Kako bi vam omogućili bolje korisničko iskustvo, ova stranica pohranjuje vaše kolačiće (cookies). Više informacija

Zatvori

26. ožujak. 2024.

Što je nova u ovlastima gradonačelnika?

Gradonačelnik imenuje ravnatelja muzeja, knjižnice i arhiva, kojih je grad osnivač, nakon posljednjih izmjena i dopuna Zakona o muzejima, Zakona o knjižnicama i knjižničkoj djelatnosti te Zakona o arhivskom gradivu i arhivima. Temu obrađuje Cecilija Tolo, stalna suradnica Udruge gradova.

I. Uvodno

U „Narodnim novinama“, br. 36/24 objavljeni su Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o muzejima („Narodne novine“, br. 61/18., 98/19. i 114/22), Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti („Narodne novine“, br. 17/19., 98/19. i 114/22.) i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o arhivskom gradivu i arhivima („Narodne novine“, br. 61/18., 98/19. i 114/22.), kojima se na drugačiji način uređuje imenovanje dijela članova upravnog vijeća i ravnatelja javnih muzeja, javnih knjižnica i arhiva, kojih je osnivač jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te se do sada propisani uvjeti u vezi potrebnog obrazovanja ravnatelja i članova upravnih vijeća muzeja i knjižnica te upravnih vijeća arhiva, usklađuju sa Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti.

II. Promjene u vezi ravnatelja i dijela članova upravnih vijeća, pojedinačno po gradskim ustanovama: javni muzej, javna knjižnica i arhiv

1. Javni muzeji
a) Upravno vijeće

Dosadašnji uvjeti za članove upravnog vijeća izmijenjeni su usklađenjem s vrstom studija propisanom Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti („Narodne novine“, broj 119/22.) (u daljnjem tekstu: ZVOZD), na način da je sada izmijenjenim stavkom 3. članka 23. Zakona o muzejima propisano da za člana upravnog vijeća osnivač može imenovati osobu koja ima završen sveučilišni diplomski studij ili sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij ili stručni diplomski studij ili s njim izjednačen studij.

Osim navedenog usklađenja, sada je novim stavkom 4. istog članka propisana nadležnost za imenovanje članova upravnog vijeća na način da kada je osnivač ili suosnivač javnoga muzeja Republika Hrvatska, članove upravnog vijeća u ime osnivača imenuje i razrješuje ministar nadležan za kulturu sukladno aktu o osnivanju, a kada je osnivač ili suosnivač javnoga muzeja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, članove upravnoga vijeća u ime osnivača imenuje i razrješuje izvršno tijelo osnivača.

b) Ravnatelj
Imenovanje ravnatelja javnog muzeja kojemu je osnivač jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, uređeno je prema tome ima li muzej upravno vijeće ili ne. Prema izmijenjenom stavku 3. članka 26. Zakona o muzejima ravnatelja javnoga muzeja kojemu je osnivač jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, imenuje i razrješuje izvršno tijelo osnivača odnosno izvršna tijela više osnivača sporazumno na prijedlog upravnoga vijeća.
(Prije izmjene nije bilo propisano koje tijelo u ime osnivača imenuje ravnatelja, predstavničko ili izvršno).
Za javne muzeje koji nemaju upravno vijeće, a to su oni u kojima je zaposleno do pet zaposlenika, izmijenjenim stavkom 5. istog članka propisano je da ravnatelja tog muzeja, kojemu je osnivač jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, imenuje i razrješuje izvršno tijelo osnivača, odnosno izvršna tijela više osnivača sporazumno, a način imenovanja i razrješenja pobliže se uređuje statutom i ugovorom osnivača. (Prije izmjene nije bilo određeno nadležno tijelo u ime osnivača).

Nadalje, sada je propisana potrebna razina obrazovanja za imenovanje ravnatelja javnoga muzeja u skladu sa ZVOZD-om, pa je izmijenjenim stavkom 11. članka 26. propisano da se ravnateljem javnoga muzeja može, na temelju predloženoga četverogodišnjeg programa rada, imenovati osoba koja ima završen sveučilišni diplomski studij ili sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij ili stručni diplomski studij ili s njim izjednačen studij, najmanje pet godina rada u muzeju ili najmanje deset godina rada u kulturi, znanosti ili obrazovanju, odlikuje se stručnim, radnim i organizacijskim sposobnostima te ispunjava druge uvjete utvrđene statutom.

