Kako bi vam omogućili bolje korisničko iskustvo, ova stranica pohranjuje vaše kolačiće (cookies). Više informacija

Zatvori

05. svibanj. 2024.

Mnogi europski gradovi pridružili su se inicijativi “No Mow May” – “Svibanj bez košnje”

Gradovi u Francuskoj, Njemačkoj, Švicarskoj, Švedskoj, Austriji, Sloveniji… posljednjih su godina usvojili trend da se na većini javnih travnatih površina u travnju i svibnju obustavlja košnja. Razlog je zaštita bioraznolikosti, a posebice kukaca oprašivača koji su nam životno važni. Upravo je svibanj vrhunac sezone kada sve buja i cvate i kada im je ponuda hrane u prirodi najobilnija i najnužnija i stoga košnja u ovo vrijeme ostavlja vrlo negativne posljedice ne samo na oprašivače već i na klimu i pravi je ubojica bioraznolikosti u urbanim sredinama.

Više o ovoj temi saznajte u članku Krune Pekasa, aktivista, bloggera, vrtnog dizajnera i florista!

Inicijativa “No Mow May” (Svibanj bez košnje) pokrenula je organizacija Plantlife 2019. godine u Engleskoj. I od tada se proširila Europom.

Ako sada dodjete u Berlin primjerice vidjet ćete da travnjaci još uvijek nisu pokošeni i nitko više na travnjake ne gleda kao “zarasle i neuredne”. Promijenila se kroz godine i svijest ljudi.

Mislim da je prilično jasno koliko je ova metoda zapravo krajnje jednostavna, brzo provediva i koliko vremena, resursa i novca može uštedjeti “gradskoj kasi”.

Stoga je ovo jedan dobronamjeran apel da i vi u svom gradu pokrenete ovakvu nužnu ekološku inicijativu sa svojim komunalnim poduzećima i obustavite košnju na onim površinama na kojima je to doista nepotrebno, a u većini jest.

Koje površine i dalje zahtijevaju redovitu košnju?

Površine koje su dio neke povijesne parkovne cjeline, dječja igrališta, sportski tereni ili travnjaci za odmor, izležavanje, piknik i manifestacije se mogu normalno dalje redovito kositi. Za sve ostale površine po kojima se ne hoda i koje nemaju neku posebnu namjenu, može se pričekati sa košnjom do lipnja. U pravilu su dvije košnje godišnje (druga u jesen) sasvim dovoljne.


Povijesni park “Körner Park” u Berlinu.

Rubna košnja daje dojam održavanosti i urednosti!

Rubna košnja je česta praksa u Njemačkoj. Kod nje se kosi oko pola metra po rubnom dijelu travnjaka u neposrednoj blizini staza, nogostupa, cesta, oko klupa u parku i slično. Tako sve izgleda pregledno i ostavlja se dojam održavanosti i urednosti. A priroda buja i urbane sredine se manje zagrijavaju.

Kako senzibilizirati građane?

Da bi se kod građana potakla svijest i razumijevanje o važnosti nekošnje dobro je javno objaviti informacije o provedbi te inicijative te navesti zašto je ona važna.
Takodjer se mogu postaviti simpatične info table na travnjake nešto u smislu, “hranimo pčele”.


Natpis u Makarskoj!

Neke se zelene površine mogu dodatno oplemeniti cvijećem:

Na početku provedbe na mnogim površinama će biti vidljiva samo “obična” trava jer se učestalom košnjom velik broj lokalnog samoniklog bilja već uništio. No s vremenom će biti sve više i više raznog samoniklog cvijeća jer će ptice i vjetar raznositi sjeme.

U jesen se u travnjacima u parkovima ili zelenim trakama između cesta mogu posaditi lukovice raznih višegodišnjih proljetnica (poput narcisa, zumbula, tulipana, dvolisnog procjepka…) koje jednom kad se posade cvasti će svakog proljeća i polako se širiti. A kad proljetnice cvatu travnjak dobiva novu dodatnu estetsku vrijednost u proljeće i nekošnja dobiva u očima građana dodatnu opravdanost.

Još par korisnih informacija

U lipnju kad se krene s prvom košnjom dobro je držati se još nekih modernih ekoloških principa:

1. Ne kositi u isti dan sve površine na nekoj lokaciji, već parcijalno. Kako bi se životinje i kukci koji obitavaju u travi mogli skloniti u nepokošeni dio.
2. Otkos ostaviti par dana ležati pa tek onda pokupiti. Zbog dozrijevanja sjemena i rasijavanja. Upravo zato je preporučljivo koristiti kosilice bez automatskog usisavanja otkosa i bez usitnjavanja.
3. Sijeno se na primjer može u dogovoru sa seljacima i građanima korisno iskoristiti kao hrana za stoku, kao malč u povrtnjacima i slično.

Autor članka:
Kruno Pekas

Vrsar, Istra
aktivist, blogger, vrtni dizajner i florist
facebook.com/vrtlarkruno
kpekas@gmail.com

Niz dodatnih korisnih informacija možete pročitati i na blogu Vrtlara Krune na Facebooku!

Kako kositi?

Četiri ekološka kocepta koja bi svaki grad trebao usvojiti

Kako je to Makarska napravila?

Sve može izgledati i ljepše ako se u travnjake integriraju i proljetnice

Otvoreni natječaji

Svi natječaji

Besplatno se registrirajte

Besplatno se registrirajte

Registrirani korisnici imaju pristup većini naših zaštićenih materijala (ovisno o njihovim ovlastima unutar Grada). Zanimaju li vas koje su druge prednosti registracije?

Česta pitanja

Registrirani korisnici imaju pristup novoj kategoriji "Pitanja i odgovori" gdje mogu postavljati nova pitanja i odgovarati na već postavljena pitanja. Postavljeno pitanje automatski će se i bez moderiranja prikazati u kategoriji Na svako pitanje mogu odgovarati svi registrirani korisnici.

Prijava Registracija