Kako bi vam omogućili bolje korisničko iskustvo, ova stranica pohranjuje vaše kolačiće (cookies). Više informacija

Zatvori

Šibenik – Hodajući kolegij gradonačelnika

HODAJUĆI KOLEGIJ GRADONAČELNIKA GRADA ŠIBENIKA predstavlja novi odnos lokalne vlasti u Šibeniku prema građanima, Gradu i njegovim sitnim- dnevnim- problemima, odnosno problemima koji stvaraju sliku grada u cijelosti. Riječ je o stilu ili, bolje rečeno, načinu uočavanja i rješavanja, prije svega, komunalnih problema, kroz aktivno i otvoreno sudjelovanje vlasti, gradskih službi i zainteresiranih javnosti; građana […]

Glasaj

Opis

HODAJUĆI KOLEGIJ GRADONAČELNIKA GRADA ŠIBENIKA predstavlja novi odnos lokalne vlasti u Šibeniku prema građanima, Gradu i njegovim sitnim- dnevnim- problemima, odnosno problemima koji stvaraju sliku grada u cijelosti. Riječ je o stilu ili, bolje rečeno, načinu uočavanja i rješavanja, prije svega, komunalnih problema, kroz aktivno i otvoreno sudjelovanje vlasti, gradskih službi i zainteresiranih javnosti; građana i predstavnika medija.

Na jednom od redovnih uredskih kolegija pročelnika, koji se održavaju ponedjeljkom u 8h, gradonačelnik je najavio novi način rada kroz ovaj projekt, koji je, nakon polučenih rezultata, i nadalje praksa Gradske uprave Grada Šibenika. Hodanje, odnosno bolje rečeno obilazak, uz razgovor o gradskim problemima i istovremeno davanje naloga o izvršavanju zadataka- i to uz sudjelovanje građana i predstavnika medija- želi se povezati svaki segment posla u komunalnoj problematici, ali na način da se konkretnim zaduživanjem nadležnih službi i pojedinaca, i to na licu mjesta, poboljša efikasnost i transparentnost u radu Gradske uprave. Naime, komunalni problemi su najzastupljeniji u svakodnevnim poslovima lokalne vlasti, ali su i od najvećeg interesa javnosti, odnosno građana i predstavnika medija. Općepoznato je da građani vole lokalne medije i lokalne teme, a projektom Hodajućeg kolegija, koji takve teme i obrađuje, obraćamo se onima koji ocjenjuju i procjenjuju naš rad i u čime ime upravljamo našim zajedničkim, proračunskim, sredstvima.

 

UOČAVANJE PROBLEMA I ANALIZA SITUACIJE

općenito

Šibenik, povijesni grad smješten u srednjoj Dalmaciji i s populacijom od 46.332, je političko, obrazovno, prometno i gospodarstveno središte Šibensko-kninske županije. Sa četiri povijesne tvrđave (jedna od njih se nalazi u moru na ulazu u šibenski kanal), dva nacionalna parka (Slapovi Krke i Kornati) s prekrasnim arhipelagom i katedralom sv. Jakova,  koja je pod zaštitom UNESCO-a, Šibenik je biser dalmatinske obale. Grad intenzivno živi sva tri ljetna mjeseca (lipanj-srpanj-kolovoz), nešto manjim intenzitetom, ali još uvijek živo, u pred- i postsezoni (svibanj, rujan i listopad), dok su preostali mjeseci, praćeni postojećim svehrvatskim-prije svega gospodarstvenim- problemima, obavijeni općim nezadovoljstvom građana, osjećajem neperspektivnosti i zaboravljenosti. U takvom okružju lokalna vlast se lošije percipira, nego u vrijeme brojnih događanja, protoka ljudi kroz grad, bez obzira što je standard ljudi tijekom cijele godine isti. U nedostatku „movinga“ mediji se ponovo okreću „gradskim temama“ (čitaj: problemima) i time dodatno stvaraju sliku grada o kojem se ne brine dovoljno, što se, naravno, u konačnici prelijeva i na gradsku vlast, bez obzira što se radi punim intenzitetom i s konkretnim rezultatima. Ukratko rečeno, postoji splet okolnosti, od stvarnih komunalnih problema, preko psiholoških (uzrokovanih lošim standardom građana, koji u konačnici izaziva osjećaj nedovoljne brige lokalne vlasti za grad i njegove probleme), do potrebe vlasti da zajedno s građanima živi, da im se približi i da se stvori osjećaj potrebe zajedničke brige o našim zajedničkim problemima.

