Kuna ili euro, pitanje je sad – neke dileme i dvojbe u vezi vrijednosti boda komunalne naknade
Iako su dvojbe i dileme u vezi obračuna i iskazivanja komunalne naknade u euru sasvim razumne i na mjestu, postojeći je normativni okvir prilično jasan te daje sve potrebne odgovore na eventualna pitanja u vezi obračuna i iskaza komunalne naknade u razdoblju nakon uvođenja eura. Temu obrađuje Vedran Vukobrat iz Libusoft Cicom-a.
Uvodno
Nije dvojbeno kako je od 1. siječnja 2023. euro postao službena novčana jedinica i zakonsko sredstvo plaćanja u Republici Hrvatskoj na temelju Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (dalje u tekstu: ZUESVRH) te Odluke objavi uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj . U vrijeme nastanka ovog članka euro je postao stvarnost kako građana tako i svih drugih pravnih subjekata (uključujući i sva javnopravna tijela na svom razinama vlasti) u Republici Hrvatskoj, a sve cijene moraju biti iskazane, dok sva plaćanja moraju biti provedena i izvršena upravo u euru. Prethodno citirani Zakon spriječio je i otklonio dvojbe u vezi kontinuiteta brojnih postojećih ugovora, rješenja te drugih općih i pojedinačnih akata u kojima su iznosi iskazani u kunama kroz načelo neprekidnosti pravnih instrumenata, odnosno kroz opća i posebna pravila o preračunavanju i zaokruživanju. Međutim, komunalna naknada je prilično složen koncept koji i najiskusnijim službenicima može stvarati nesigurnost i zadavati glavobolje, osobito ako svi mehanizmi istog koncepta nisu savršeno usklađeni. U bitnome, na temelju jednostavnog pretraživanja internetskih tražilica dolazimo do toga kako su neki gradovi i općine odlučili donijeti odluke o vrijednosti boda iskazane u euru, a u nastavku se navode neka promišljanja o zakonitosti takvog postupanja.
Obračun komunalne naknade
Iako je svim nadležnim službenicima u lokalnim jedinicama jasan mehanizam obračuna komunalne naknade, radi integriteta ovog osvrta navodimo ukratko ključne okolnosti u tom smislu. Prije svega, zakonska osnova za obračun ovog javnog davanja proizlazi iz odredbi Zakona o komunalnom gospodarstvu (dalje u tekstu: ZKG) koji propisuje obveznike, elemente obračuna te ovlasti predstavničkih tijela lokalnih jedinica za određivanje komunalne naknade. Tako predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave na temelju članka 95. ZKG donosi odluku o komunalnoj naknadi kojom se određuju područja zona u kojima se naplaćuje komunalna naknada, koeficijente zone i namjene te rok plaćanja komunalne naknade, kao i nekretnine važne za jedinicu lokalne samouprave koje se u potpunosti ili djelomično oslobađaju od plaćanja komunalne naknade te opće uvjete i razloge zbog kojih se u pojedinačnim slučajevima odobrava djelomično ili potpuno oslobađanje od plaćanja komunalne naknade. Nadalje, na temelju članka 98. ZKG-a predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave do kraja studenoga tekuće godine donosi odluku kojom određuje vrijednost boda komunalne naknade (B) koja se primjenjuje od 1. siječnja iduće godine, dok se iznos komunalne naknade po četvornome metru (m²) površine nekretnine utvrđuje množenjem koeficijenta zone (Kz), koeficijenta namjene (Kn) i vrijednosti boda komunalne naknade (B) na temelju članka 99. stavka 3. ZKG. Sve navedeno je uglavnom jasno, uhodano te ne izaziva značajne probleme u praksi lokalnih jedinica, a u nastavku bi se osvrnuli na osnovanost donošenja odluka o vrijednosti boda komunalne naknade i njezinom iskazivanju u euru.
O odluci o vrijednosti boda
Prethodno smo naveli kako su predstavnička tijela u pojedinim lokalnim jedinicama, potaknuta upravo željom za što jasnijim usklađenjem s novonastalom situacijom i što bezbolnijom tranzicijom svojeg funkcioniranja iz kune u euro, donijela odluke o vrijednosti boda komunalne naknade izražene u euru. Ovlast predstavničkog tijela za donošenje odluke o vrijednosti boda jasno i nedvojbeno proizlazi iz odredbe stavka 1. prethodno citiranog članka 98. ZKG, dok je u stavku 2. istog članka također jasno i nedvojbeno propisano kako se vrijednost boda komunalne naknade (B) određuje u kunama po četvornome metru (m²) korisne površine stambenog prostora u prvoj zoni jedinice lokalne samouprave. Podsjetimo ovdje kako odredbe ZKG-a nisu dopunjene ni mijenjane u tom smislu, iz čega proizlazi zaključak kako materijalnopravni propis na kojem se temelje opći akti lokalnih jedinica ne daje osnovu za određivanje vrijednosti boda komunalne naknade u eurima.
Navedeno implicira za sve lokalne jedinice koje su intervenirale u opći akt na navedi način, uvažavajući okolnosti kako se iznos komunalne naknade po četvornome metru (m²) površine nekretnine utvrđuje množenjem koeficijenta zone (Kz), koeficijenta namjene (Kn) i vrijednosti boda komunalne naknade (B), obračun i donošenje svih pojedinačnih rješenja o komunalnoj naknadi upravo u euru.
Je li potrebno donositi nova rješenja uslijed promjene vrijednosti boda za komunalnu naknadu?
