Kako bi vam omogućili bolje korisničko iskustvo, ova stranica pohranjuje vaše kolačiće (cookies). Više informacija

Zatvori

26. ožujak. 2024.

Što je to rodno ravnopravni urbanizam i zašto je važan?

Rodno ravnopravni urbanizam može se opisati kao uzimanje u obzir proživljenog iskustva žena u gradu kako bi se osiguralo da svatko ima mjesto koje mu treba i da su žene pravilno zastupljene u odlukama koje se donose o njihovoj okolini. “Rodno ravnopravni urbanizam nije ništa novo, on jednostavno znači stvaranje ‘Njezinog grada’ – grada koji su mnoge žene nastojale izgraditi tijekom godina…”

To može značiti fizički dizajn javnog područja, uključujući širinu pješačkih staza, uličnu rasvjetu u parkovima, osiguravanje da su gradske ulice i otvoreni prostori dobro zanemareni, aktivni i sigurni, te da su lokalni objekti lako dostupni pješice.

“Rodno ravnopravni urbanizam nije ništa novo, on jednostavno znači stvaranje ‘Njezinog grada’ – grada koji su one i mnoge žene nastojale izgraditi tijekom godina. Grad usredotočen na ljude u kojemu su životi nekada obilježeni siromaštvom životnih šansi osnaženi i ispune svoj potencijal.”

Tko planira gradove za žene?
Rodno ravnopravni urbanizam dovodi u pitanje tradicionalne paradigme urbanog planiranja i dizajna kako bi objasnio iskustva žena.
Za koga su gradovi stvoreni, tko gradi gradove i na kojim principima, sve su to ključna pitanja svakog kritičkog bavljenja urbanim prostorom. Izgrađeni okoliš, na kraju krajeva, odražava hijerarhije moći i nejednakosti koje postoje u našim društvima. Stoga je ključno razumijevanje dubokih i neraskidivih veza između društvenih odnosa i urbanog prostora.

Proizlazeći iz dugotrajnih borbi za oslobođenje žena i feminističke misli između 1960-ih i 1980-ih, feministički angažman s urbanim prostorom dovodi u pitanje tradicionalne paradigme urbanog planiranja i dizajna; a s gradskim vijećem Glasgowa koje je rodno ravnopravno urbano planiranje proglasilo službenom politikom 2022. godine, obnovljeno je zanimanje za koncept i praksu rodno ravnopravnog urbanizma.

Rodno ravnopravni pristup urbanom dizajnu i planiranju
Prema ranim artikulacijama, rodno ravnopravni pristup prostornom dizajnu usredotočen je na odnos između izgrađenog okoliša i uloge žena u društvu, sada i kroz povijest. Rani predstavnici rodno ravnopravnog urbanizma kritizirali su kapitalističke i patrijarhalne predodžbe koje podupiru moderne prakse urbanog planiranja na ‘Zapadu’.
Istraživali su kako se mogu zamisliti i izgraditi ‘neseksistički’ gradovi jer, kako je to slavno rekla geografkinja Jane Darke, “naši gradovi su patrijarhat zapisan u kamenu, cigli, staklu i betonu”. Geografkinja Gillian Rose u svom značajnom tekstu, Feminizam i geografija, ustvrdila je da je geografija kao disciplina maskulinistička, karakterizirana radom koji, “iako tvrdi da je iscrpan, zaboravlja na postojanje žena”, baveći se samo muškarcima i rezultirajući aktivnim brisanjem žene i njihove brige u proučavanju prostora.

Upravo unutar ovog važnog konteksta treba se baviti ulogom rodno ravnopravnog urbanizma i njegovom ulogom u ispravljanju ove povijesne nepravde u polju geografije i urbanih studija. Stoga je u središtu rodno ravnopravnog urbanizma pokušaj objašnjavanja ženskih iskustava, čineći ih čitljivima paradigmama urbanog planiranja i dizajna. Čineći to, dovodi u pitanje duboko ukorijenjena, sustavna seksistička uvjerenja i pretpostavke o ženskoj ulozi i mjestu u društvu, čime se mijenja urbani prostor.

Rodno ravnopravni urbanizam jača našu demokraciju
Rodno ravnopravni pristup urbanizmu stavlja ženska iskustva u središte urbanog planiranja i dizajna, s naglaskom na izravno sudjelovanje žena, te uzima u obzir mnoštvo razlika unutar njih, temeljenih na dobi, klasi, kasti, etničkoj pripadnosti, vjeri, invaliditetu, spol, seksualnost i bračni status, između ostalog. Osjetljivo je koliko su ranjive skupine nepovoljno pogođene njihovim pristupom i autonomijom unutar gradova.

Rodno ravnopravni urbanizam pruža ne samo široku političku viziju i teorijski okvir proizašao iz feminističkih artikulacija, već i alate i metodologije za realizaciju takve vizije. Taj i takav urbanizam je u svojoj biti ključan, posebice u današnjem svijetu, kao sredstvo jačanja demokracije i širenja sudjelovanja žena u svim sferama života, a posebice u gradovima.