 

 

ne(efikasnost) u radu

Na kolegijima koji se godinama održavaju u uredu (a ta praksa je zadržana i nadalje uz hodajući kolegij) gradonačelnik i zamjenici s pročelnicima odjela raspravljaju o projektima, problemima, događanjima, ukratko o svemu što je u domeni Gradske uprave. Uredno se bilježe zaduženja i ostvarenja, po principu provjere učinjenog na slijedećem kolegiju. Nerijetko se dogodi da je isti zadatak u domeni dva, tri, pa i više odjela, što iz uredske perspektive rada dodatno komplicira rješavanje istih. O jednom manjem komunalnom problemu zna se tako raspravljati i na nekoliko sastanaka, čime se smanjuje efikasnost u radu i „prema unutra“ i „prema vani“. Ukoliko je za rješavanje problema potrebno uključiti i vanjske službe (npr. neko gradsko poduzeće ili ustanovu, Turističku zajednicu, Konzervatorski odjel, udrugu građana ili sl.) procedura se još više komplicira kroz organizaciju sastanaka, razmjenu dopisa i sl.

 

uključenost građana u procese odlučivanja /upravljanja Gradom

Postoji stalna potreba za jačanjem odnosa vlasti i građana, ali ne samo kao pravo građana već i kao njihovu obvezu da svojim znanjem i radom doprinesu razvoju zajednice u kojoj žive. Pored toga, vlast mora komunicirati sa svojim građanima tijekom cijelog mandata (a gradski službenici kontinuirano), a ne samo u izbornoj godini.

 

odgovornost u izvršavanju zadataka

S obzirom da u Gradskoj upravi nemamo uveden standard za praćenje efikasnosti rada zaposlenika (postoji sustav tzv. ocjenjivanja zaposlenika koji, na žalost, ne odaje stvarnu sliku zaposlenika), odgovornost za izvršavanje zadataka nije dignuta na najvišu razinu. Naravno da postoji unutarnja odgovornost na osobnoj razini, kod odgovornih pojedinaca prije svega prema samima sebi a onda i prema instituciji u kojoj rade, no kod nekih je potrebno taj osjećaj pojačati. U takom organiziranom sustavu dovoljno je da jedna karika pukne, lanac je neupotrebljiv.

 

percepcija zaposlenika Gradske uprave

Djelatnike Gradske uprave javnost percipira uglavnom u  svom svjetlu; većina misli kako su to ljudi koji samo sjede u uredima, koji su nepristupačni i nedostupni, koji rade poluintenzitetom i za takav ne(rad) primaju redovno plaću, što je potpuno netočno. Nerješavanje određenih problema izjednačava se s osobom koja vodi određeni resor, pa se često smatra da „se neki problem ne može riješiti jer on/ona tamo ne radi dovoljno.“

 

komunalni problemi u svjetlu odnosa medija i osoba zaduženih za odnose s javnošću, uključivo i problemi u internoj komunikaciji

Kada se u sve to ukomponira činjenica da je Šibenik relativno mali grad (u kojem svatko svakoga zna), pa se tako zna da se, upravo zbog gore navedenih procedura,  neki mali komunalni problem rješava danima, mediji imaju vrlo plodno tlo za praćenje tih problema na putu k realizaciji. Osoba koja vodi posao odnosa s javnošću (u daljnjem tekstu: OSJ) često se u takvom proceduralnom mini-kaosu pogubi, što zbog nedostatka informacija s terena (koliko god pokušali ustrojiti način interne komunikacije, ona se nikada ne može ostvariti na način da se informacije slijevaju u jednu točku, jer se struka OSJ još uvijek nije dovoljno dobro pozicionirala), tako i zbog činjenice da neki mediji prije raspolažu informacijama o tijeku rješavanja problema nego li osoba zadužena za OSJ. U takvom odnosu snaga i nepostojanja „kontrole situacije“, zna se dogoditi da je osoba zadužena za OSJ u posjedu nepotpune informacije, zbog čega pomalo može gubiti na kredibilitetu i ozbiljnosti.

 

potreba jačanja timskog načina rada

Gradska uprava Grada Šibenika broji 10 upravnih odjela i službi s ukupno 100 zaposlenika. Kada se dogodi da su za rješavanje nekog zadatka zadužena dva-tri odjela ili pak nekoliko zaposlenika, svatko se od njih povlači u svoj ured, a čim nastane problem u rješavanju zadatka, jača individualizacija u smislu ograđivanja od zastoja k realizaciji. Tada svatko opravdava svoj dio posla, te prebacuje razloge zastoja projekta na druge, što, naravno, za sobom  povlači stvaranje neželjenih odnosa među zaposlenicima, odjelima i u konačnici se reflektira na rad Gradske uprave u cijelosti. U navedenim situacijama (po već spomenutom principu: mali grad-svatko svakoga zna), takvi neželjeni odnosi mogu privući interes medija („Aktualna vlast nije u stanju riješiti problem“, „Komunalni odjel izradio troškovnik, no u imovinsko-pravnoj službi još nisu riješili problem otkupa zemljišta“ ili sl), gdje u konačnici opet cijeli sustav odaje dojam tromosti i nesposobnosti u radu.