Odredbom članka 100. stavka 2. ZKG propisano je kako se rješenje o komunalnoj naknadi donosi do 31. ožujka tekuće godine ako se odlukom predstavničkog tijela mijenja vrijednost boda komunalne naknade (B) ili drugi podatak bitan za njezin izračun u odnosu na prethodnu godinu te u slučaju promjene drugih podataka bitnih za utvrđivanje obveze plaćanja komunalne naknade. Tumačimo li usko i gramatički navedenu odredbu, svakako je došlo do promjene vrijednosti boda, čak i u slučajevima u kojima je samo preračunat iznos iz kune u euro prema pravilima o preračunavanju i zaokruživanju u skladu s odredbama ZUESVRH. Međutim, ako nije došlo do promjene visine komunalne naknade, već je samo iskazana u drugoj valuti u skladu s prethodnim objašnjenjem, suštinski nije došlo do promjene iznosa komunalne naknade, slijedom čega nema ni potrebe za donošenjem svih novih rješenja u skladu s odredbama članka 100. ZKG. Navedeno dodatno komplicira i pravilo matematičkog zaokruživanja na dvije decimale, jer će isto u pravilu neizbježno utjecati na konačni iznos obračuna koji se može, ali često i neće podudarati s obračunom u kunama.
S druge strane, takvi opći akti su stupili na snagu te prošli nadzor zakonitosti, tako da su, ne ulazeći u daljnja tumačenja i interpretacije, nadležna upravna tijela dužna postupati u skladu s istima te na njima temeljiti sva daljnja pojedinačna rješenja. Kako bilo, navedeno je pitanje izrazito podložno teoretiziranju i diskusiji, a navedenu dilemu u vezi zakonitosti takvih akata može otkloniti samo sudska praksa.
O kontinuitetu postojećih rješenja i iskazivanju obveze u euru
Opća i posebna pravila o primjeni eura u Republici Hrvatskoj te preračunavanju i zaokruživanju nalazimo u odredbama članaka 13. i 14. ZUESVRH. Navedena pravila su suštinski jasna i razumljiva te sadrže sve odgovore na potencijalne dileme u vezi postupanja i iskazivanja novčanih iznosa. Svi iznosi navedeni u kuni u pravnim instrumentima smatraju se na temelju izričitih zakonskih odredbi iznosima u euru uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje, dok se pozivanje na kunu bez navođenja iznosa u pravnim instrumentima smatra pozivanjem na euro. Dakle, čak i da nije došlo do nikakve intervencije u opće i pojedinačne akte od strane nadležnih predstavničkih, odnosno upravnih tijela lokalnih jedinica, svi iznosi u kunama bi se na temelju prethodno citiranih odredbi smatrali iznosima u euru.
Dakle, sva postojeća rješenja izdana do 1. siječnja 2023. godine su i dalje zakonita te proizvode pravne učinke za svoje adresate. Međutim, gotovo svi gradovi i općine u Republici Hrvatskoj svojim obveznicima šalju redovno uplatnice sa svim podacima za pravilnu uplatu i evidentiranje takve uplate u poslovnim knjigama na način kako je utvrđen rješenjem o komunalnoj naknadi. Stoga je ovdje važno ukazati na okolnost kako su upravo uplatnice i pozivi na plaćanje trebali podnijeti većinu administrativnog tereta u vezi prelaska na euro, a novčani iznosi koji se moraju platiti ili obračunati preračunavaju se uz primjenu fiksnog tečaja konverzije sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje u skladu s odredbama ZUESVRH.
Zaključno promišljanje
Uvažavajući sve prethodno navedeno, dolazimo do zaključka kako nije bilo potrebe intervenirati u postojeće opće akte u smislu usklađivanja s eurom, osobito jer nije došlo do odgovarajuće promjene relevantnih odredbi ZKG-a koje uređuju navedeno pitanje. U odnosu na pojedinačne akte donesene nakon 1. siječnja 2023., valja istaknuti kako nije bilo potrebno mijenjati obračunske elemente sadržane u zakonskim i podzakonskim normativnim aktima, ali je nužno bilo slijediti pravila o dvojnom iskazivanju u prijelaznom razdoblju, a nakon 1. siječnja 2024. iznose iskazivati samo u euru. Navedeno proizlazi i iz Upute o procesu prilagodbe poslovnih procesa subjekata opće države za poslovanje u euru donesene u ožujku 2022. godine.
Iako su dvojbe i dileme u vezi obračuna i iskazivanja komunalne naknade u euru sasvim razumne i na mjestu, postojeći je normativni okvir prilično jasan te daje sve potrebne odgovore na eventualna pitanja u vezi obračuna i iskaza komunalne naknade u razdoblju nakon uvođenja eura. Nadalje, ostaje pričekati neizbježnu intervenciju zakonodavca u vezi usklađivanja članka 98. stavka 2. ZKG-a i nadati se kako će predvidjeti potencijalne dvojbe i dileme o kojima je bilo riječi u ovom osvrtu te iste normativno otkloniti kroz jasne prijelazne i završne odredbe.
Za kraj valja samo podsjetiti, iako nije izravno vezano uz temu obračuna i iskaza komunalne naknade u euru, kako je na snazi sada i ne više tako nova Uredba o uredskom poslovanju , a sva nova rješenja je potrebno donijeti u digitalnom obliku, uz sve propisane jedinstvene oznake i identifikatore digitalnih akata te valjane elektroničke potpise i/ili pečate, ali o tome ipak nekom drugom zgodom.
Autor: Vedran Vukobrat, dipl. iur.
LIBUSOFT CICOM d.o.o.