Održiva gradnja nema alternative

Globalna perspektiva održivosti nekretnina za 2024.

Lideri u sektoru nekretnina očekuju da će 2024. obilježiti široko rasprostranjeno djelovanje industrije na održivost, prema nedavno objavljenom izvješću ULI Global Sustainability Outlook 2024. Unatoč ekonomskim i političkim neizvjesnostima, mnoštvo tržišnih pritisaka — kao što su sve veće veze između održivosti i financijskog učinka, sve veći propisi, ekstremne vremenske prilike i važnost zdravstvene i socijalne jednakosti — tjeraju tvrtke za nekretnine da daju prioritet održivosti kao nikada prije.
ULI Global Sustainability Outlook 2024 ističe pet tema koje u ovoj 2024. godini utječu na donošenje odluka o nekretninama u vezi s održivošću. Ova godišnja publikacija, pokrenuta 2021., nudi uvide stručnjaka članova ULI-ja o ključnim pitanjima zaštite okoliša, društva i upravljanja (ESG) koja će utjecati na industriju nekretnina ove godine.

1. Povezivanje učinka održivosti i financijskog učinka
Kako zainteresirane strane u građevinskoj industriji, posebno zajmodavci, investitori i stanari, postaju sve sofisticiranije u vezi s ESG temama, tvrtke za nekretnine mogu očekivati da će vidjeti materijalne veze između svojih napora u pogledu održivosti i financijskog učinka.
Pristup kapitalu 2024. i kasnije zahtijevat će od nekretninskih tvrtki da pokažu koliko su daleko na putu dekarbonizacije i kako će postići svoje ESG ciljeve u budućnosti.

2. Povratak osnovama za unaprjeđenje dekarbonizacije
Široka tumačenja uobičajenih pojmova održivosti (npr. što zapravo znači da je zgrada “neto nula”?) i ogroman broj tema pod kapom ESG-a, doveli su do toga da se tvrtke osjećaju preopterećeno i da im nije jasno čemu dati prioritet.
Lideri u sektoru nekretnina mogu se suočiti s ovim udvostručenjem temeljnih praksi održivosti, poput poboljšanja operativne učinkovitosti i iskorištavanjem bezbrojnih alata koji su već na tržištu za podršku dekarbonizaciji.

3. Usklađenost s regulatornim okvirom koji se razvija
Ove se godine dionici nekretnina posvuda suočavaju s velikim promjenama u okvirima izvješćivanja o održivosti. U prošlosti su tvrtke uglavnom dobrovoljno prijavljivale svoju održivost i utjecaj na okoliš. Međutim, nalet novih politika i financijskih pravila čini ta objavljivanja obveznima i uspostavlja sustavne metode za transparentno izvješćivanje o ESG učinku.
Reagiraju li na Direktivu o korporativnom izvješćivanju o održivosti (CSRD) u Europi, osnovne standarde objavljivanja održivosti Odbora za međunarodne standarde održivosti (MSFI S1 i S2) ili lokalne politike grada u SAD (npr. Lokalni zakon 97 u New Yorku) i države razini (npr. ažuriranja CALGreen-a koja se bave utjelovljenim ugljikom u Kaliforniji), tvrtke za nekretnine brzo se prilagođavaju evoluirajućem regulatornom krajoliku koji naglašava transparentnost.

4. Kako se ekstremni vremenski uvjeti pojačavaju, povećava se i potreba za davanjem prioriteta otpornosti
Kako su ekstremni vremenski događaji sve učestaliji i jači, čelnici u sektoru nekretnina diljem svijeta pojačavaju napore kako bi bolje razumjeli i ublažili utjecaj opasnosti povezanih s klimom na imovinu.
Konkretno, otpornost komunalne mreže sve je više zabrinjavajuća, jer vremenske prilike smanjuju pouzdanost u isto vrijeme dok elektrifikacija industrije povećava potražnju. Lideri u sektoru nekretnina istražuju obnovljive izvore energije na licu mjesta, skladištenje baterija i niz drugih rješenja za podršku energetske otpornosti u svjetlu ovih izazova.