 

 

KADA JE PROBLEM NASTAO I ŠTO GA JE UZROKOVALO

Na „uredskom“ kolegiju pročelnika 2. rujna 2013.g. gradonačelnik je izrazio nezadovoljstvo činjenicom da je jedan mali komunalni problem (konkretno saniranje rupa u  asfaltu na prometnici u središtu grada) predmet rasprave već 3. kolegij zaredom (kao neriješen), te najavio Hodajući kolegij kao novi način rada. Najavio je da ćemo konceptom Hodajućeg kolegija obilaziti lokacije, te pozvati sve relevantne službe (gradske, gradska poduzeća, ustanove, kao i one koje nisu pod ingerencijom Grada ali su važne za rješavanje problema) i na licu mjesta dogovoriti način rješavanja problema s točnim zaduženjima i hodogramom aktivnosti. Na prijedlog pročelnice Ureda gradonačelnika na hodajući kolegij će se pozivati i mediji i posredstvom medija (i društvenih mreža) i građani Grada Šibenika od kojih se očekuje aktivno sudjelovanje u obilascima.

LINKOVI

Osnovni problem

Hodajući gradom, odnosno obilazeći lokacije koje su predmet obilaska, gradonačelnik na licu mjesta otvoreno govori o problemima i daje naloge službenicima i odgovornim službama za njihovo rješavanje i to ispred građana i predstavnika medija. Svjestan činjenice da niti jedan sustav ne može biti dovoljno uspješan bez učinkovitog angažmana svojih djelatnika, projekt je usmjeren i u tom pravcu kroz jačanje timskog rada i odgovornosti, kako pojedinaca, tako i cjeline. Izravnim kontaktom s gradonačelnikom, zaposlenike, pozvane na hodajući kolegij, se motivira i aktivira, a rezultat je vidljiv. „Spuštanjem u grad“ i izravnom komunikacijom s građanima-onima koji nas prate na Hodajućem kolegiju, ali i slučajnim prolaznicima, gradonačelnik ima priliku kroz razmjenu riječi i stisak ruke približiti se svojim sugrađanima-biračima, poslušati njihove prijedloge i komentare i pojačati percepciju javnosti da je on „naš gradonačelnik“, koji razgovara o gradskim temama sa svim svojim sugrađanima, bez obzira da li su ga podržali na lokalnim izborima ili ne. Osoba zadužena za OSJ kroz komunikacijsku djelatnost i „prema unutra“ i „prema vani“ pomaže da se rad Gradske uprave u javnosti prezentira na način koji to ona, s obzirom na rezultate, i zaslužuje, ali i da se poboljša interna komunikacija. Naravno da sve to vodi do bolje percepcije onoga što u sustavu radi osoba zadužena za OSJ i to kako od predstavnika medija, tako i od strane kolega.
S obzirom da je Gradonačelnik zadužen za kreiranje prijedloga proračuna i odgovoran za njegovo izvršenje, slušajući stavove svojih sugrađana i to u izravnom kontaktu, uvažava njihove prijedloge koji će biti od pomoći u procesu kreiranja toga krucijalnog dokumenta, ali i u samoj proračunskoj potrošnji.
Projekt, pored te uspravne linije vlast-građani, ima za cilj obuhvatiti što širi spektar različitih gradskih tema i zadataka, naravno kroz komunalni aspekt. Pokazuje se to kao ispravan pristup, jer se s projektom ide "u širinu", te se njime obuhvaća i veliki broj građana, s obzirom da su kolegiji usmjereni ili na neku gradsku četvrt/mjesni odbor ili na neku specifičnu temu (sportski objekti, škole ili sl.).
Kao inovacija u načinu rada Gradske uprave Hodajući kolegij je dobro prihvaćen od javnosti; građani i mediji pozdravljaju projekt i način na koji se transparentno prati svaka njegova faza. Nakon prvih 5 hodajućih kolegija u 2013.g. koje smo planirali s obzirom na komunalne probleme na koje su građani i predstavnici mjesnih odbora i gradskih četvrti ukazali, bilo u usmenoj, bilo pismenoj formi, nastavak projekta u 2014.g., kroz 8 hodajućih kolegija, te održana 2 u 2015., sveo se na zamolbu građana „da gradonačelnik dođe i u moj kvart i održi Hodajući kolegij“.
Koncept projekta pomaže gradonačelniku i Gradskoj upravi da budu što učinkovitiji u poslovima iz svoje nadležnosti. Posebice treba naglasiti znatno drugačiji pristup prema građanima Grada Šibenika; oni su partneri gradonačelniku i njegovom timu u rješavanju gradskih problema.

