Kako bi vam omogućili bolje korisničko iskustvo, ova stranica pohranjuje vaše kolačiće (cookies). Više informacija

Zatvori

03. lipanj. 2019.

Po stoti puta…o otpadu…!

Gradonačelnici, direktori komunalnih poduzeća i pročelnici okupili su se 29. svibnja u Zagrebu, iznijeli probleme i nelogičnosti s kojima nikako “izaći na kraj”, a sve to u kontekstu (nepromišljenog i proizvoljnog?!) zatvaranja odlagališta.

Sastanak je iniciran na prijedlog gradonačelnika Zaboka, gosp. Ivana Hanžeka, a uvodne je prezentacije održala gđa Sonja Polonijo, savjetnica Eko-Murvice d.o.o. i stalna konzultantica Udruge gradova za pitanje gospodarenja otpadom. U raspravi su sudjelovali gradonačelnice i gradonačenici te drugi predstavnici Supetra, Čazme, Biograda na Moru, Dugog Sela, Zaprešića i drugih gradova.

Jedinice lokalne samouprave trebaju u praksi provesti tranziciju postojećih sustava gospodarenja otpadom i vodnih usluga (vodovod i odvodnja) na način da se implementiraju europski standardi. Pri tome svaka od njih ima svoje lokalne specifičnosti koje traže različit pristup rješavanju problema. Nije moguće na isti način rješavati probleme slabo naseljenog Gorskog Kotara, velikoga grada na kontinentu, turističkog mjesta na obali ili otoka. Poseban izazov predstavlja donošenje nacionalnih propisa na način da propisi budu primjenjivi u svim dijelovima Hrvatske.

Težište u gospodarenju komunalnim otpadom stavljeno je na jedinice lokalne samouprave, dapače načelnici / gradonačelnici proglašeni su odgovornim osobama koje se osobno kažnjava za neizvršavanje obveza u gospodarenju otpadom. Svi zakonski i podzakonski akti bili su na e-savjetovanjima, JLS su se očitovale s osnova provedivosti propisa, ali nije puno od toga usvojeno. S obzirom na kratkoću vremena potrebnu za implementaciju svega toga u praksi ovo je razumljivo, međutim traži izvjesnu fleksibilnost u primjeni, suradnju svih dionika sustava, praćenje problema u primjeni i volju za prilagodbom dijela propisa koji je u praksi neprovediv.

Odluka o redoslijedu i dinamici zatvaranja odlagališta (NN 3/2019) taksativno navodi koja se odlagališta neopasnog otpada zatvaraju sa 31.12.2019. godine. Do popune kapaciteta ili gradnje centara za gospodarenje otpadom otvorena ostaju odlagališta navedena u dokumentu Dinamika zatvaranja odlagališta, na koja bi trebalo preusmjeriti otpad koji je prije odlazio na odlagališta koja se zatvaraju. Nažalost, ovaj dokument ne barata uvijek točnim podacima o preostalim kapacitetima odlagališta, što otežava preusmjeravanje otpada sa zatvorenih odlagališta na ona koja su proglašena usklađenima. S obzirom na propise (vlasništvo nad operaterom i način odlučivanja propisan društvenim ugovorom, teritorijalni smještaj i udaljenost odlagališta…) neke je situacije iz prakse bez suradnje i pomoći nadležnog Ministarstva zaštite okoliša i prirode nemoguće riješiti sukladno važećim propisima, a do gradnje centara za gospodarenje otpadom proći će još puno vremena.

Poticajna naknada, tj. kazna za prekomjerno deponiranje definirana Uredbom o gospodarenju komunalnim otpadom ne potiče jedinice lokalne samouprave na dodatne napore za povećanje odvojeno sakupljenog otpada, već samo na smanjenje količine miješanog komunalnog otpada u odnosu na baznu 2015. godinu. Time se u velike probleme dovodi one JLS koje su već 2015. odvajale veliki udio potencijalno korisnog otpada (papir, plastika, staklo, metalni otpad, tekstil), jer imaju vrlo nisku osnovicu i ne mogu postići stope smanjenja propisane Uredbom. Također, u lošijoj poziciji su i JLS kojima se povećava broj stanovnika, koje rastu i razvijaju se, jer im se povećava i količina otpada. FZOEU je do sada izdao rješenja za 2 mjeseca 2017. godine, a do kraja 2019. trebao bi izdati rješenja i za cijelu 2018. godinu. Ovim rješenjima za 2018. JLS će biti obvezane na plaćanje velikih iznosa Fondu, a sve to bez obzira na to koliko su u stvarnosti bile uspješne u organizaciji i provedbi sustava odvojenog sakupljanja. MZOE je nevoljko uvažiti ispravke upisa količina miješanog komunalnog otpada po JLS za baznu 2015. godinu, čak i u slučajevima očitih grešaka koje priznaju i davatelji javne usluge koji javnu uslugu pružaju u više JLS, i JLS kod kojih je napravljena greška.