5. Holistički pristup održivosti
Sve veći pritisci od strane investitora i stanara tjeraju tvrtke za nekretnine da holistički razmišljaju o održivosti i integriraju ljudsko zdravlje i prirodu u svoje projekte. Sve je jasnije da su zdravlje i okoliš dvije strane iste medalje i da će ulaganje u jedno često rezultirati dodatnim dobrobitima za drugo.
Lideri u području nekretnina koji prihvaćaju ovu međupovezanost i grade prostore koji su dobri za ljude, zajednice i planet u boljoj su poziciji za uspjeh 2024. i kasnije.

SAD i Europa surađuju kako bi postigli napredak na ovom polju

Budući da zgrade doprinose s gotovo 27% posto globalnih emisija stakleničkih plinova, a postizanje ciljeva Pariškog sporazuma zahtijeva smanjenje njihovog utjecaja na klimu putem povećane energetske učinkovitosti i čistih izvora energije.
Energetska učinkovitost također je ključna komponenta energetske sigurnosti, a smanjena potrošnja energije u zgradama, i povezane emisije stakleničkih plinova, pridonosi manjoj izloženosti nestabilnosti cijena goriva. Štoviše, ubrzavanje učinkovitosti zgrada predstavlja ogromnu ekonomsku, društvenu i ekološku priliku osim uštede energije.
Preinake pomažu u modernizaciji zgrada, što rezultira smanjenim emisijama, poboljšanom kvalitetom zraka i zdravljem stanara, kao i ekonomskim koristima zbog smanjenih računa za energiju i stvaranja lokalnih radnih mjesta.
Vijeće za energiju Sjedinjenih Američkih Država i Europske unije obvezalo se postići nultu stopu emisije do 2050. godine, a a zgrade su bitna komponenta ove strategije. Još tijekom 2021. godine BPIE (Buildings Performance Institute Europe) i Institut za tržišnu transformaciju (IMT) surađivali su s američkim Ministarstvom energetike (DOE), stambenim i urbanim razvojem, Delegacijom EU u SAD-u, Europskom komisijom Ministarstvo energetike, Njemačko veleposlanstvo i Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit GmbH, za poticanje međujurisdikcijskog dijaloga.

POGLEDAJTE OVAJ KRATAK VIDEO: https://youtu.be/vc0Z19itUzI

Ovaj se rad usredotočio na to kako tržišta diljem svijeta mogu dizajnirati, izvesti i imati koristi od rekonstrukcija zgrada na načine koji jačaju transatlantski oporavak od pandemije uz ispunjavanje ciljeva postavljenih u Pariškom sporazumu.
Evo nekoliko ključnih zaključaka:

1. Vladini klimatski ciljevi moraju staviti zgrade u središte klimatskih rješenja
S obzirom na veličinu emisija stakleničkih plinova, nijedna vlada ne može postići svoje klimatske ciljeve bez rješavanja problema zgrada. To je osobito istinito u gusto naseljenim područjima diljem SAD-a i Europe. I tržišni trendovi i regulativa već pokreću preinake i elektrifikaciju na globalnoj razini, a taj će se trend vjerojatno ubrzati.

2. Ove preinake otvorit će ogroman potencijal za radna mjesta
Europska komisija namjerava udvostručiti stope naknadnog opremanja. Do 2030. moglo bi se obnoviti 35 milijuna zgrada i otvoriti do 160 000 dodatnih zelenih radnih mjesta u građevinskom sektoru. U Sjedinjenim Državama je 2021. bilo 2,1 milijun radnih mjesta vezanih za energetsku učinkovitost. Naknadno opremanje 111 milijuna stambenih jedinica izgrađenih prije 2000. stvorilo bi još milijun radnih mjesta.

