Gradovi mogu i moraju smanjiti emisije ugljika u građevinarstvu

Izgrađeni okoliš ključan je za održivost jer se gradovi diljem svijeta suočavaju s dvostrukim izazovima brze urbanizacije i klimatskih promjena.
Zgrade i infrastruktura imaju velik utjecaj na korištenje energije, emisije i urbanu otpornost, a sve se više izgrađeni okoliš ističe kao ključna tema. Kako bi se iznašla najbolja rješenja, potrebno je okupiti gradske čelnike, kreatore politika, urbaniste i tehnološke čelnike kako bi raspravljali o inovativnim strategijama za pretvaranje izgrađenog okoliša u vitalni dio klimatskih akcija.
Neki od glavnih elemenata rasprava trebali bi biti naknadno opremanje, pametne zgrade i pametna rasvjeta, koji su obećavajući načini za smanjenje potrošnje energije, povećanje učinkovitosti i poboljšanje otpornosti u izgrađenom okruženju.

Fokus na naknadnu ugradnju

Naknadno opremanje postojećih zgrada ključno je za urbanu klimatsku akciju, budući da će većina današnjeg fonda zgrada još uvijek biti u upotrebi mnogo godina, što znači da će nadogradnja i poboljšanje energetske učinkovitosti zgrada putem mjera kao što su bolja izolacija, energetski učinkoviti sustavi grijanja i hlađenja, a korištenje tehnologija obnovljivih izvora energije je kritično za uspjeh u tom području.
Naknadnim opremanjem postojećih zgrada gradovi mogu smanjiti potrošnju energije, smanjiti emisije stakleničkih plinova, poboljšati udobnost stanovanja i kvalitetu zraka u zatvorenom prostoru.
Također se treba fokusirati na potencijal pametnih zgrada da transformiraju izgrađeni okoliš i učine ga održivijim i otpornijim. Pametne zgrade koriste napredne tehnologije kao što su senzori, sustavi automatizacije i analitika podataka za praćenje i prilagođavanje potrošnje energije, operativne učinkovitosti i kvalitete života stanara.
Korištenjem informacija u stvarnom vremenu i upravljanja različitim sustavima zgrada, pametne zgrade mogu prilagoditi rasvjetu, grijanje i ventilaciju kako bi smanjili rasipanje energije i utjecaj na okoliš, dok maksimalno povećavaju zadovoljstvo stanara.
Treba raspravljati o tome kako gradovi mogu započeti s naknadnim opremanjem gradskih i javnih zgrada, dok postavljaju politiku utjecaja na zelene akreditive novih zgrada.

Pametnija rasvjeta, zelenija budućnost

I unutar i izvan zgrada u gradovima, pametna rasvjeta je ključni dio održive urbane infrastrukture, sa sposobnošću smanjenja potrošnje energije i poboljšanja sigurnosti i udobnosti života. LED rasvjeta posebno ima bolju energetsku učinkovitost, veću izdržljivost i mogućnost upravljanja od tradicionalnih tehnologija rasvjete.
Zamjenom ulične rasvjete, javnih zgrada i vanjskih prostora s LED svjetlima i pametnim upravljanjem rasvjetom, gradovi mogu postići značajne uštede energije, smanjiti svjetlosno zagađenje i stvoriti sigurnije i privlačnije urbano okruženje.

Slika: Pametni park Queen Elizabeth Olympic Park London, Foto queenelizabetholympicpark.co.uk