POSEBNOSTI PROJEKTA:
Kroz otvorenu komunikaciju sa svojim sugrađanima Gradonačelnik pokazuje svoju spremnost za razgovor ne samo o "dobrim stvarima", već i o problemima i pokazuje spremnost na javnu kritiku. On također pokazuje da je na raspolaganju svojim sugrađanima kao njihov partner u rješavanju zajedničkih problema. Zahvaljujući projektu građani percipiraju svoju ulogu u sustavu; oni su ne samo birači kojima se obraćamo „zadnji tren“ pred izbore, već su kontinuirano i aktivni sudionici u životu grada i suodgovorni za njegov napredak. Hodajući kolegij je tako postao njihov alat pomoću kojeg iskazuju svoja razmišljanja, ideje, kritike i u konačnici potvrđuju svoju ulogu u sustavu. S druge strane, Gradonačelnik dobiva najrelevantniju „besplatnu pomoć“ (od građana) u izradi proračuna koji se odnosi na komunalni dio u okviru redovnog održavanja.
Projekt je i sredstvo za povećanje učinkovitosti u izvršavanju zadataka gradske uprave; uspoređujući 2013. i 2014.g. komunalni pročelnik je, temeljem svoje evidencije, uočio kako se efikasnost u izvršavanju komunalnih zadataka povećala za 23%.
Smatramo kako je projekt zaslužio pozornost jer je, gotovo bez dodatnih financijskih sredstava, obuhvatio sve segmente komunikacije Gradske uprave Grada Šibenika. U konačnici, takvim pojačanim komunikacijskim kanalima Gradska uprava je postigla efikasnost u radu, jer se zadatci izvršavaju na zadovoljstvo građana. Projekt ne traži dodatna sredstva za njegovu provedbu (ovdje ne mislimo na iznos rješavanja komunalnog problema – on je sastavni dio Proračuna u okviru „sredstava redovnog održavanja“- već na samu provedbu Hodajućeg kolegija na terenu i komunikacijski aspekt projekta). Također treba naglasiti kako nas prate svi lokalni mediji (što ne čudi, jer lokalne teme i jesu od najvećeg interesa javnosti); Radio Šibenik, Radio Ritam, TV Šibenik, HTV, Slobodna Dalmacija, Šibenski list, Šibenski tjednik, Šibenski Portal, Šibeniknews, Tris portal. Najvažnija posebnost ovog projekta je što se posredstvom ovakvog vida komunikacije podigla djelotvornost u izvršavanju zadataka Gradske uprave, čime jača povjerenje građana u lokalnu vlast.

Rješavanje problema

ISTRAŽIVAČKE METODE
Prije nego li se krenulo s provedbom projekta Hodajućeg kolegija, pored već navedenih problema u efikasnosti u rješavanju komunalnih problema, analizirani su i problemi s komunikacijskog aspekta koji izravno utječu na transparentnost u radu Gradsku uprave. Anketirani su pročelnici upravnih odjela o glavnim problemima u komunikaciji, te je utvrđeno kako:
a) 10 od 10 pročelnika smatra kako nemaju dovoljno informacija od kolega unutar Gradske uprave kada su zajednički zaduženi za realizaciju određenog projekta;
b) 1 (komunalni) od 10 pročelnika tuži se na preveliki broj upita od strane medija i građana o komunalnim problemima proslijeđen od pročelnice Ureda gradonačelnika, ali i često izravan pritisak medija na odjel (iako u Gradskoj upravi imamo Pravilnik o komuniciranju s čijim sadržajem su upoznati i zaposlenici i mediji- svi upiti se trebaju usmjeravati na osobu zaduženu za OSJ);
c) 7 od 10 pročelnika ne pravi razliku između odgovora na upite medija i davanja informacija temeljem Zakona o pravu na pristup informacijama (rok je 15 dana);
d) Pročelnica Ureda gradonačelnika (zadužena za OSJ) tuži se na nerazumijevanje kolega u potrebi da se na proslijeđeni upit odgovori u što kraćem roku;
e) Pročelnica Ureda gradonačelnika (zadužena za OSJ) tuži se i na nepoštivanje Pravilnika o komuniciranju gdje su obvezni svi odjeli dostavljati informacije iz svojih odjela (ugovore, informacije za građane, obavijesti o skorom početku ili završetku radova i sl.) u Ured gradonačelnika;