SLIKA: Grad treba učiniti sigurnijim za žene, Izvor: Naseem Buras,Unsplash

URBANA RODNA JEDNAKOST: Evo kako možemo gradove učiniti boljima za žensku populaciju

Bolje savjetovanje, zajedničko stvaranje, predstavljanje i podaci među ključnim su stvarima potrebnim da bi se gradovi u svijetu učinili boljim za žene, navodi se u izvješću Arupa, Razvojnog programa Ujedinjenih naroda (UNDP) i Sveučilišta u Liverpoolu.

Cities Alive: Designing Cities That Work For Women fokusiran je na četiri teme: zaštita i sigurnost, pravda i jednakost, zdravlje i blagostanje te obogaćivanje i ispunjenje.

U gradovima je potrebna rodna jednakost
Potrebna je hitna akcija kako bi se uklonila “rodna predrasuda ugrađena u gradove”, kaže se u izvješću koje se temelji na globalnoj anketi, intervjuima sa stručnjacima i radionicama zajedničkog stvaranja, kao i pregledu postojeće literature i podataka.

“Postizanje rodne jednakosti sastavni je dio svakog od UN-ovih ciljeva održivog razvoja,” komentirao je UNDP-ov administrator Achim Steiner.

„Kada su gradovi u velikoj mjeri dizajnirani bez razmatranja različitih potreba i uvida žena svih dobi i identiteta – to može imati negativan utjecaj ne samo na njihove živote, već i na njihove obitelji. Ograničava njihove mogućnosti i negativno utječe na ukupni održivi razvoj društava. Rodno ravnopravni gradovi mogu generirati ogromne ekonomske, ekološke, političke i društvene koristi.”

Poziv na akciju
Glavni identificirani problemi uključuju seksualno uznemiravanje na javnim mjestima, za koje 97 posto žena u dobi od 18 do 24 godine u Ujedinjenom Kraljevstvu kaže da su ih doživjele. Osim toga, jedna od tri žene u svijetu nema pristup odgovarajućim toaletima. Gotovo trećina ispitanica rekla je da se noću ne osjećaju sigurno na javnim mjestima.

U izvješću se također navodi da su žene nesrazmjerno izložene klimatskim opasnostima i često se suočavaju s preprekama u korištenju zelenih površina.
Léan Doody, europski direktor gradova, planiranja i dizajna u Arupu, rekao je: “Pozivamo urbane dizajnere i planere da iskoriste preporuke ovog izvješća kako bi zadovoljili potrebe žena u gradovima sada, dok rade na dovođenju više žena na vodeće uloge.“

Preporuke uključuju:
projektiranje prostora, rasvjete i iskustva mobilnosti kroz prizmu sigurnosti;
korištenje digitalnih alata i kreativnih partnerstava za podizanje svijesti o sigurnosnim pitanjima i omogućavanje sudjelovanja;
uvođenje rodne ravnopravnosti u proces donošenja odluka uspostavljanjem politika i radnih skupina.

Gradovi se također pozivaju da razmotre ravnopravnost spolova u područjima kao što su financiranje projekata i nabava.


SLIKA: Gradovi prilagođeni ženama

Podaci, podaci, podaci… razvrstani po spolu
U pozadini mnogih od ovih nastojanja je potreba za podacima razvrstanim po spolu.

Izvješće navodi: “Gradovi koji prikupljaju i koriste podatke razvrstane po spolu za planiranje i dizajn dobivaju jasniju sliku o potrebama različitih skupina i točnije se suočavaju s brojnim izazovima s kojima se žene suočavaju. Podaci koji odražavaju različita iskustva na temelju spola pomažu gradovima da odgovore na nejednakosti i da u skladu s tim i pravedno raspodijele resurse.”

Gradovi koji koriste podatke razvrstane po spolu na razne načine uključuju Barcelonu, Los Angeles, Berlin, San Francisco i Beč.

“Gradovi diljem svijeta mogu učiniti više za premošćivanje rodne ravnopravnosti putem podataka razvrstanih po spolu“, rekao je Rishi Chakraborty, konzultant za održivu urbanizaciju pri UNDP-u i jedan od koautora izvješća. “Postoje dobri primjeri za to, ali moramo ovu praksu učiniti standardnom u gradovima diljem svijeta kako bismo omogućili rodno osjetljiv dizajn.“

Temeljni koraci za gradove uključuju provođenje analize lokalnih potreba žena i izradu rodno osjetljivog gradskog obećanja i akcijskog plana.

U jednom od sljedećih tekstova pisat ćemo o primjerima dobre prakse feminističkog urbanizma iz Europe i svijeta, kao i o projektima koji vode prema spolno ravnopravnijim gradovima.

AUTOR: Dražen Keresteny, mag.ing.el., Konzultant za digitalizaciju, Smart City i security
099 5373 900, drazen.keresteny@exe.cutor.eu

Besplatno se registrirajte

Besplatno se registrirajte

Registrirani korisnici imaju pristup većini naših zaštićenih materijala (ovisno o njihovim ovlastima unutar Grada). Zanimaju li vas koje su druge prednosti registracije?

Česta pitanja

Registrirani korisnici imaju pristup novoj kategoriji "Pitanja i odgovori" gdje mogu postavljati nova pitanja i odgovarati na već postavljena pitanja. Postavljeno pitanje automatski će se i bez moderiranja prikazati u kategoriji Na svako pitanje mogu odgovarati svi registrirani korisnici.

Prijava Registracija