2. Javne knjižnice

a) Upravno vijeće
Dosadašnji uvjeti za članove upravnog vijeća izmijenjeni su usklađenjem s vrstom studija propisanom ZVOZD-om, na način da je sada izmijenjenim stavkom 3. članka 17. Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti propisano da za člana upravnog vijeća osnivač može imenovati osobu koja ima završen sveučilišni diplomski studij ili sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij ili stručni diplomski studij ili s njim izjednačen studij.

Izmijenjen je i stavak 4. istog članka o nadležnosti za imenovanje članova upravnog vijeća, ovisno tko je osnivač javne knjižnice, pa kada je osnivač ili suosnivač javne knjižnice Republika Hrvatska, članove upravnog vijeća u ime osnivača imenuje i razrješuje nadležno ministarstvo u čijem je djelokrugu rad knjižnice, sukladno aktu o osnivanju, a kada je osnivač ili suosnivač
javne knjižnice jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, članove upravnog vijeća
u ime osnivača imenuje i razrješuje izvršno tijelo osnivača. (Prije izmjene: u ime osnivača – jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave – predstavničko tijelo).

b) Ravnatelj
Izmijenjeno je tijelo nadležno za imenovanje i razrješenje ravnatelja, izmijenjenim stavkom 3. članka 20. Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti.
Tako sada ravnatelja javne knjižnice kojoj je osnivač ili suosnivač jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave imenuje i razrješuje izvršno tijelo osnivača, odnosno izvršna tijela više osnivača sporazumno. (Prije izmjene: predstavničko tijelo odnosno predstavnička tijela više osnivača sporazumno).

Izmijenjeni su i stavci 9., 10. i 11. istog članka o uvjetima i načinu imenovanja ravnatelja, koji sada glase:
Ravnateljem javne knjižnice može se, na temelju predloženog četverogodišnjeg plana rada, imenovati osoba koja ima završen sveučilišni diplomski studij ili sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij ili stručni diplomski studij ili s njim izjednačen studij, položen stručni ispit za zvanje knjižničara, najmanje pet godina rada u knjižnici, odlikuje se stručnim, radnim i organizacijskim sposobnostima te ispunjava druge uvjete utvrđene statutom.
(Prije izmjene: završen diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij ili s njim izjednačen studij, položen stručni knjižničarski ispit). Znači, pored vrste studija izmijenjen je i naziv ispita.

Sukladno stavku 10., iznimno od stavka 9. ovoga članka, ako se na ponovljeni natječaj ne javi osoba koja ima propisane uvjete za ravnatelja javne knjižnice, može se na temelju predloženog četverogodišnjeg plana rada imenovati osoba koja ima završen sveučilišni diplomski studij ili sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij ili stručni diplomski studij ili s njim izjednačen studij, uz uvjet polaganja stručnog ispita za zvanje knjižničara u roku od tri godine
od dana imenovanja, te ispunjava druge uvjete utvrđene statutom.

Izmijenjenim stavkom 11., kao i izmijenjenim stavcima 9. i 10. izmijenjen je naziv stručnog ispita, pa se precizira da položen stručni ispit za zvanje knjižničara u smislu stavka 9. ovoga članka ima i osoba koja je oslobođena polaganja navedenog stručnog ispita na temelju zakona kojima je uređivana knjižnična djelatnost.

Još je dodan novi stavak 13., kojim je propisano da ako osnivač, odnosno osnivači ne provedu razrješenje i imenovanje ravnatelja javne knjižnice kojemu je istekao mandat ili ovlast vršitelja dužnosti ravnatelja javne knjižnice, tijela nadležna za provedbu nadzora nad zakonitošću rada i općih akata javne knjižnice iz članka 44. stavka 1. ovoga Zakona razriješit će dužnosti ravnatelja i imenovati vršitelja dužnosti ravnatelja bez provođenja javnoga natječaja do imenovanja ravnatelja, odnosno vršitelja dužnosti ravnatelja od strane osnivača.

