Kako bi vam omogućili bolje korisničko iskustvo, ova stranica pohranjuje vaše kolačiće (cookies). Više informacija

Zatvori

Rijeka – Edukativna proračunska online igra Proračun(ajme)

2001 godine postavili smo zadatak pred Marketinšku agenciju Manufaktura d.o.o. iz Rijeke koja se, između ostalog, bavi programiranjem web stranica. Pojasnili smo da želimo web mjesto na kojem bi se ostvarivalo: informiranje građana o aktualnom proračunu, edukacija o proračunu kao temeljnom dokumentu lokalne samouprave i o načinu njegova donošenja, ali da to mjesto ujedno vidimo […]

Glasaj

Opis

2001 godine postavili smo zadatak pred Marketinšku agenciju Manufaktura d.o.o. iz Rijeke koja se, između ostalog, bavi programiranjem web stranica.

Pojasnili smo da želimo web mjesto na kojem bi se ostvarivalo: informiranje građana o aktualnom proračunu, edukacija o proračunu kao temeljnom dokumentu lokalne samouprave i o načinu njegova donošenja, ali da to mjesto ujedno vidimo i kao mjesto participiranja građana u donošenju proračuna.

Najveći izazov za nas je predstavljala upravo, do tad već prepoznata, nedovoljna zainteresiranost građana za proračun i za participiranje u donošenju proračuna, stoga smo se tim aspektom dulje bavili u suradnji sa spomenutom agencijom i pokušavali smo zajednički pronaći model koji bi bio atraktivan, odnosno atraktivniji od svih postojećih.

U konačnici, odlučili smo se projekt oblikovati kao online igru i to iz razloga što igra budi natjecateljski impuls, postavlja zadatak pred igrača, čini ga pojačano pažljivim, daje mu svojevrsni osjećaj moći i omogućava osjećaj zadovoljstva nakon igranja. Ove faktore smatrali smo svojevrsnim mostom prema buđenju interesa građana.

Edukativna proračunska online igra Proračun(ajme) postavljena je tako da se u prvom koraku, na naslovnoj stranici, u lijevom stupcu pojavljuje opća proračunska poruka, kraći tekst kojim se pojašnjavaju okolnosti donošenja aktualnog proračuna, zakonske ili porezne izmjene koje su obilježile godinu i opća slika proračuna. Ujedno su u tom dijelu hiperlinkovima označene pojedine riječi poput: proračun, prihodi, rashodi, lokalni proračunski prihodi i sl. Klikom na ove riječi u footeru se otvara objašnjenje tih pojmova te nude daljnje mogućnosti dohvaćanja Zakona o proračunu, Uputa za izradu proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, Pravilnika o proračunskim klasifikacijama, i sl. također sve putem hiperlinkova na ključnim riječima u tekstovima objašnjenja. U ovome se očituje edukativna komponenta igre.

U desnom stupcu naslovne stranice nalazi se tekst koji pojašnjava kako se igra proračunska igra. Jasno je navedeno da se u igri radi o pojednostavljenom prikazu Proračuna, a ta je informacija upotpunjena mogućnošću dohvaćanja cjelovitog proračuna (hiperlinkom) kao stvarnog dokumenta, za one koji žele vidjeti cjeloviti dokument.Igra dalje igraču nudi popis (i detaljniji opis) različitih projekata koji u aktualnom proračunu nisu našli svoje mjesto, tj. popis projekata koji se u aktualnoj godini ne financiraju. Igrač s tog popisa najprije izabire projekte koje smatra prioritetnima i koje bi želio uvrstiti u proračun.  Ovo je prvi participativni dio jer prema statistici igranja dobivamo podatke o tome koji projekti su najčešće birani, odnosno koje projekte većina igrača procjenjuje prioritetnima.
U sljedećem koraku otvara se pojednostavljeni prikaz aktualnog proračuna predstavljen na 3 razine rashoda  (pojedinačne stavke, projekti koje te stavke obuhvaćaju, opisi navedenih projekata i iznosi) i s prihodima (komunalna naknada i prirez ).  To je informativni dio koji praktično predstavlja aktualni Proračun u malom.

Da bi osigurao sredstva za ranije izabrane prioritetne projekte, igrač mora umanjivati planirane iznose na postojećim stavkama, odnosno povećavati prihodovnu stranu (komunalnu naknadu i prirez), pomicanjem slajdera lijevo-desno.

Dok to čini, susreće se s nizom alarma koji ga obavještavaju što se u stvarnom životu grada događa kada se pojedina stavka proračuna bitno smanjuje, odnosno prenamjenjuje za izabrani projekt. Alarmi omogućavaju povezivanje proračunskih stavki s gradskom svakodnevicom i posve praktičnim aspektima života u gradu. Na taj način nastojali smo osvijestiti kod građana činjenicu da je proračun dokument koji ih se zaista tiče i koji bitno utječe na standard života u gradu.

