Kako bi vam omogućili bolje korisničko iskustvo, ova stranica pohranjuje vaše kolačiće (cookies). Više informacija

Zatvori

02. srpanj. 2024.

Politike europskih gradova za priuštivo stanovanje (1)

Donosimo prvi u nizu serije članaka posvećene problematici priuštivog stanovanja. Prvi tekst je uvod u skraćeni prijevod smjernica za politiku priuštivog stanovanja koji je objavljen kao proizvod rada tematskog partnerstva u okviru Urbane agende za EU – integriranog i koordiniranog pristupa problematici urbane dimenzije EU.

Urbana agenda za Europsku uniju pokrenuta je u svibnju 2016. Amsterdamskim paktom, predstavljala je novu metodu rada na više razina koja promiče suradnju između država članica, gradova, Europske komisije i drugih dionika kako bi se u europskim gradovima poboljšali uvjeti za život te stimulirao rast i inovacije, ali i kako bi se identificirali te uspješno riješili razni društveni izazovi. Glavni joj je cilj ostvariti puni potencijal Europske unije i uključiti urbane vlasti u donošenje bolje regulative, osiguravanje boljeg financiranja te stvaranje bolje baze i razmjene znanja.

Stambeno zbrinjavanje jedan je od, trenutno osamnaest, prioriteta Urbane agende za EU te jedno od četiri pilot-partnerstava započetih krajem 2015. i početkom 2016. Prema Amsterdamskom paktu, kojeg je Vijeće EU usvojilo u lipnju 2016., Partnerstvu za priuštivo stanovanje povjeren je zadatak da istraži “javno i priuštivo stanovanje, pravila za državnu potporu  te opću stambenu politiku”. EU nema mandat za stambeno zbrinjavanje; u Europskoj komisiji ne postoji nijedna uprava ili neka druga jedinica odgovorna za to. Međutim, politike i pravila EU-a imaju velik utjecaj na stambeno zbrinjavanje na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini, zbog čega je rad Partnerstva po mnogočemu poseban. Raznolikost lokalnih, regionalnih i nacionalnih načina i sustava stambenog zbrinjavanja rezultira jedinstvenom ponudom opcija stanovanja diljem EU-a. Nagli i kontinuirani rast cijena kuća i najamnina karakteristika su većine gradova i urbanih područja u EU, a stambena su tržišta znatno fragmentirana. Sve veći broj građana EU niskih i srednjih primanja dostiže granicu onoga što si može priuštiti, opterećen je troškovima stanovanja te se suočava s lošom kvalitetom stanova, dijeli stambeni prostor s previše članova kućanstva ili je izložen riziku deložacije.

Priuštivo stanovanje u stambenom kontinuumu obuhvaća vrlo raznolike sustave stambenog zbrinjavanja i tradicije u cijeloj EU, kao što su:

  • Socijalno stanovanje može biti gradsko, regionalno, ili neki drugi oblik javnog stanovanja, gdje je stanarina određena prihodom, tj. socijalna (kao u Lisabonu) ili je određena troškovima održavanja i renoviranja (kao u Beču).
  • Priuštivi najam stanova u privatnom sektoru može se odnositi na socijalne agencije za iznajmljivanje, dobrotvorne organizacije za stambeno zbrinjavanje, zaklade, poduzeća koja stambeno zbrinjavaju svoje zaposlenike, regulirano stambeno tržište, zadružno stanovanje, stambene subvencije za privatno stanovanje (isplaćuju se fizičkim osobama) te na javno financirani privatni renovirani ili novoizgrađeni stambeni prostor (sredstva se isplaćuju zgradi).
  • Priuštivo stambeno vlasništvo može se odnositi na stambene jedinice u nekadašnjim javnim zgradama, gradnja i/ili renoviranje može biti subvencionirano pojedinačnim kreditima banaka (Bausparkasse, Caisse des depots) ili kroz porezni sustav (kao u Belgiji), može biti privatno, ali s ograničenom dobiti, a može biti i regulirano. Također postoje i modeli gdje stambene jedinice sa subvencioniranim priuštivim najamninama pod određenim uvjetima prelaze u vlasništvo stanara (npr. u Poznanju).