3. Arhivi

a) Upravno vijeće
Prema izmijenjenom članku 42. Zakona o arhivskom gradivu i arhivima državni arhivi i arhivi jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave s više od dvadeset zaposlenika imaju upravno vijeće koje obavlja sljedeće poslove: donosi program rada arhiva i nadzire njegovo izvršavanje, usvaja financijski plan, donosi izvješće o izvršenju programa rada arhiva, donosi izvješće o izvršavanju godišnjeg financijskog plana, donosi statut arhiva uz suglasnost osnivača, daje osnivaču i ravnatelju arhiva prijedloge i mišljenja o pojedinim pitanjima, obavlja druge poslove određene zakonom ili statutom arhiva.

Upravno vijeće ima pet članova od kojih četiri imenuje osnivač arhiva, a jednog biraju zaposlenici sukladno zakonu kojim se uređuju radni odnosi.

Za člana upravnog vijeća osnivač može imenovati osobu koja ima završen sveučilišni diplomski studij ili sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij ili stručni diplomski studij ili s njim izjednačen studij te tri godine rada.

Novim stavkom 4. ovoga članka propisana je kao i u prethodna dva zakona, da kada je osnivač arhiva jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, članove upravnog vijeća u ime osnivača imenuje i razrješuje izvršno tijelo osnivača, a način izbora članova upravnoga vijeća, trajanje mandata, donošenje odluka i druga pitanja u vezi s radom upravnoga vijeća uređuju se statutom arhiva. (Prije izmjene nije uopće bilo uređeno ovo pitanje imenovanja upravnog vijeća za arhive već samo za državni arhiv).

b) Ravnatelj
Prema izmijenjenom članku 41. Zakona o arhivskom gradivu i arhivima, svrstanom u izmijenjen naslov „upravljanje arhivima“ (umjesto dosadašnjeg-upravljanje državnim arhivom) novim stavkom 6., propisano je da ravnatelja arhiva kojemu je osnivač jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave imenuje i razrješava izvršno tijelo, odnosno izvršna tijela više osnivača sporazumno. (Prije izmjene: Ravnatelje ostalih arhiva imenuje i razrješava osnivač).

Način imenovanja i razrješenja pobliže se uređuje statutom i ugovorom osnivača, a sukladno novom stavku 9. ovog članka, uvjeti za imenovanje ravnatelja arhiva jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave utvrđuju se aktom o osnivanju i statutom, dakle nisu propisani zakonom kao u prethodna dva zakona.
Ravnatelji arhiva imenuju se na četiri godine na temelju javnog natječaja i mogu biti ponovno imenovani.

III. Usklađenje akata
Sva tri zakona propisuju isti rok za usklađenje statuta i drugih općih akata, svoga rada i poslovanja, tako da su muzej te muzej unutar pravne osobe, odnosno knjižnice i pravne osobe u čijem se sastavu nalaze knjižnice dužni uskladiti svoj statut i druge opće akte i svoj rad s odredbama ovih zakona u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu Zakona izmjenama i dopunama Zakona o muzejima, odnosno Zakona izmjenama i dopunama o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, a za državne arhive je propisano da su dužni u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu Zakona izmjenama i dopunama Zakona o arhivskom gradivu i arhivima uskladiti svoj rad, poslovanje i opće akte s odredbama ovoga Zakona.
Osim navedenih, propisane su i druge obveze i usklađenja.

Cecilija Tolo, dipl. iur., stalna suradnica Udruge gradova

U nastavku je ogledni primjer Rješenja o imenovanju ravnatelja knjižnice.

Ogledni primjerak Rješenja o imenovanju ravnatelja Narodne knjižnice

Naslovna fotografija preuzeta iz galerije Muzeja Grada Knina.

Besplatno se registrirajte

Besplatno se registrirajte

Registrirani korisnici imaju pristup većini naših zaštićenih materijala (ovisno o njihovim ovlastima unutar Grada). Zanimaju li vas koje su druge prednosti registracije?

Česta pitanja

Registrirani korisnici imaju pristup novoj kategoriji "Pitanja i odgovori" gdje mogu postavljati nova pitanja i odgovarati na već postavljena pitanja. Postavljeno pitanje automatski će se i bez moderiranja prikazati u kategoriji Na svako pitanje mogu odgovarati svi registrirani korisnici.

Prijava Registracija