Pročelnica Ureda gradonačelnika (zadužena za OSJ) uz pomoć usluge Pressclippinga, ali i izravnim uvidom u objave u lokalnim medijima, analizira omjer objava o komunalnim problemima Grada Šibenika u odnosu na objave o ostalim temama iz nadležnosti Grada Šibenika, te utvrđuje kako su komunalni problemi zastupljeni s preko 65%.
Analizira i broj medijskih upita o komunalnim temama, u periodu od 20 dana, gdje utvrđuje kako je, na dnevnoj bazi, taj broj u prosjeku 4,5 upita (s mnoštvom potpitanja). U razgovoru s urednicima lokalnih portala, koji inzistiraju na odgovoru- u „prije nego li izađe na konkuretntskom portalu“ roku- traži se poseban vid suradnje kod komunalnih tema, na način da se novinarima omogući izravan razgovor, ne samo s pročelnikom za komunalne poslove, već i sa zaposlenicima Komunalnog odjela, s obzirom da žele informaciju odmah i prije svih. Jedan portal traži da zaposlenici Odjela za komunalne poslove tijekom obavljanja svojih dnevnih zaduženja (komunalni redari, prometni redari, inženjeri) šalju mobilnim telefonom foto-zapise s terena o kojima bi oni pisali. Kako bi ovakav način rada vodio do favoriziranja određenog medija u odnosu na druge predloženi vid suradnje nije moguć. Pored toga, osoba zadužena za OSJ želi biti prva u posjedu takvih informacija i iste „dizati“ prva na službene internetske i Facebbok stranice Grada Šibenika, gdje se takvim ažurnim načinom rada povećava broj „fanova“ na stranici. To u konačnici znači da će Grad Šibenik posredstvom svojih kanala komunikacije izravno dolaziti do sve većeg broja građana, a ne posredstvom drugih portala.
S obzirom na sve navedeno Hodajući kolegij bi trebao ublažiti i premostiti većinu problema, a da se istovremeno Gradska uprava otvori javnosti.

