Opis
Građanski odgoj i obrazovanje (GOO) uveden je u riječke osnovne škole kao izvannastavna aktivnost, odnosno kao zaseban predmet koji se provodi jednom tjedno (35 sati godišnje). Grad Rijeka je prvi puta školske godine 2016./2017. svojim učenicima omogućio pohađanje Građanskog odgoja i obrazovanja, i to eksperimentalno u šest škola, OŠ-SE Dolac, OŠ Nikola Tesla, OŠ Podmurvice, OŠ-SE San Nicolo, OŠ Trsat i OŠ Vežica. Eksperimentalno uvođenje odabrano je kako bi se lakše utvrdila razina početnog stanja znanja i vještina kod učenika koji će u ovoj školskoj godini pohađati GOO. Isto će se mjerenje provesti i na kraju školske godine. Također, to ispitivanje provodi se i kod kontrolne skupine u tih šest škola (njihovih vršnjaka koji ove školske godine neće pohađati GOO) radi utvrđivanja realnog napredak koji je ostvaren. To će ukazati i na promjene koje je potencijalno potrebno učiniti s ciljem poboljšanja aktivnosti. GOO je uveden u pete razrede, s planiranim nastavkom provođenja do kraja osnovnoškolskog obrazovanja.
Kod inicijative implementiranja GOO-a kao zasebnog predmeta s pripadajućim priručnikom, nit vodilja bila je sustavno uvođenje kvalitetnog građanskog i demokratskog obrazovanja u situaciji u kojoj svjedočimo porastu trenda zatiranja različitosti, umanjivanju medijske slobode, deficitu tolerancije, političke apatije mladih.
Prvi korak bio je razraditi program te izraditi priručnik za učenike, budući da on još nije postojao u Hrvatskoj. U izradi programa rada i priručnika bili su uključeni svi ključni faktori koji daju pozitivan doprinos ovoj temi; predstavnici stručnih suradnika osnovnih škola, profesora s dugogodišnjim iskustvom u građanskom obrazovanju, sveučilišta i civilnog sektora te lokalne samouprave, što programu daje posebnu važnost. Dakle, u izradi je sudjelovala čitava odgojno-obrazovna vertikala i teme su pomno birane, obrađivane i prilagođavane uzrastu. Priručnik „Učenik građanin“ je potom grafički oblikovan čime je dobio prepoznatljiv i atraktivan vizualni identitet. Namijenjen je učenicima 5-ih i 6-ih razreda, a objedinjuje sve dimenzije GOO-a te kroz 30 nastavnih jedinica oblikuje teme na adekvatan i učenicima blizak i zanimljiv način.
Potom su izrađene smjernice za provođenje programa namijenjene učiteljima, a koje definiraju obrazovne ishode, stečene građanske vještine, razvijene građanske vrijednosti te opis i strukturu aktivnosti za učenike. Smjernice su izrađene u skladu s nacrtom Nastavnog plana i programa Građanskog odgoja i obrazovanja za osnovne i srednje škole iz 2014. godine, ne bi li se što snažnije radilo na usustavljivanju GOO-a, odnosno na stvaranju modela koji može poslužiti kao primjer na nacionalnoj razini.
Priručnik je preveden i na talijanski jezik kako bi se približio što većem broju učenika pošto je Grad Rijeka osnivač 4 talijanske osnovne škole.
Sljedeći korak bilo je provođenje opsežne edukacije u sedam modula za učitelje iz svih riječkih škola koji će program provoditi. Naime, promjena nije moguća bez educiranja edukatora. Pri samom izboru provoditelja naglasak je stavljen na intrinzičnu motivaciju učitelja, predanost vrijednostima koje građanski odgoj naglašava te želju za poučavanjem mladih građana o jednakosti, toleranciji, poštivanju i dostojanstvenom ophođenju prema svima neovisno o boji kože, spolu, orijentaciji, o aktivnom djelovanju i kritičkom promišljanju serviranim im informacijama. Tako su provoditelji geografi, povijesničari, kroatisti, edukacijski rehabilitatori i likovnjavci.