3. Pristup financiranju je ključan
Kako bi se postigla stopa obnove koja je potrebna za postizanje klimatskih ciljeva, potrebno je znatno povećati financiranje naknadne ugradnje. BPIE procjenjuje da ako Europa želi postići svoje ciljeve klimatske neutralnosti do 2050., potrebno je 243 milijarde eura godišnje za srednje i duboke renovacije.
Inovativne politike i programi, kao što su tarife na račun, modeli “plati koliko uštediš” i posebni poticaji pojavljuju se i u SAD-u i u EU. Međutim, njihovu provedbu i količinu javnog i privatnog kapitala potrebno je povećati gotovo šest puta.

4. Pristupačne stambene potrebe imaju prioritet
Stanovnici trebaju niže račune za energiju, ali također moraju ostati u svojim domovima, stoga su potrebni ciljana financijska i tehnička podrška te pažljivo osmišljavanje politike.

Sada postoje glasovi protivljenja, koji tvrde da su naknadne ugradnje preskupe ili glomazne da bi se poduzele u velikom obimu, te da se učinkovitost mora žrtvovati kako bi se poboljšala ventilacija i kvaliteta zraka u zatvorenom prostoru. Međutim, postoje brojne postojeće tehnologije koje grijanje i hlađenje naših zgrada mogu učiniti učinkovitijima istovremeno proizvodeći čišći zrak i stvarajući lokalna radna mjesta za one koji provode rekonstrukcije. Što je još važnije, status quo nas stavlja na put koji će koštati milijarde vlasnike zgrada, stanare i zajednice, budući da katastrofe povezane s klimom uništavaju ili oštećuju zgrade. Također i ekstremne temperature stvaraju veću potrebu za grijanjem i hlađenjem.

Primjeri dobre prakse

IoT platforma pomaže Singapuru dekarbonizirati postojeće zgrade

Napredna funkcija upravljanja energijom Green Koncepts može pružiti KPI i uvide u energetsku učinkovitost bez većeg ulaganja u tehnologiju upravljanja zgradom. Green koncepts stručnjak za pametne zgrade, pomaže Singapuru da poveća energetsku učinkovitost postojećih i starijih zgrada bez velikih ulaganja u građevinske sustave.
Njegova napredna funkcija upravljanja energijom omogućuje bilo kojem građevinskom timu, sa ili bez sustava upravljanja zgradom (BMS), pristup ključnim pokazateljima energetske učinkovitosti (KPI) i uvidima kako bi poboljšali svoju energetsku učinkovitost.

Zelene zgrade
Naknadno opremanje starijih postojećih zgrada izazovnije je od projektiranja nove zelene zgrade od nule. Složeniji je i potencijalno skuplji. Osim toga, mnoge takve zgrade nemaju BMS – koji obično dolazi s osnovnim funkcijama upravljanja energijom – jer su preskupi za kupnju i održavanje.
Building Systems EQ nova je funkcionalnost unutar EnergetixTM, Green Koncepts interneta stvari (IoT) i platforme za upravljanje energijom temeljene na oblaku. Pruža KPI-ove kao što su intenzitet korištenja energije, učinkovitost, trendovi potrošnje i još mnogo toga na razini sustava zgrade kako bi građevinski timovi mogli pratiti energetsku učinkovitost zgrade bez drobljenja brojeva ili skupe integracije podataka. To je u skladu s najboljom praksom upravljanja energijom zgrada.
Sustav upravljanja energijom bio je izložen tijekom službenog otvaranja DBS Newton Greena, prve zgrade jedne banke s nultom potrošnjom energije u Singapuru. Zajedno s integriranim tehnologijama, 30 godina stara, četverokatna adaptirana poslovna zgrada smanjila je potrošnju energije za 70 posto.
Tehnologije i značajke dizajna uključuju više od 1000 četvornih metara solarnih ploča na krovu, samonapajane solarne klimatizacijske sustave i ispušne ventilatore.