PROVEDBA HODAJUĆEG KOLEGIJA
Kroz stalni kontakt s predstavnicima gradskih četvrti i mjesnih odbora, ali i temeljem pritužbi građana (putem pošte, pisama, telefonskih poziva ili poruka ili postova putem društvenih mreža), redovitim obilascima komunalnog redarstva, uz pomoć medijskih upita, Gradska uprava Grada Šibenika je informirana o komunalnim problemima koje treba riješiti kroz tzv. redovno održavanje. Postoji velik broj problema; ponekad uzrokovanih zastarjelim sustavima (cjevovodi, oštećeni asfalt na gradskim ulicama), ili devastacijama (oštećenja na urbanoj opremi, grafiti …) ili pak kao rezultat vremenskih (ne)prilika (nanosi na cestama, oštećenja na javnoj rasvjeti i sl). Pročelnik Odjela za komunalne poslove, temeljem prikupljenih informacija, vodi evidenciju o potrebnim intervencijama te predlaže Gradonačelniku plan obilaska lokacija.
Ured gradonačelnika šalje pozive medijima i najavljuje Hodajući kolegij na internetskoj stranici Grada Šibenika, kao i na Facebook stranici Grada Šibenika i Gradonačelnika kako bi zainteresirana javnost bila obaviještena o lokacijama koje su predmet obilaska, s preciznim datumom i vremenom, kao i nazive službi koje su pozvane na Hodajući kolegij s obzirom na njegovu tematiku. Tijekom Hodajućeg kolegija uočavaju se problemi na licu mjesta, dogovara dinamika saniranja problema s točno utvrđenim zaduženjima zaposlenicima, službama i to ispred medija i građana čime im se omogućava da u daljnjem procesu kontroliraju „težinu“ i odgovornost Gradske uprave i, s druge strane, time zaposlenike i službe "guraju" da rade brže i bolje. Tijekom Hodajućeg kolegija osoba zadužena za OSJ objavljuje fotografije i videozapise na društvenim mrežama s lica mjesta. Građani i predstavnici medija predlažu, pitaju, pa i kritiziraju lokalnu vlast, a prilika je to i za građane i predstavnike medija da otvoreno raspravljaju i o drugim pitanjima od njihova interesa, što dodatno povećava percepciju gradske uprave kao transparentne.
Nakon Hodajućeg kolegija osoba zadužena za OSJ šalje priopćenja za medije s galerijom slika, te ih objavljuje na internetskoj stranici Grada Šibenika i posredstvom društvenih mreža. Pročelnica Ureda gradonačelnika vodi evidenciju (tablicu) obećano/učinjeno s hodajućih kolegija te je, dvaput mjesečno, ažurira uz pomoć Komunalnog pročelnika. Na internetskoj stranici Grada Šibenika objavljuje se tablica obećano/učinjeno kako bi javnost mogla pratiti izvršavanje zadataka. Nakon što je zadatak izvršen, tj. problem s Hodajućeg kolegija riješen, osoba zadužena za OSJ, posredstvom već navedenih komunikacijskih kanala, obavještava medije o odrađenom zadatku s Hodajućeg kolegija. Dva puta godišnje, građanima se, uz račun komunalne naknade, šalje komunalni letak u kojem se mogu naći informacije o utrošenim sredstvima iz redovnog održavanja.
Pročelnik Odjela za komunalne poslove zadovoljan je ovakvim načinom rada i suradnje s obzirom da se podiže razina učinkovitosti u radu i općenito lakše se kontrolira izvršenje zadataka.
Od listopada 2013 do danas održano je petnaest "Hodajućih kolegija Gradonačelnika Grada Šibenika" tijekom kojih su gradonačelnik i njegova administracija obišli staru gradsku jezgru, tvrđave koje je trebalo pripremiti za turističke obilaske, sportske objekte, javne zahode, gradske četvrti na širem području Grada Šibenika: Zaton, Danilo, Meterize, Jadriju, Crnicu, Raslinu, Šubićevac, Stari Grad, Brodaricu, Žirje, osnovne škole.
Ovisno o dijelu grada u kojem je održan Hodajući kolegij u projektu su sudjelovali: odjeli i službe Gradske uprave, Konzervatorski odjel Ministarstva kulture u Šibeniku, šibenska Turistička zajednica, Zajednica sportova Grada Šibenika, Javna ustanova "Sportski objekti Šibenik", predstavnici mjesnih odbora i gradskih četvrti, ravnatelji i zaposlenici osnovnih škola na području Grada Šibenika, gradske komunalne tvrtke koje se brinu o zbrinjavanju otpada i održavanju javnih zahoda (Gradska čistoća), kanalizaciji i vodoopskrbi (Vodovod i odvodnja), zelenim površinama (Zelenilo), održavanju cesta (Ceste Šibenik), Gradski vrtići, koncesionar javne rasvjete (Pectus), i što je najvažnije stotine građana koji su hodali s Gradonačelnikom. Treba napomenuti da su građani, koji su se pridružili Hodajućem kolegiju, bili vrlo aktivni, predlagali nova rješenja, podržavajući način na koji gradonačelnik komunicira s njima.

Rezultati

Hodajući kolegij uklanja barijere između lokalne vlasti i građana u smislu negiranja percepcije "političke elite su iznad drugih". U Hrvatskoj ima mnogo korupcijskih afera, mnoge od njih su s političkom pozadinom i opća je percepcija politike kao nečeg lošeg. U svjetlu recesije taj osjećaj je pojačan zbog nezadovoljstva ljudi. Projekt pomaže obnoviti povjerenje u lokalnu vlast kroz njezin izravni kontakt s građanima. Također, osnažuje položaj zaposlenika Gradske uprave unutar sustava, kao i prema „vani“, te im omogućuje i izravan kontakt ne samo s građanima i medijima, već i s Gradonačelnikom, čime se potvrđuju i kao službenici ali i kao osobe. Predstavnici gradskih četvrti i mjesnih odbora se također afirmiraju kroz projekt. Građani mogu realizirati svoje pravo da sudjeluju u upravljačkim procesima grada, ali i osvijestiti svoju obvezu da svojim znanjem i radom doprinesu napretku zajednice u kojoj žive. Projekt ima za cilj privući svakog pojedinca u gradu, bez obzira na socijalni status, osnovno znanje, političke pripadnosti, itd s glavnom porukom: Grad je obitelj u kojoj je svaki pojedinac-građanin jednako važan. Projekt omogućuje pristup Gradu kao instituciji, a Gradonačelnik pokazuje da želi smanjiti nejednakosti i podjele. On poziva svoje građane da sudjeluju u razvojnim procesima grada u kojem žive.

UČINKOVITOST
Većina zadataka je riješena na vrijeme ili u procesu rješavanja. Do sada smo imali 15 "Hodajućih kolegija" sa 103 zadatka, od kojih je 59 riješenih, 22 su u postupku rješavanja, 22 će biti riješena u dužem vremenskom razdoblju (zbog ograničenja proračuna i složenog procesa donošenja planske dokumentacije i postupka izdavanja dozvola). Uspoređujući (na godišnjoj bazi) 2013. i 2014.g., prema evidenciji komunalnog pročelnika efikasnost u izvršavanju komunalnih zadataka je podignuta za 23%.