Igrač sam odlučuje hoće li se nekih uvjeta života odreći u korist projekta koji je izabrao, odnosno sam bira na kojim stavkama postojećeg proračuna će štedjeti (smanjivati izdvajanja) da bi omogućio realizaciju izabranog projekta.

Kada postignutim uštedama prikupi dovoljno sredstava za realizaciju projekta koji je izabrao, igrač može završiti igru i zatražiti izvještaj. U Izvještaju igrač može vidjeti koje je projekte odabrao i realizirao, čega se pritom bio spreman odreći, odnosno koji alarmi su se upalili, također može vidjeti top 5 najčešće biranih projekata, može vidjeti i usporedbu svojeg proračuna s aktualnim proračunom (koliko je različit, u kojim stavkama i sl). I konačno, u polju za upisivanje poruke ili komentara, može dostaviti prijedlog projekta koji bi volio realizirati, a koji se ne nalazi na ranije ponuđenom popisu. Potonje je još jedan oblik participiranja građana u donošenju proračuna unutar same igre.

Igra je programirana tako da omogućava pregled statistike igranja. Ta se statistika, kao i prijedlozi projekata upisani u polju za komentare, koristi uoči pripreme proračuna za iduću godinu. Naime, gradonačelniku i pročelnicima dostavlja se statistika najčešće biranih projekata, ali i stavki na kojima su igrači najviše štedjeli. Osim toga, dostavljaju im se i prijedlozi projekata koji nisu ponuđeni na popisu tj. prijedlozi koje su igrači poslali.

Ovi podaci više su od okvirnog orijentira pri planiranju proračuna. Top pet biranih projekata nastoji se uvrstiti u proračun za iduću godinu, kao i prijedlozi građana pristigli u polju za komentiranje.

http://www.vojko-obersnel.com/hr/proracunaj-me/2015

Ovdje dostavljamo linkove na neke od medijskih objava o projektu proračunske igre:

http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/probajte-sami-sastaviti-gradski-proracun.html

http://www.novilist.hr/Vijesti/Rijeka/Proracun-ajme-slozite-sami-proracun-Grada-Rijeke?articlesrclink=related

http://novilist-dev.neomedia.hr/Vijesti/Rijeka/Proracun-ajme-Kroz-edukativnu-igru-na-gradskom-portalu-gradani-kreirali-proracun-Grada-Rijeke?articlesrclink=related

http://www.mojarijeka.hr/vijesti/edukativna-proracunska-igra-proracunajme-statistika-igranja-u-2011-i-nova-verzija-za-igranje-u-2012/

http://www.mojarijeka.hr/vijesti/zaigrajte-igru-proracunajme-2015-i-slozite-proracun-grada-rijeke/

http://www.novilist.hr/Vijesti/Rijeka/Poziv-Rijecanima-Zaigrajte-igru-i-slozite-proracun?articlesrclink=related

http://dalje.com/hr-hrvatska/vojko-obersnel-se-igra–rijecani-mogu-sami-kreirati-proracun-grada/355379

http://www.pristupinfo.hr/okrugli-stol-kako-gradani-sudjeluju-u-odlucivanju-participativno-budzetiranje-i-drugi-primjeri-iz-hrvatske/

http://radio.hrt.hr/radio-rijeka/ep/da-se-mene-pita-participativno-budzetiranje/81878/

Osnovni problem

Proračun je, iako osnovni dokument lokalne samouprave, građanima prilično nejasan, teško razumljiv i kompliciran. Klasične Proračunske poruke (Proračun za građane) služe tome da se dokument pojednostavi i približi građanima. No, Proračuni za građane, kao tiskane ili online brošure često su tek jednosmjerni komunikacijski kanali. A ako pak imaju mogućnost dvosmjernosti (participiranja građana), ta participacija građana često izostaje ili nije značajna. Rijeka se sa svime time susrela. A dodatno, trošak tiskanja brošure Proračun u malom, skupa s plaćenom dopisnicom s povratnicom za participaciju građana postao je, dolaskom gospodarske krize, izdatak koji nije više mogao naći opravdanje s obzirom na stvarni učinak (relativno mali odaziv građana u participiranju). Smatrali smo da razlozi skromnog participiranja građana u donošenju proračuna leže u nedovoljnoj zainteresiranosti građana za proračun kao dokument, u nerazumijevanju njegove važnosti, u neizgrađenom odnosu građana prema proračunu, u nemogućnosti poistovjećivanja dokumenta proračuna (pa i Proračuna u malom) sa stvarnim standardom života u gradu i svakodnevicom pojedinca. Odnosno, sveobuhvatno, krenuli smo od postavke da problem izostanka interesa građana prema proračunu, a samim time i participiranju u donošenju proračuna, počiva na nedovoljno atraktivnoj komunikaciji prema građanima o proračunu.