Planiranje otpornih gradova by design

Osim naknadnog opremanja i pametnih tehnologija, također treba naglasiti potrebu za uključivanjem otpornosti na klimatske promjene i mjera prilagodbe u projektiranje i planiranje izgrađenog okoliša.
Uz sve veću učestalost i ozbiljnost ekstremnih vremenskih događaja, gradovi moraju otpornost postaviti kao prioritet kako bi zaštitili infrastrukturu, zgrade i zajednice od rizika povezanih s klimom kao što su poplave, toplinski valovi i oluje. To uključuje radnje kao što su jačanje zelene infrastrukture, korištenje otpornih građevinskih materijala i decentralizacija energetskih sustava kako bi se poboljšala otpornost uz smanjenje utjecaja na okoliš.
Treba ispitati ulogu politike i mehanizama upravljanja u pokretanju promjena u izgrađenom okruženju. Kroz regulatorne poticaje, financijske mehanizme i inicijative za izgradnju kapaciteta, gradovi mogu stvoriti poticajno okruženje za prakse održive gradnje i potaknuti suradnju između javnih i privatnih dionika.
Treba naglasiti važnost angažmana dionika i sudjelovanja zajednice u oblikovanju budućnosti izgrađenog okoliša, osiguravajući da inicijative za klimatske akcije budu uključive, poštene i osjetljive na lokalne potrebe i prioritete.
Usvajanjem inovativnih rješenja kao što su naknadno opremanje, pametne zgrade i pametna rasvjeta, gradovi mogu iskoristiti prilike za smanjenje emisija, poboljšanje otpornosti i stvaranje zdravijeg, održivijeg urbanog okruženja.
Kako urbano stanovništvo raste, a klimatski utjecaji pogoršavaju, sve navedeno treba djelovati kao poziv na akciju za gradove da izvrše transformaciju izgrađenih okoliša u središnji dio njihovih klimatskih akcijskih strategija.

Na koje načine gradovi mogu smanjiti emisije ugljika u građevinarstvu?

Izvješće Svjetskog gospodarskog foruma služi kao priručnik i vodič za praktičare, u kojem se navode gradovi koji vode računa o rješenjima za smanjenje emisija u urbanom razvoju.
Izvješće koje je objavio Centar za urbanu transformaciju Svjetskog ekonomskog foruma identificiralo je nekoliko rješenja za gradove za smanjenje emisije ugljika u građevinarstvu.

Izgrađeni okoliš najveći je pojedinačni doprinositelj emisijama CO2, generirajući približno 40 posto na globalnoj razini, od čega većina dolazi od urbanog razvoja.

Urbana gradnja

Kako gradovi rastu u broju stanovnika i važnosti, urbana izgradnja nastavit će ubrzavati. Procjenjuje se da se očekuje da će se globalna površina udvostručiti do 2060., što je jednako izgradnji New Yorka svaki mjesec u sljedećih 40 godina, prema WEF-u.
Izvješće Reducing Embodied Carbon in Cities: Nine Solutions for Greener Buildings and Communities ističe devet inovativnih rješenja za sve faze izgradnje i rušenja.

Izvješće, koje također treba poslužiti kao model politike, gradski priručnik i vodič za praktičare, navodi gradove koji vode računa o rješenjima za smanjenje emisija povezanih s projektima urbanog razvoja kao primjere dobre prakse, uključujući Vancouver, New York City, Los Angeles i London.
“Posljednjih godina sve veći broj gradova poduzeo je odlučne korake kako bi pomogao u jačanju operativne učinkovitosti zgrada”, rekao je Jeff Merritt, voditelj urbane transformacije na Svjetskom gospodarskom forumu.

„Unatoč tim dobicima, potreban je robusniji pristup za rješavanje emisija ugljika kroz cijeli životni ciklus ovih struktura. Od ponovnog promišljanja tradicionalnih metoda gradnje i materijala koji trebaju udahnuti novi život inače zastarjelim zgradama, brzo se pojavljuju nova rješenja za rješavanje ovog izazovnog problema, koji se zajednički naziva utjelovljeni ugljik (eng. embodied carbon).”
Izvješće ističe inovativna rješenja koja pružaju model za gradove koji žele ispuniti ciljeve održivog razvoja.