POBOLJŠANJA U KOMUNIKACIJI
Gradonačelnik komunicira otvoreno s javnošću u procesu rješavanja problema i pokazuje brigu za operativna pitanja koja izravno utječu na učinkovitost gradske uprave. Projekt pokazuje da su građani vrlo važni u procesu rješavanja problema i pozvani su na sudjelovanje. Opća atmosfera u Gradskoj upravi je bolja zbog značajnih poboljšanja u timskom radu. Kroz izravnu komunikaciju sa zaposlenicima, pozvanim na Hodajući kolegij, gradonačelnik ih motivira. Od početka projekta broj „fanova“ na Facebook stranici Grada Šibenika i Gradonačelnika je povećan gotovo dvostruko, tako da Gradonačelnik i Gradska uprava imaju izravan kanal prema većem broju građana. Projekt ima značajan pozitivan učinak na unutarnje linije komunikacije između gradonačelnika i njegovih zaposlenika, kao i među samim zaposlenicima. Službenik zadužen za OSJ može učinkovito obavljati posao u komunikacijskom dijelu prateći projekt od njegovog početka do faze realizacije. Općenito govoreći projekt je uspješan zbog poboljšanja u komunikaciji između gradonačelnika / građana; Gradonačelnika/gradskih službenika; Gradonačelnika/medija; gradskih službenika/gradskih službenika; gradskih službenika/građana; gradskih službenika/

MEDIJSKA IZVJEŠĆA:
15 „Hodajućih kolegija Gradonačelnika Grada Šibenika“ su popraćena s 42 radijska izvješća (Ritam Radio, Radio Šibenik), 30 televizijskih izvješća (TV Šibenik i HTV-Studio Šibenik), 59 izvješća na portalima (Sibeniknews, SibenikIn, Šibenik Portal, Tris, Slobodna Dalmacija portal, 24sata), 24 izdanja u tiskanim medijima (Šibenski list, Šibenski tjednik, Slobodna Dalmacija). Na internetskoj i Facebook stranici Grada Šibenika i Gradonačelnika svaki od 15 hodajućih kolegija popraćen je s po 4 izvješća (najava, izvješća tijekom kolegija, priopćenja za medije nakon kolegija, izvješća o izvršenom/obećanom). Na društvenim mrežama i na portalima bilo je mnoštvo komentara na koje se odgovaralo (i danas odgovara) u kratkom roku 24/7.
Hrvatska udruga za odnose s javnošću dodijelila je projektu Grand Prix za najbolji komunikacijski projekt u javnom sektoru. Grand Prix je nagrada koja se dodjeljuje na godišnjoj razini najboljim komunikacijskim projektima u deset kategorija, a jedna od njih je javni sektor. Stručni žiri, koji se sastoji od jedanaest komunikacijskih stručnjaka, dodjeljuje nagrade izvrsnosti u stručnim ostvarenjima. Projekt je postao javno poznat kao jedan od metoda rada šibenske Gradske uprave i sigurno će ostati praksa i nadalje bez obzira koja "boja" vodi grad, jer Hodajući kolegij nije stranački projekt, već projekt Gradske uprave. Uostalom, namjera projekta je i da se probuditi osjećaj pripadnosti našem gradu, bez političke pozadine.