Rješavanje problema

Smatramo da se u relativno mladoj demokraciji kakva je hrvatska, projekti i procesi participiranja građana u donošenju odluka i u radu bilo koje razine vlasti moraju snažno poticati.
Razumjeli smo da nije dovoljno samo formalno provoditi zakonske obaveze u pogledu informiranja građana i otvaranja komunikacijskih kanala. Naime, u procesu izgradnje demokratskog društva, uz educiranje i informiranje građana, izuzetno važnim smatramo razumijevanje interesa javnosti, preokupacija javnosti i onda u skladu s tim - pronalaženje najboljih modela i alata koje će građani prepoznavati sebi bliskima. Takve alate treba koristiti za poticanje uključivanja građana u rad javnih vlasti.
Pošli smo od ovih postavki i pokušali razviti model približavanja proračuna građanima i uključivanja građana u donošenje proračuna, koji bi omogućio istovremeno ostvarivanje nekoliko važnih ciljeva:
- Educirati građane o proračunu kao osnovnom dokumentu lokalne samouprave (što je proračun, kako se donosi, na temelju kojih zakona, pravilnika i uputa, što su prihodi, što rashodi...)
- Informirati građane o aktualnom donesenom godišnjem proračunu Grada Rijeke (opća slika i okolnosti donošenja proračuna, pojednostavljeno prikazane proračunske stavke, opisi projekata pod pojedinim stavkama, iznosi pojedinih proračunskih stavki...)
- Omogućiti participaciju građana u donošenju proračuna za iduću godinu (otvorenim slanjem prijedloga projekata i programa za realizaciju u idućoj proračunskoj godini, odabiranjem ponuđenih projekata i programa)
- Komunikaciju s građanima o proračunu učiniti atraktivnijom u cilju povećanja participiranja (zato smo kao medij komunikacije izabrali online igru i cijeli smo projekt komunicirali kao priliku za građane da kroz igru slože proračun kakav bi željeli i usporede ga s aktualnim donesenim proračunom)
- Osigurati široku dostupnost participiranja (projekt postavljen na internetu, dostupan svakom pojedinom građaninu – za razliku od toga brošura Proračun u malom obično se slala na adrese domaćinstava, ne na pojedince)
- Omogućiti dugoročnu uštedu u Proračunu (povezanu s dotadašnjim tiskanjem brošura Proračun u malom, i plaćanjem povratnice na dopisnicama za participiranje građana)

Rezultati

Proračunska online igra predstavlja lako dostupnu i financijski prihvatljivu mogućnost participiranja građana u donošenju proračuna. Model igranja atraktivan je za uključivanje građana jer igračima nudi mogućnost zauzimanja gradonačelničke funkcije i kreiranja vlastitog proračuna. Problem nezainteresiranosti građana za participiranje u donošenju proračuna ovime je bitno umanjen.
Proračunska igra nudi znatno više informacija, pojašnjenja o pojedinačnim stavkama proračuna, projektima koji se iz proračuna financiraju i onima koji bi se mogli financirati od informacija koje su mogle biti obuhvaćene u tiskanoj Proračunskoj poruci. Dodatno, hiperlinkovima se omogućava dohvaćanje različitih pravilnika, uputa i zakona čime se produbljuje edukativni dio projekta.
U ranijim proračunskim porukama koje su se tiskale to nije bilo moguće zbog zadane količine prostora za pripremu sadržaja.
Ovo je primjer jedne od proračunskih poruka kakve su se tiskale ranijih godina: http://www.rijeka.hr/fgs.axd?id=12070
Naklada ove brošure bila je 15.000 primjeraka, godišnji trošak tiska, povratnice i distribucije iznosio bi oko 19.000 kn. Povratno su građani poslali nešto manje od 1.000 dopisnica s upisanim prijedlozima. Kreiranje Proračunske igre jednokratno je koštalo 18.000 kuna, a godišnje preinake koštaju oko 2.000 kn. Na godišnjoj razini bilježimo oko 7.000 posjeta stranici Edukativne proračunske igre Proračun(ajme). Igru do kraja odigra oko 1.500 građana. Ta brojka nadmašuje količinu ranije zaprimanih dopisnica s prijedlozima građana. Stoga zaključujemo da je participiranje građana u donošenju proračuna povećano, uz bitno smanjenje troškova na godišnjoj razini od gotovo 90 posto.