Riječki učenici tako od ove školske godine uče kako kritički promisliti o reklamama i kako osvijestiti razliku između želja i potreba. Upoznat će se s konceptom volontiranja, medijacije, poduzetništva i potrošačkih prava te ranjivim skupinama u društvu. Postat će ekolozi koji čuvaju svoj planet te aktivno sudjelovati u svojoj zajednici i donositi informirane odluke. Senzibilizirat će se za različitosti te naučiti uvažavati i poštivati druge, tuđa mišljenja, stavove i vrijednosti. Od 30 tema iz priručnika peti razredi će ove školske godine proći 15 lekcija, a iduće preostalih 15 tema.
Učenici su oduševljeni jer, kako kažu, prvi puta uče za sebe, a ne za ocjenu. Rado sudjeluju, izrazito su aktivni na nastavi i raspravljaju o raznim temama, predlažu rješenja i zaista aktivno promišljaju o poboljšanjima koja mogu učiniti u svojoj (užoj) zajednici, primjerice školi.
Nastava je organizirana drugačije nego na ostalim satovima. Naglasak je na mišljenju učenika koje je jako važno, potiče ih se na diskusiju te oni sami iskazuju koje bi lekcije i kada voljeli obrađivati. U velikom je obimu organizirana u obliku terenske nastave i praktičnog učenja koje ih priprema za svakodnevni život, a odvija se zadnji nastavni sat u danu. Tako učenici koji ga odaberu ne pohađati, mogu otići kući jer su gotovi s nastavom za taj dan. To je jedino moguće rješenje jer bi se u protivnom u nepovoljan položaj doveli učenici koji ga ne pohađaju, odnosno imali bi „rupu“ u satnici.
Učenici imaju svoju građansku mapu (koju su dobili, kao i priručnike, besplatno), a ne klasičnu bilježnicu u koju pišu po diktatu. Oni sami kroje sadržaj svoje mape, a unutra stavljaju fotografije koje su zabilježili na terenskoj nastavi, rezultate istraživanja koja su proveli, intervjue, ulaznice od događanja koja su posjetili, isječke iz medija o njima važnim događajima i sl.
Roditelji i škola izvještavaju o velikom zadovoljstvu i vidnom napretku kod učenika što jasno ukazuje na dobar put, ali i na veliku potrebu u vidu osiguravanja građanskog obrazovanja koja dosad nije bila zadovoljena. Također, ističu velike prednosti ovakvog praktičnog i iskustvenog oblika učenja koje potiče društveni i kognitivni razvoj njihove djece.
Osnovni problem
Rezultati istraživanja opetovano pokazuju iste rezultate- nisku razinu participacije u zajednici, demokratski deficit, porast diskriminatornih stavova te nedostatak znanja i vještina potrebnih za život među mladima u RH. Mnogi ne znaju razliku između tekućeg i žiro računa, kako se nositi s razvodom roditelja te kome se, i kako, obratiti ako su njihova prava prekršena. Istraživanje koje je proveo Grad Rijeka 2016. potvrdilo je poražavajuće rezultate s nacionalne razine. Želeći sustavno odgovoriti na ove probleme i krenuti u izgradnju boljeg društva, Grad je odlučio umjesto metode sanacije posljedica, orijentirati se na prevenciju i uveo GOO u OŠ kojima je osnivač. Cilj je bio poticanje na poštivanje različitosti, preuzimanje aktivne uloge u zagovaranju ljudskih prava, održivog razvoja i demokratizacije. To je važna zadaća lokalne zajednice koja uvođenjem GOO-a odgaja i obrazuje aktivne članove društva, promiče zaštitu ljudskih prava te cijeni različitost i dostojanstvo svake osobe.
Rješavanje problema
GOO je jedan od temeljnih stupova demokratskog društva, a njegovo implementiranje u formalni obrazovni sustav nužno je za stvaranje odgovornih i aktivnih članova društva jer na taj način postaje lako dostupno svim učenicima. Osiguravanje sustavnog i kvalitetnog građanskog obrazovanja je jedino što može iz temelja mijenjati negativne trendove i garantirati održivost. Grad Rijeka je osnivač 24 osnovne škole i to predstavlja iznimnu platformu za diseminaciju pozitivnih promjena. Navedeno će iznjedriti osnaženo društvo aktivnih građana koji su osposobljeni za rješavanje konkretnih životnih problema i pravednije i solidarnije okruženje nužno za unapređenje kvalitete života svakog građana. Rijeka je prva u RH preuzela inicijativu i, ne čekajući da se situacija na nacionalnoj razini promijeni, izradila prvi priručnik namijenjen upravo učenicima kao nositeljima promjene u društvu i uvela GOO kao zasebni predmet.