Troškovi projekta

U Proračunu Grada Šibenika mogu se naći kapitalni projekti i, kako to obično kažemo, oni imaju svoje "ime i prezime" u Proračunu kao tzv. "veliki" projekti. To znači da su ti projekti planirani sa svim svojim procesima realizacije s preciznim proračunskim iznosima. S druge strane, postoje određeni proračunski iznosi koji su rezervirani za tzv redovno održavanje. Ta sredstva se usmjeravaju u održavanje i popravak javnih gradskih površina, javne rasvjete, cesta, nogostupa, autobusnih čekaonica, dječjih igrališta, zelenih površina, čišćenja grafita, itd. i planiraju se temeljem prethodne fiskalne godine i potreba intervencija "na terenu". Iznos Proračuna rezerviran za redovno održavanje (2015. iznosi 18.480.000,00 kuna) troši se u skladu s Programom održavanja komunalne infrastrukture kojeg, na prijedlog Gradonačelnika, donosi Gradsko vijeće. Hodajući kolegij Gradonačelnika Grada Šibenika je projekt koji pomaže Gradonačelniku identificirati prioritete među tim popravcima i pomaže mu hitno odgovoriti na, isto tako, hitne zahtjeve s terena. Kao što je već spomenuto, kolegij pomaže gradonačelniku u planiranju i kreiranju navedenog programa za sljedeću godinu. Ovdje je svakako potrebno naglasiti: Hodajući kolegij u svom izvođenju (obilazak, uočavanje problema, davanje naloga, komunikacijski aspekt projekta) ne proizvodi nikakve troškove, ali pomaže gradonačelniku u pametnijem upravljanju proračunom kada je riječ o iznosima za "redovno održavanje". Treba također napomenuti kako je saniranje komunalnih crnih točaka sredstvima redovnog održavanja redovita aktivnost gradonačelnika i njegovog tima, ali sada, uz pomoć Hodajućeg kolegija na nov, inovativan i sigurno mnogo učinkovitiji način. Za realizaciju projekta nije trebalo zapošljavati nove ljude, već samo postojeće službe bolje organizirati u čemu je projekt uspio.
Mnogi od projekata su odrađeni u suradnji s mjesnim odborima/gradskim četvrtima ne samo u fazi predlaganja rješavanja problema, već i u samom izvršenju. Upravo je taj izravan kontakt ostvaren tijekom Hodajućeg kolegija, dao poticaj da se i u fazi pripreme i izvršenja zadataka uključi mjesna samouprava.

Drugi učinci projekta

Kao projekt Hodajući kolegij primjenjiv je na lokalnu samoupravu generalno (općine, gradove), kao model za njihov učinkovitiji i transparentniji rad. Također, primjenjiv je i u Gradskoj upravi kroz realizaciju svih ostalih projekata i rješavanje svojih redovitih zadaća (ne samo komunalnu sferu); kao što su kapitalni projekti i sl. Ako pokušamo utvrditi da li je ovaj projekt je prvenstveno alat za učinkovitiji rad Gradske uprave ili je prvenstveno alat za transparentniji rad gradskih odjela i službi, ne bismo mogli točno odrediti na kojoj je strani prevaga. No, ono što možemo reći jest da se, kroz interakciju transparentnosti i učinkovitosti, uz „bottom up (odozdo prema gore)“ pristup pri utvrđivanju i rješavanju problema, kao i kroz međusektorsku suradnju, uz visoku razinu odgovornosti i dobrog upravljanja, projekt opravdao kao uspješan koncept.
Neki kolege iz drugih hrvatskih gradova čestitaju na projektu. Oni ga vide kao vrlo dobar alat za rješavanje problema (nedavno smo dobili ponudu jedne hrvatske tvrtke za izradu aplikacije na pametnim uređajima koji bi olakšali rad na Hodajućem kolegiju – tako točno stoji u ponudi)

ZAKLJUČAK:
Provedba Hodajućeg kolegija nije zahtjevna; naprotiv, no najvažnija stvar, bolje rečeno preduvjet, jest dobra volja i politička mudrost i zrelost Gradonačelnika da bude dostupan, otvoren za komunikaciju i spreman na suradnju sa svojim sugrađanima, a za dobrobit svih. Kada se u to ukomponira i rezultat u vidu poboljšanja efikasnosti u radu možemo sa sigurnošću reći kako je projekt uspio.

Održivost projekta

Zbog rezultata i jednostavnosti u provedbi projekt je prihvaćen kao standardni model ponašanja ili bolje rečeno postupanja na svim razinama u Gradskoj upravi. Stoga smo sigurni da u pametnoj upravi, a to šibenska jest, ima budućnost.
Hrvatska je mlada demokracija i postoji potreba za kontinuiranim poboljšanjima transparentnosti u radu, posebice u javnom sektoru, kao i veće učinkovitosti u radu uprave. U tom svjetlu, ovaj projekt značajno doprinosi mnogim poboljšanjima u redovnom radu Gradske uprave. Ponovljeni pozivi građana i predstavnika gradskih četvrti i mjesnih odbora Gradonačelniku „da dođe u moj kvart i održi Hodajući kolegij“" je pravi odgovor na pitanje ima li ovaj projekt budućnosti.
Poboljšanja su uvijek dobrodošla, a mi ih vidimo upravo kroz pomoć tehnologije (moguće aplikacije „city-app“), koja će omogućiti građanima da nam svoje prijedloge rješavanja komunalnih problema šalju posredstvom navedene aplikacije, ali i da nam nakon održanog Hodajućeg kolegija, posredstvom iste aplikacije, s terena šalju izvješća o učinjenom.

MI HODAMO I DALJE – PRIDRUŽITE NAM SE!