V. Božić i D. Keresteny pišu o umjetnoj inteligenciji i njezinoj sve široj primjeni te o trendovima koje će usvajati i razvijati pametni gradovi u godini koja dolazi.
Širenje primjene digitalnih tehnologija i umjetne inteligencije u globalnim razmjerima, osim pozitivnih učinaka koje očekuju investitori, sa sobom donosi i rizik koji se značajno povećava s povećanjem stupnja ovisnosti o digitalnoj tehnologiji i umjetnoj inteligenciji. Više u članku dr. sc. Robertine Zdjelar.
Donosimo vam čak četiri nova članka Velibora Božića koji se bave kibernetičkom sigurnošću, cirkularnom ekonomijom te upravljanjem kvalitetom u pametnim gradovima. Posvetite se.
U prošlom tekstu naslova „Koristite li u svom gradu dronove i zašto ne?“ pogledali smo EU planove razvoja povezane s dronovima i opisali razne mogućnosti primjene dronova u gradovima. U današnjem tekstu detaljnije ćemo opisati neke projekte iz Hrvatske, Europe i svijeta koji zorno pokazuju primjere dobre prakse povezane sa korištenjem dronova u gradovima, kao i brojne benefite povezane s time.
Udruga gradova je krajem listopada ove godine postala član Mreže pametnih zajednica, inicijative Europske komisije koja se provodi s ciljem unapređenja digitalne zrelosti gradova i općina u Hrvatskoj. Na kraju ove objave je link za pristup anketi.
Pametni gradovi koriste tehnologiju za poboljšanje kvalitete života, učinkovitosti usluga i smanjenje ekološkog otiska. Integracija ESG (ekološki, društveni i upravljački kriteriji) koncepta postaje ključna za održiv razvoj urbanih sredina. Ovaj rad Velibora Božića istražuje prednosti i nedostatke primjene ESG koncepta, identificira rizike povezane s potencijalnim manama i nudi mjere za njihovo smanjenje.
Pametni gradovi često se definiraju kao urbani prostori koji koriste naprednu tehnologiju i podatke za poboljšanje kvalitete života svojih stanovnika, povećanje efikasnosti operacija i usluga te poticanje održivosti. No, pitanje je može li pametni grad uistinu postići svoj puni potencijal bez sudjelovanja “pametnih” građana. Odgovor potražite u novom članku Velibora Božića, magistra informacijskih znanosti,
Zakonom o kibernetičkoj sigurnosti definirane su mjere upravljanja kibernetičkim sigurnosnim rizicima koje govore i o sigurnosti u opskrbnom lancu, uključujući sigurnosne aspekte u pogledu odnosa između subjekta i njegovih izravnih dobavljača ili pružatelja usluga. Više u članku dr. sc. Robertine Zdjelar.
Živimo u opasnim i nepredvidivim vremenima u kojima sofisticirani sustavi pametnih gradova mogu biti cilj napada. Stoga vam donosimo novi članak Velibora Božića, magistra informacijskih znanosti, u kojemu iznosi nekoliko promišljanja o tome kako umanjiti posljedice potencijalnih neželjenih događaja.
Svaki implementirani sustav upravljanja očekivano bi trebao dati dodatnu vrijednost, a to je poboljšanje, koje je kontinuirano. Kontinuirano poboljšanje rezultat je ozbiljnog pristupa shvaćanju i prihvaćanju rezultata samoprocjene i evaluacije od nezavisne strane, danih u vidu preporuka. Više u novom članku doc. dr. sc. Robertine Zdjelar.