Rezultati
Na kraju školske godine ponovit ćemo ispitivanje znanja i vještina koje poučava GOO, a koje smo proveli i na početku, uključujući i kontrolnu skupinu, te ćemo imati konkretne pokazatelje napretka. Međutim, sukladno izvještajima iz škole, pozitivni rezultati su već vidljivi. Učenici su skloniji kritičkom promišljanju, samostalnom prosuđivanju i konstruktivnoj raspravi, proaktivniji i svjesniji svoje snage i moći u postizanju željenih promjena. Upoznati su s osnovnim demokratskim procesima i razvijaju korisne građanske vještine i navike. Pozitivnu promjenu jasno iskazuje i sam interes učenika za pohađanje GOO-a. Naime, participacija u ovoj, prvoj eksperimentalnoj godini, u šest odabranih škola kreće se u postotku od 15 % do 90 % od ukupnog broja učenika petih razreda po školi. To školsku klimu čini ugodnijom, konstruktivnijom i produktivnijom. Uzevši u obzir da je obrazovanje temelj za napredak društva, ova praksa je jedino što može sustavno poboljšati naše društvo.
Troškovi projekta
Na izradu priručnika (sadržajna i metodološka izrada, lektura, prijevod, grafičko oblikovanje, vizualni identitet i tisak) utrošeno je 123.450,00 kuna. Priručnici, kao i mape koje smo izradili za učenike, su za učenike potpuno besplatni te su podijeljeni uključenim učenicima. Edukacija učitelja iznosi 77.000,00 kuna. Honorari učitelja provoditelja planirani su u iznosu od 210 kuna bruto po satu provedbe (uključujući i sat pripreme). Troškove je u potpunosti snosio Grad te pri izradi programa i priručnika nije došlo do novih zapošljavanja. Naime, unutar Odjela gradske uprave za odgoj i školstvo radi osoba koja je koordinirala izradu programa, a koja se građanskim i demokratskim obrazovanjem bavi unutar svog redovnog posla. Proračunski korisnici (škole) te učenici nisu imali nikakvih troškova, već samo korist. Grad Rijeka također ostvaruje korist jer uvođenjem GOO-a prevenira na kasnije potencijalno skupom nepoželjnom ponašanju te gradi bolje i kvalitetnije društvo za svoje sugrađane.
Drugi učinci projekta
Rad i trud na implementaciji i usustavljivanju GOO-a prepoznali su i drugi gradovi i županije koji se obraćaju za savjet i uputu te zamolbom za preuzimanje programa i pripadajućeg priručnika „Učenik građanin“.
Grad Rijeka će rado besplatno ustupiti isto drugim jedinicama lokalne i regionalne samouprave pošto je jasno koliko je sustavno uvođenje građanskog obrazovanja u Hrvatskoj potrebno i traženo.
Građanski odgoj i obrazovanje, čija se provedba na nacionalnoj razini iščekuje godinama, koncipiran je na postavkama progresivnog, sekularnog društva te pomaže u stvaranju boljeg i demokratičnijeg društva u kojem pojedinci razmišljaju svojom glavom, uvažavajući pritom i vrijednost duboko utkanu u riječki duh, a to je - različitost.
Održivost projekta
GOO je uveden ove školske godine kao eksperimentalni program za koji se nadamo da će ući i u formalno obrazovanje na razini Hrvatske. Njegova uspješnost će se provjeravati, a na osnovu tih rezultata uvesti i eventualne izmjene.
Ovim se projektom utječe i na širu zajednicu putem obitelji i prijatelja učenika koji pohađaju GOO. Širi se ideja konstruktivne rasprave i prihvaćanja različitosti što neminovno dovodi do pozitivinih promjena u Rijeci. Građani se osnažuju se u preuzimanju inicijative, poštivanju prava i mogućnosti svih osoba te proaktivnom djelovanju.To je trajni trag ovog projekta. Grad Rijeka će nastaviti s provođenjem GOO-a jer prepoznaje da građansko društvo u pravom smislu riječi može postojati jedino ako su njegovi pripadnici svjesni svojih prava i odgovornosti te ako se hrabro zauzimaju za čovjeka kao ljudsko biće koje je u središtu svakog sustava. Grad je osnivač OŠ stoga su financijska održivost i postojanje volje za nastavkom provođenja ovog projekta neupitni.