Green Koncepts proširuje upravljanje energijom na razini poduzeća na postojeće zgrade koje se možda ne kvalificiraju zbog raznih razloga
Dostupnost tehnologije Green Koncepts povezana je s inicijativama za rekonstrukciju postojećih zgrada u Singapuru kao što je shema poticaja Green Mark Incentive Scheme za postojeće zgrade 2.0 Building Construction Authority (BCA) od 63 milijuna dolara.
Uz to, Green Koncepts proširuje upravljanje energijom na razini poduzeća na postojeće zgrade koje se možda ne kvalificiraju za shemu zbog veličine zgrade, tehnoloških ograničenja ili raznih poslovnih razloga.

“Naša je vizija učiniti upravljanje energijom jednostavnim i pristupačnim“, rekao je osnivač i izvršni direktor Green Konceptsa, Kenneth Lee. „Razvijali smo Building Systems EQ za poslovne klijente i željeli smo ‘izjednačiti uvjete’ za postojeće zgrade, posebno one koje nemaju BMS.
“Dakle, izgradili smo naprednu funkciju upravljanja energijom tako da bilo koji građevinski tim, sa ili bez BMS-a, može lako pristupiti energetskim KPI-jevima i uvidima kako bi poboljšao svoju energetsku učinkovitost od prvog dana, istovremeno smanjujući svoj račun za energiju i doprinoseći većoj održivosti zgrade.“
Building Systems EQ odmah je dostupan svim korisnicima EnergetixTM i uključen je u njihovu pretplatu bez dodatnih troškova.

Slika: Dekarbonizacija uz pomoć pametnih zgrada, Izvor: Siemens

Može li AI prepoloviti ugljični otisak izgrađenog okoliša?

Izvješće globalne proptech tvrtke rizičnog kapitala Pi Labs pruža analizu potencijala umjetne inteligencije za dekarbonizaciju izgrađenog okruženja koristeći samo četiri slučaja upotrebe.
Umjetna inteligencija (AI) mogla bi pomoći u smanjenju godišnjeg ugljičnog otiska izgrađenog svijeta za 50 posto do 2030. godine, navodi se u izvješću.
Izvješće Održivo inteligentno: AI za zeleniji izgrađeni svijet koje je objavila globalna tvrtka za proptech rizični kapital Pi Labs, pruža analizu potencijala AI za dekarbonizaciju izgrađenog okoliša.

Četiri slučaja korištenja umjetne inteligencije
Istraživanje je proveo Luke Graham, voditelj istraživanja u Pi Labsu. Pridružio se Pi Labsu iz Inicijative za budućnost nekretnina Sveučilišta u Oxfordu gdje nastavlja kao predavač. Godine 2023. Luke je izabran za predsjedatelja Okruglog stola PropTech britanskog ministra stanovanja.

Do 2030., istraživanje Pi Labsa tvrdi da prihvaćanje četiri slučaja upotrebe umjetne inteligencije u cijeloj industriji ima potencijal za smanjenje emisija u izgrađenom okolišu za 5,81 do 6,46 gigatona CO2-e emisija stakleničkih plinova (GHG) godišnje. Izvještava da bi to nadoknadilo cjelokupni godišnji ugljični otisak SAD-a, drugog najvećeg svjetskog emitera stakleničkih plinova – prema podacima za 2022.

Nakon ispitivanja 68 slučajeva upotrebe umjetne inteligencije usmjerenih na održivost kroz lanac vrijednosti nekretnina, za provođenje analize uz korištenje vlasničkih i javnih podataka odabrano je sljedeće:

• smanjenje unosa sirovina kroz generativni dizajn;
• sprječavanje prerade konstrukcije s 3D AI analitikom;
• smanjenje energetskog intenziteta zgrade s tehnologijom pametne zgrade s omogućenom umjetnom inteligencijom;
• preusmjeravanje otpada od rušenja s analizom otpadnog materijala omogućenom umjetnom inteligencijom.