Partnerstvo za priuštivo stanovanje intenzivno se bavilo općom stambenom situacijom u Europi, kao i aspektima državnih potpora te ulaganjima u priuštivo stanovanje jer su kao jedan od glavnih izazova identificirane mjere za deblokadu investicijskog potencijala za priuštivo stanovanje u EU.

Vezano za bolju regulativu, Partnerstvo za priuštivo stanovanje kao veliku je prepreku javnom i neprofitnom financiranju ili financiranju s ograničenom dobiti identificiralo pravne nesigurnosti u pravilima za državne potpore EU-a te ispunilo tri zadatka u ovom području: izradilo je dokument s analizom i smjernicama u kojem daje prikaz problema i njihovih rješenja; predložilo je da se izbriše usko definirana ciljna skupina za socijalno stanovanje u odluci o socijalnim uslugama od općeg gospodarskog interesa iz 2012., te je u suradnji s Europskim odborom regija (CoR) u Bruxellesu organiziralo i provelo radionicu za izgradnju kapaciteta na temu javne potpore stambenom zbrinjavanju.

Što se tiče boljeg financiranja i uvjeta za to, Partnerstvu je bilo vrlo teško napraviti bilo kakve usporedbe s obzirom na to da se stambeno zbrinjavanje dosta razlikuje od grada do grada i od zemlje do zemlje. Međutim, općenito govoreći, stare države članice EU-a kadre su apsorbirati više sredstava EU-a i Europske investicijske banke nego nove države članice. Kao razlog za to identificirano je (ne)postojanje okvira, agregatora, te struktura za financiranje. Zato je za prevladavanje tog problema jačanje kapaciteta identificirano kao vitalno te je izražena potreba da se na temelju studija slučaja analiziraju ograničenja i prepreke. Kohezijska politika i financiranje putem EIB-a vrlo su važni izvori priuštivog stanovanja, no ne i primarni: socijalno, javno i priuštivo stanovanje uglavnom se financira na nacionalnoj i podnacionalnoj razini, stoga je Partnerstvo formuliralo mjere koje mogu omogućiti deblokadu javnih ulaganja u okviru Europskog semestra. U cilju boljeg dijeljenja znanja i upravljanja Partnerstvo je razradilo nekoliko smjerova djelovanja koji se odnose na alate za gradove (IT baza podataka, brošura sa smjernicama i razmjena među gradovima) i preporuke za poboljšanje baze podataka o europskom urbanom stambenom tržištu uz uvažavanje rodne dimenzije priuštivosti, dok je na institucionalnoj razini formuliralo korake namijenjene Europskoj komisiji (sustav praćenja priuštivog stanovanja u EU), kao i državama članicama (centralne točke za stambeno zbrinjavanje i neformalni sastanci ministara zaduženih za stambena pitanja).

Preporuke Partnerstva za dobru stambenu politiku na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i EU razini usredotočene su na osam prioritetnih područja i daju preporuke za razvoj javne politike s obzirom na:

  • zaštitu ranjivih skupina,
  • mjere protiv spekulacije,
  • obnovu i energetsku učinkovitost,
  • zajedničko upravljanje i dizajn,
  • prostorno planiranje,
  • stabilizaciju i kontrolu najamnina,
  • namjenu zemljišta i građevno zemljište,
  • zaštitu najmoprimaca.

Detaljnije o preporukama čitajte u sljedećem članku.

(Tekst je pripremljen u okviru aktivnosti koje Udruga gradova provodi kao kontakt točke za programe Europske urbane inicijative i URBACT-a. U srijedu 17. srpnja 2024. organiziramo webinar na temu priuštivog stanovanja u kojem ćemo ugostiti strane i domaće stručnjake i predstavnike gradova – više informacija za sudjelovanje potražite ovdje.)

Prijevod I. Mandekić (Izvorni dokument)

Otvoreni natječaji

Svi natječaji

Besplatno se registrirajte

Besplatno se registrirajte

Registrirani korisnici imaju pristup većini naših zaštićenih materijala (ovisno o njihovim ovlastima unutar Grada). Zanimaju li vas koje su druge prednosti registracije?

Česta pitanja

Registrirani korisnici imaju pristup novoj kategoriji "Pitanja i odgovori" gdje mogu postavljati nova pitanja i odgovarati na već postavljena pitanja. Postavljeno pitanje automatski će se i bez moderiranja prikazati u kategoriji Na svako pitanje mogu odgovarati svi registrirani korisnici.

Prijava Registracija