Temeljem spomenute Uredbe jedinice lokalne samouprave donijele su Odluke o načinu pružanja javne usluge na svome području. Udruga gradova aktivno je sudjelovala u izradi nacrta ovog propisa, pri čemu su se posebno isticali argumenti bogatstva lokalnih različitosti na relativno malom području u RH. Propis, kako je donesen, uvažava ove argumente i omogućuje JLS da prepozna probleme na svome području i efikasno krene u njihovo rješavanje i uspostavu novog sustava. Nažalost, neočekivano je došlo do drugačijeg tumačenja Uredbe od strane MZOE, prvenstveno u dijelu obvezne minimalne javne usluge tj. fiksnog dijela računa za javnu uslugu namijenjenog pokriću troškova spremnosti sustava. MZOE tumači da i veliki i mali korisnici javne usluge trebaju plaćati jednak fiksni dio, mada oni nipošto ne opterećuju sustav u jednakoj mjeri. Načelu pravednosti nikako ne doprinosi činjenica da jednako plaćaju jednočlana domaćinstva, vlasnici apartmanskih zgrada na obali i tvornice s puno zaposlenih radnika. S vremenom se očekuje smanjenje fiksnog i povećanje varijabilnog dijela računa javne usluge, ali održivi sustav moguće je razviti jedino poštujući temeljne ekonomske zakonitosti, odnosno uspostavom odgovarajuće mjere edukacije i represije (komunalno redarstvo). U suprotnom, većinski varijabilni račun manje će korisnike poticati na odvajanje otpada, a više na odlaganje otpada protivno pravilima.

Gradonačelnici ne bježe od odgovornosti za uvođenje suvremenijih sustava gospodarenja otpadom, ali smatraju da lokalne sustave gospodarenja otpadom treba postaviti, pratiti i razvijati kontinuirano. Pored edukacije korisnika javne usluge, treba razvijati i sustav uvođenja i održavanja komunalnog reda, odnosno osposobljavati komunalno redarstvo za sve zahtjevnije zadaće koje zakonodavstvo pred njih stavlja. Udruga gradova započela je ciklus edukacija komunalnih redara za koje vlada veliki interes. Komunalnim redarima se na pristupačan način objašnjava i pokazuje kako mogu rješavati probleme unutar svoje JLS.

Poseban problem predstavlja i penalizacija u velikim EU projektima aglomeracija. Ugovorima o dodjeli sredstava i provođenju projekata određeno je da sve neprihvatljive i nepredvidive troškove snosi isporučitelj vodne usluge, ali je do problema došlo zato što je „u hodu“ uspostavljan pravni okvir, te postavljani odnosi između tijela u sustavu upravljanja. Još od početne pripreme projekta, nabave i provođenja projekata isporučitelji vodnih usluga surađivali su i konzultirali se s Hrvatskim vodama i resornim ministarstvima, te pridržavali kako su najbolje mogli svih preporuka koje su dobivali od tih tijela.

Zato bi bilo pravednije da suodgovornost u izrečenim korekcijama imaju i Hrvatske vode i resorna ministarstva, odnosno Republika Hrvatska, te bi zajedno s korisnicima trebali izraditi mehanizme saniranja financijskih posljedica. Izlaz iz ove situacije treba pronaći što prije, jer su potencijalne posljedice trenutno izrečenih korekcija katastrofalne i financijski iscrpljujuće za pružatelje vodnih usluga, JLS kao njihove vlasnike, a posljedično za sve građane i za RH.

Zaključeno je da se još jednom pokuša razgovarati s nadležnim ministrom te predsjednikom Vlade RH.

Odlagališta
Odluke o načinu pružanja javne usluge

Otvoreni natječaji

Svi natječaji

Besplatno se registrirajte

Besplatno se registrirajte

Registrirani korisnici imaju pristup većini naših zaštićenih materijala (ovisno o njihovim ovlastima unutar Grada). Zanimaju li vas koje su druge prednosti registracije?

Česta pitanja

Registrirani korisnici imaju pristup novoj kategoriji "Pitanja i odgovori" gdje mogu postavljati nova pitanja i odgovarati na već postavljena pitanja. Postavljeno pitanje automatski će se i bez moderiranja prikazati u kategoriji Na svako pitanje mogu odgovarati svi registrirani korisnici.

Prijava Registracija