Troškovi projekta

Izradu igre Grad Rijeka je 2011. godine platio iz gradskog proračuna 18.000 kuna. A održavanje, odnosno preinake i ostalo na godišnjoj razini koštaju 2.000 kuna. Time su postignute značajne uštede u proračunu s obzirom da je tisak proračunske poruke s dopisnicom s plaćenom povratnicom svake godine bio bitno veći od sadašnjeg godišnjeg troška održavanja ove igre (19.000 kn naspram 2.000 kn). Učinak u participiranju građana pak bitno je veći.
Za kreiranje igre (programiranje, dizajn i osmišljavanje modela) angažirana agencija Manufaktura d.o.o., a gradske službe prikupile su podatke o proračunskim stavkama, pojedinačnim projektima, iznosima i dr.

Korištenjem Google Documents/Visualization platforme za uređivanje i pohranjivanje parametara proračunske igre omogućeno je da se jednostavno i lako svake godine u igru unose novi podaci vezani uz novi aktualni proračun (kako brojčani, vezani uz pojedine stavke proračuna, tako i opisni) odnosno da se mijenja lista ponuđenih projekata, alarmi i sl.

Što se tiče tehničkih podataka, igra je napravljena kao HTML5/CSS3/Google Visualizations (sučelje prema korisnicima), a poslužitelj je kombinacija LAMP+Google Documents. Open Source: HTML5/CSS3 / MooTools / LAMP Cloud: Google Documents/Visualizations
Pororačun(ajme) se vrti na stranici gradonačelnika koju pogoni MODx cms. To je besplatni (open source) cms i radi na takozvanoj LAMP platformi (Linux, Apache, MySQL, PHP).
Pojednostavljeno, uvodna stranica u igru je napravljena u CMS-u, a sama igra je posebna aplikacija neovisna o CMS-u. Rađena je korištenjem javascript tehnologije i html/css tehnologije te je povezana sa online google docs spreadsheet-ovima. U tim spredsheet-ovima se nalaze podaci o projektima, njihovi iznosi, opisi i alarmi, a ostala logika, dizajn, sučelje aplikacije, izračuni, statistika i dr. dio su programskog koda same aplikacije.

Drugi učinci projekta

Nekolicina hrvatskih gradova interesirala se za postavljanje slične igre na svoje web stranice (Pazin, Koprivnica...), uputili smo ih na kontakt prema agenciji Manufaktura koja je za Grad Rijeku izradila ovaj projekt.
Evidentna je bitna ušteda u proračunu na godišnjoj razini u odnosu na ranije primjenjivan način za participaciju građana (brošure, dopisnice s povratnicama).
Donosioci odluka (gradonačelnik, pročelnici...) informirani su uoči donošenja proračuna o stavovima građana putem statistike igranja igre (koja bilježi najčešće birane projekte s liste, najčešće stavke štednje...) i direktno zatraženih projekata u polju za poruke i komentare. S obzirom na to, mnogi su projekti već ušli u proračun pa su uklonjeni s lista na kojima su bili ponuđeni, a mnogi projekti za koje se planiralo smanjenje iznosa, zadržani su na istoj razini financiranje, jer su građani putem ove igre učestalo takve projekte tražili kao prioritetne.

Održivost projekta

Projekt ćemo nastaviti provoditi i u narednim godinama.
Razmišljamo o redizajnu na razini boja i vizuala, no koncept i program ne namjeravamo mijenjati jer smatramo da smo još uvijek s Edukativnom proračunskom igrom Proračun(ajme) u vrhu pametnih rješenja koja zadovoljavaju educiranje, informiranje i participiranje građana u donošenju proračuna.
Ono što smo primijetili jest da se u statistici igranja pojavljuju periodi iznimno velike posjećenosti i da se oni, što je i logično, u pravilu poklapaju s medijskim objavama o postavljenoj novoj igri (usklađenoj s aktualnim proračunom), o polugodišnjoj statistici igranja, o ponovnom pozivu na uključivanje u igranje igre pred donošenje novog proračuna... Stoga nam je, u cilju povećanja participiranja građana, iznimno važna podrška medija. I u nastavku razvoja projekta planiramo više pažnje posvetiti promociji same Edukativne igre Proračun(ajme). S tim u vezi, prijavljujemo je i na ovaj natječaj kao primjer dobre prakse, računajući da će joj ovaj projekt Udruge gradova i Poslovnog dnevnika donijeti određenu veću vidljivost.
U posljednje vrijeme, otkako je participativno budžetiranje došlo u središte interesa različitih institucija i udruga, ovaj projekt nastojimo promovirati na različitim skupovima i edukativnim radionicama.