Slika: One Westside Office Campus u Los Angelesu, Izvor: Nereit

Neke od studija slučaja koje pokazuju pozitivan učinak uključuju:

• One Westside Office Campus u Los Angelesu, nekoć posrnuli trgovački centar koji će postati najsuvremeniji znanstveni kampus UCLA, pokazuje mogućnosti prilagodljive ponovne uporabe. Više od 75 posto građevinskog otpada i otpadaka od rušenja zgrade preusmjereno je s odlagališta, čime se utjelovljeni ugljik smanjio za 33 posto u usporedbi sa standardnim scenarijem počevši od temelja.
• Program koji provodi lokalna komunalna tvrtka San Diega pomaže vlasnicima voznih parkova i operaterima u uklanjanju emisija prelaskom na električna vozila (EV). Cilj je opsluživati najmanje 3000 vozila srednje i teške nosivosti, od kojih se mnoga koriste u građevinskoj industriji, na 300 lokacija za kupce u cijelom uslužnom području tvrtke.
• Londonski Portal za ponovnu upotrebu materijala nudi sučelje prilagođeno korisniku za dionike u građevinskoj industriji za uključivanje u održive prakse ponovne upotrebe materijala, čime se povećava prilagodljiva ponovna uporaba građevinskih materijala i smanjuju emisije ugljika.

Slika: Pametne zgrade, Izvor: Pexels

Izuzetno su važni primjeri dobre prakse

Izvješće također sadrži studije slučaja gradova koji razvijaju različite pristupe – od mandata i poticaja do pružanja alata za usporedbu – za smanjenje utjelovljenih emisija ugljika iz građevinskih praksi.

Evo nekih primjera dobre prakse:

• Vancouver je propisao dozvoljenu granicu ugljika za sve novogradnje i razvio alat za usporedbu za mjerenje emisija.
• Seattle nudi ubrzani postupak izdavanja dozvola za projekte koji zadovoljavaju utjelovljene standarde ugljika. Ova inicijativa koristi ekološki prihvatljivim građevinskim tvrtkama tako što ubrzava izgradnju, a istovremeno promiče posvećenost grada zaštiti okoliša.
• Grad New York donio je Izvršnu uredbu o čistoj gradnji koja nalaže svim agencijama za kapitalne projekte da smanje emisiju ugljika iz komunalnih građevinskih projekata.

Ovi i drugi gradovi pioniri predstavljeni su u izvješću koje je razvijeno s tvrtkom Accenture, a organizirano je u suradnji s gradom Los Angelesa. City Sprint uključivao je intenzivnu trodnevnu radionicu s više od 50 multidisciplinarnih dionika posvećenih promjeni građevinske industrije za 21. stoljeće.
City Sprint ima za cilj nadgraditi predanost Los Angelesa C40 Cities Clean Construction Acceleratoru kako bi se smanjile utjelovljene emisije za najmanje 50 posto za sve nove zgrade, velike rekonstrukcije i infrastrukturu do 2030. godine.
“Gradovi potiču potražnju za razvojem, održavanjem i obnovom mjesta na koja se svakodnevno oslanjamo – naših domova, škola, bolnica, ulica i druge vitalne infrastrukture,” rekla je Cécile Faraud, voditeljica čiste gradnje, C40 Cities.

Slika: Prva serija drvenih održivih stanova za učitelje u Amsterdamu, Izvor: rau.eu

Suradnja javnog i privatnog sektora

Prilagodba i skaliranje rješenja istaknutih u izvješću zahtijeva učinkovitu suradnju javnog i privatnog sektora iz cijele građevinske industrije i šire, uključujući kreatore politika, poduzeća, financijske institucije i tehnološke tvrtke.

Globalni savez pametnih gradova G20 Centra za urbanu transformaciju, u suradnji s tvrtkama Infosys i C40 Cities, razvio je politiku modela procjene cjelokupnog životnog ciklusa koja je dopunjena popratnim materijalima, uključujući Priručnik za provedbu za gradove i prateći Vodič za praktičare za privatni sektor za usklađivanje ciljeva politike s novim inovacijama u praksi gradnje.
U sljedećem tekstu ćemo navesti daljnje moguće i praktične mjere za smanjenje emisije ugljika u građevinarstvu u gradovima, te primjere iz Hrvatske.

AUTOR: Dražen Keresteny, mag.ing.el., Konzultant za digitalizaciju, Smart City i security
099 5373 900, drazen.keresteny@exe.cutor.eu