Generativni dizajn
Istraživači s ETH Zurich primijenili su 3D ispis kako bi smanjili utrošak građevinskog materijala za 70 posto, kako je ranije izvijestio Svjetski ekonomski forum. Tijekom istraživanja za Sustainably intelligent, Pi Labs je identificirao start-upove u ranoj fazi koji koriste umjetnu inteligenciju za projektiranje takvih struktura u velikim razmjerima.

Prerada konstrukcije
U 2030. godini, Oxford Economics predviđa da će globalna građevinska proizvodnja iznositi 15,2 trilijuna dolara u 2030. godini. Akademsko istraživanje pokazuje da se 2-30 posto građevinskih izdataka gubi na “prerade”.
Tvrtke kao što je Contilio postavljaju lidar i 3D AI za ranu identifikaciju neispravnih radova i sprječavanje ponovnih radova na gradilištima, što znači sprječavanje upotrebe viška građevinskog materijala

Građevinski energetski otpad
Rasipanje energije u zgradarstvu dobro je poznata globalna pojava. Sustavi grijanja i hlađenja koji rade istovremeno redovito se pojavljuju u poslovnim zgradama. Nova tehnološka poduzeća s omogućenom umjetnom inteligencijom, kao što je Demand Logic uspješno su primijenila analitiku podataka kako bi smanjila rasipanje energije u zgradama.

Otpad od rušenja
Razvrstavanje otpada ostaje ručni i neučinkovit proces na mnogim tržištima. Tehnologije računalnog vida kao što je Sorted.io koriste se kako bi se poboljšala ekonomičnost sortiranja otpada, što može dovesti do preusmjeravanja milijuna tona građevinskog otpada i otpada od rušenja godišnje.

Umjetna inteligencija će imati transformativni učinak na smanjenje ugljika
“Budući da izgrađeni svijet već zaostaje za klimatskim ciljevima, sa zadovoljstvom možemo podijeliti da nalazi našeg izvješća pokazuju da će umjetna inteligencija imati transformativni učinak na smanjenje ugljika”, rekao je Graham.
„Prema podacima o venture financiranju iz 2023., već postoji značajan interes ulagača za zelena rješenja usmjerena na izgrađeni okoliš vođena umjetnom inteligencijom, no postoji potencijal da se ta brojka još više poveća uz jasnije razumijevanje pozitivnog utjecaja na klimu i rasta potencijal ovih tehnologija.
“Dobra vijest je da se tempo inovacija umjetne inteligencije postignut od pokretanja ChatGPT-a krajem 2022. može dovesti do značajnog ublažavanja klimatskih promjena do 2030. i kao i uvijek, rani korisnici u svijetu nekretnina će imati najviše koristi.”
Ubrzanje umjetne inteligencije u nekretninama ovisi o pristupu talentima za umjetnu inteligenciju i već se pojavljuju regionalne razlike. Godine 2023. Atomicoovo izvješće State of European Tech identificiralo je da je Europa sa 108 000 “operatera umjetne inteligencije” nadmašila SAD (s 87 000).

U Sustainably Intelligent, Pi Labsova analiza LinkedIn profila potvrdila je komparativnu snagu Europe u tom pogledu. Istraživački tim pronašao je približno 407.429 europskih LinkedIn profila povezanih s umjetnom inteligencijom, u usporedbi s približno 331.000 u Sjevernoj Americi.

Slika: Contrilio rješenja za zelenu gradnju

Primjeri iz Hrvatske

Završio projekt “Osnivanje nacionalnog trening centra za zgrade gotovo nulte energije (nZEB)”

