održanoj dana 01.srpnja 2014. donijelo je Odluku o prihvaćanju Programa razvoja ruralnog turizma na području Grada Malog Lošinja kojeg je izradio Institut za poljoprivredu i turizam iz Poreča.

Grad Mali Lošinj je uz financijska sredstva koja su osigurana proračunom za izradu Programa, osigurao i stručnu podršku kroz već zaposlene djelatnike koji su prikupljali informacije na terenu i kroz direktnu komunikaciju s stanovnicima tako da dodatnih troškova nije bilo.

Drugi učinci projekta

Indirektne rezultate očekujemo s vremenom, s obzirom da je procedura za OPG –e dugotrajna i iziskuje znatna financijska sredstva. Nedavno je usvojen od strane Europske komisije i Program ruralnog razvoja RH za razdoblje 2014.-2020. kojim se u podmjeri 6.4. Ulaganja u razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima sufinancira do 70% ukupno prihvatljivih troškova, a koji su upravo iz sektora turizam u ruralnom području.

Održivost projekta

Program razvoja ruralnog turizma na području GML namijenjen je svim ključnim
dionicima turizma i s njim povezanim djelatnostima, te svim subjektima koji izravno
sudjeluju ili su povezani s ruralnim turizmom na području GML.
Ovim programom predložen je razvojni okvir turističkog proizvoda ruralnog područja, a odabir organizacijsko-upravljačkog modela i sustava financijske podrške razvoju predmet je dogovora i suglasnosti ključnih dionika razvoja. Dakle, ovaj Program predstavlja osnovu za dogovor o suradnji svih uključenih dionika javnog i privatnog sektora oko ključnih koraka i odgovornosti u razvoju proizvoda ruralnog turizma.
Program sadrži analizu pretpostavki za razvoj ruralnih oblika turizma na ruralnom području GML, njegovo stanje i mogućnosti razvoja.

Analizirajući stanje i uvjete razvoja ruralnog turizma na području GML, ustvrđeno je
kako postoje višestruke pogodnosti za njegov razvoj, a koje se sastoje u sljedećem:

1) Prirodnim pogodnostima koje ruralno područje GML obiluje i nalaze se na cijelom
njegovom prostoru.

2) Povijesnim, kulturnim, zabavnim i drugim pogodnostima od kojih se izdvaja povijesna i kulturnu baština s pučkim događanjima, koja se održavaju na različitim mjestima tijekom čitave godine.

3) Velikim mogućnostima smještaja i prehrane turista, uz uvjet da se objekti za smještaj i prehranu turista osposobe iz vrlo kvalitetnih resursa koji se nalaze u selima, na OPG ili izdvojenim objektima na osmi u pastirskim stanovima (štancijama).

Napuštena obiteljska poljoprivredna gospodarstva, štancije i sela mogu se urediti u veoma privlačne objekte i kapacitete ruralnog turizma, kao što su vile, turistička naselja, eko-etno sela i sl.

4) Na kraju ističe se i komparativna prednost koja ruralnom prostoru ide u prilog za razvoj ruralnih oblika turizma, a to je njegova otočna konfiguracija i blizina mora što
omogućuje ruralnim turistima pored uživanja blagodati ruralne sredine i uživanje na
moru.

5) Bez obzira na izvrsne uvjete za razvoj ruralnog turizma na području GML do sada se nije se značajnije razvio, iako je na ruralnom prostoru dobrim dijelom očuvan odnos
između prirode i ruralnog stanovništva i osjećaj za turizam.

6) Analiza stanja pretpostavki i resursa za razvoj ruralnog turizma na području GML, je pokazala da se na tom području može razviti ruralni turistički proizvod u 9 posebnih
oblika i to: agroturizam, ekoturizam, gastronomski turizam, lovni i ribolovni turizam,
rekreacijsko avanturistički turizam, zdravstveni turizam, edukacijski turizam, kulturni i vjerski turizam, rezidencijalni i zavičajni turizam.

Program je koncipiran na principima održivog razvoja turizma. Održivi razvoj znači i
gospodarski i društveni rast usklađen s ekosustavima u kojima djeluje, pa je kao takav dugoročno postojan.

Ruralni turizam na području GML ima perspektivu zato što se predviđa na prostoru koji je ostao ekološki sačuvan u znatnim dijelovima. Prirodni pejzaž još izaziva ugodu
smirujućom vizurom raznolikosti, upotpunjen je povijesnim spomenicima, iskopinama, starim utvrdama, palačama i crkvicama, što mu posebno daje vrijednosti koje su narušene u drugim dijelovima Europe.

U ruralnom turizmu važno mjesto pripada ekološkoj poljoprivredi i gastronomskoj
ponudi. Prehrambeni proizvodi, a posebice oni proizvedeni na ruralnom području, s obzirom na tradicijski način proizvodnje, imaju sve predispozicije da budu važan dio gospodarskog, a posebice turističkog branda.

Uz gastronomsku ponudu i branda u ruralni turizam GML uključen je i zdravstveni
turizam, koji obiluje prirodnim izvorima, ugode i zdravlja. Budući da mnogi ljudi urbane sredine pate od umora izazvanog stalnim stresom. Turistički odmor koji vodi poboljšanju zdravlja nije luksuz; to je najveći izazov u suvremenom razvoju turizma.
Turistička destinacija mora zadržati izvornost, ostati vjerna svojoj kulturnoj tradiciji te iz nje crpiti snagu za razvoj. Promicanje održivoga kulturnog razvoja uvjet je održavanju lokalnih kulturnih posebnosti.

Nositelji turističke ponude moraju identificirati i afirmirati vlastite lokalne kulturne vrijednosti, a promjene se ne smiju odvijati na štetu naslijeđenih vrijednosti.

Glavni cilj turizma na ruralnom prostoru GML mora biti podizanje kvalitete života i
sprječavanje depopulacije. Za svaku ruralnu regiju pa tako i za GML treba odrediti
koncepciju razvoja uz uvjet očuvanja njenih izvornih odlika, prirode i kulturnog nasljeđa.

Održiv turizam dakle, treba biti onaj dio gospodarstva koji na ruralnom prostoru pokreće sve ostale gospodarske djelatnosti. Turizam koji nije održiv, devastirat će prirodu, a rezultat će biti gubitak zanimanja turista za takvu destinaciju. Suprotno tomu, u pozitivnom ekološkom okruženju turisti će se ugodno osjećati, pa će sami aktivno sudjelovati s mještanima u podizanju turističke kulture i zaštiti od devastacije okoliša.