U utorak, 30. travnja 2024. godine, službeno je završio projekt “Osnivanje nacionalnog trening centra za zgrade gotovo nulte energije (nZEB)”
Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za taj projekt je, podsjetimo, potpisan u lipnju 2021. godine, a projekt je financiran iz programa “Energija i klimatske promjene” u sklopu financijskog mehanizma Europskog gospodarskog prostora za razdoblje 2014. – 2021. godine.
U sklopu projekta, u rujnu 2023. godine pokrenuta je i sveobuhvatna energetska obnova poslovne zgrade EIHP-a s ciljem ostvarenja nZEB standarda, a u istom razdoblju su počeli i nZEB treninzi koji su se zbog obnove održavali u online formatu.
Osam modula predviđenih u sklopu trening programa odslušalo je više od 70 polaznika
Osam modula predviđenih u sklopu trening programa odslušalo je više od 70 polaznika, a posebne radionice održane su i za studente Građevinskog i Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te za predstavnike državne i lokalne uprave.
Na stranici Trening centra objavljene su i prateće prezentacije održane u sklopu trening programa, a u rubrici nZEB obnova nalaze se i video materijali iz različitih faza obnove. Osim teoretskog dijela, polaznici su imali priliku posjetiti gradilište, odnosno zgradu EIHP-a, te se na licu mjesta upoznati s odabranim tehničkim rješenjima.
S edukacijama će se nastaviti dalje, i to u obnovljenoj poslovnoj zgradi Instituta. Nacionalni trening centar za obuku će, naime, biti uspostavljen u obnovljenoj zgradi Instituta, koja će biti pokazni primjer suvremenih tehnologija koje se ugrađuju prilikom obnove postojećih zgrada prema nZEB standardu. Trening centar ima za cilj osnažiti sve relevantne dionike u procesu obnove zgrada dokazivanjem svih koristi obnove zgrada prema nZEB standardu.

Slika: Predstavljen projekt izgradnje novog dječjeg vrtića u Podbrežju, Izvor: Grad Zagreb

Grad Zagreb gradi vrtić po novim standardima

Nedavno je otvoren postupak javne nabave za izvođenje radova na novom dječjem vrtiću u zagrebačkom Podbrežju, koji označava ključni korak prema stvaranju održive i inovativne javne infrastrukture, kažu iz Grada Zagreba. Projekt su u Gradskoj upravi najavili gradonačelnik Tomislav Tomašević, zamjenici gradonačelnika Danijela Dolenec i Luka Korlaet u društvu ravnatelja Regionalne energetsko-klimatske agencije Sjeverozapadne Hrvatske Julija Domca.

Novi standardi gradnje javnih objekata
“Gradnja ovog objekta je korak prema dugoročnoj održivosti te predstavlja predanost Grada Zagreba ka uvođenju najviših standarda zelene gradnje. Naselje Podbrežje će dobiti sigurno i kvalitetno osmišljeno mjesto za odgoj i boravak djece”, rekla je uvodno zamjenica gradonačelnika Danijela Dolenec.
Dodala je da je posebnost projekta u tome što prati nove smjernice zelene gradnje koje je za Grad Zagreb razvila REGEA. “Smjernice predstavljaju nadstandard projektiranja, gradnje i obnove po kojima će Grad Zagreb planirati investicije javnih zgrada u budućem razdoblju”.
Ravnatelj REGEA-e Julije Domac je objasnio ključne principe zelene gradnje kao što su obavezno korištenje učinkovitih centraliziranih sustava za grijanje i hlađenje ili sustava koji koriste obnovljive izvore energije, povećanje udjela obnovljivih izvora energije te napuštanje korištenja fosilnih goriva. “Istaknuo bih i korištenje sunčane elektrane na krovovima i racionalno korištenje vode te primjenu tehničkih rješenja za njezinu pohranu”, dodao je.
Zamjenik gradonačelnika Luka Korlaet istaknuo je da je “projekt vrtića osmišljen s naglaskom na maksimalno korištenje prirodnog svjetla, energetsku učinkovitost te korištenje oborinske vode. Ovaj vrtić ne samo da će pružiti prostor za igru i učenje, već će biti primjer napredne gradnje sukladne modernim standardima”.

Pogledajte i prezentaciju Grada Zagreba o novim smjernicama gradnje.

Smjernice Zelene Gradnje – Press 14-5-2024 INTEGRALNO

AUTOR: Dražen Keresteny, mag.ing.el., Konzultant za digitalizaciju, Smart City i security
099 5373 900, drazen.keresteny@exe.cutor.eu