Izvještaj s webinara o društvenom poduzetništvu
U četvrtak 24. ožujka, s početkom u 10 sati, održan je virtualni susret na temu društvenog poduzetništva koji je okupio predstavnike akademskog, privatnog, civilnog i javnog sektora. U nastavku donosimo sažetak glavnih poruka i zaključaka događaja.
Susret je počeo s uvodnim pozdravom zamjenika gradonačelnika Grada Poreča g. Elia Štifanića koji je pozdravio okupljene u ime Udruge gradova istaknuvši da je zbog raznolikosti i fragmentiranosti okruženja u kojem djeluju razni dionici i akteri društvenog poduzetništva, potreban otvoreni dijalog i zajednička akcija usmjerena na rješavanje prepreka i izazova. Želja je ovim događajem dati mali doprinos Udruge gradova javnoj raspravi te pomoći u snažnijem etabliranju društvenog poduzetništva u Hrvatskoj.
Mr. sc. Gordana Ćorić predstavila je povijesni kontekst u kojem se razvijao koncept društvenog poduzetništva u Hrvatskoj, od njegovih početaka i prvih kolegija na Sveučilištu Vernu do kasnijih aktivnosti i inicijativa u kojima su sudjelovali razni akteri. Istaknula je da ljudi u poduzetništvo ulaze iz dva razloga – jer su potaknuti time zbog trenutne osobne situacije ili su motivirani zbog uočene vanjske prilike! Oba razloga su ispravna, pri čemu je važno poručiti da je moguće biti uspješan poduzetnik, po kriteriju profitabilnosti i ekonomske održivosti, i da je istodobno moguće činiti dobro za društvo.
Na panel diskusiji „Kako je biti društveni poduzetnik u Hrvatskoj i kako gradovi mogu pomoći razvoju društvenog poduzetništva?“ koja je uslijedila nakon uvodnog predavanja sudjelovali su Jelena Anđelić, doc. dr. sc. Danijel Baturina i Elio Štifanić. Rasprava se dotakla pitanja o važnosti inovacija u radu društvenih poduzetnika i njihovom pozitivnom utjecaju na društvo, primjerice kroz ostvarivanje ciljeva održivog razvoja.
Dosadašnja strategija razvoja društvenog poduzetništva 2015.-2020. ocijenjena je kao neučinkovita što je u prvom redu posljedica nedovoljnih kapaciteta resornih državnih institucija za provedbom sveobuhvatne politike za društveno poduzetništvo i koja nije prepoznata prilikom izrade nekih drugih sektorskih strategija i javnih politika (npr. borba protiv siromaštva i isključenja). S te strane, nacionalni policy izvjesno neće biti značajnije unaprijeđen u dogledno vrijeme.
Istarsko iskustvo u suradnji jedinica lokalne samouprave i društvenih poduzetnika je pozitivno, aktivno se radi na umrežavanju i prenošenju dobrih iskustava, poput primjerice projekte +Resilient. U radu gradova, ograničavajuću okolnost predstavlja zakonski okvir koji često onemogućava hrabrije odluke ili inovativne poteze. No najvažnije je da gradovi prepoznaju potrebe društvenih poduzetnika te u suradnji s njima pronađu moguća rješenja u okviru postojećeg institucionalnog sustava.
Očekivanja od financijskog razdoblja 2021.-2027. su raznolika: odgovorno ponašanje dionika za provedbu odluka i zaključaka iz prošlog perioda, racionalno i učinkovito korištenje dostupnih sredstava, te smanjenje razlike između onoga što je dostupno i potrebno. Europska komisija će pripremiti smjernice za države članice u skladu s Akcijskim planom, koje predstavljaju svojevrsne mekane mjere za razvoj društvene ekonomije. Smjernice će obuhvatiti prijedloge mjera za oporezivanje, državnu potporu i javnu nabavu ali će provedba tih smjernica biti na odgovornosti nacionalnih vlada. Ono što u cijeloj situaciji ohrabruje jest činjenica da će financijska alokacija iz dostupnih programa biti veća nego prije.
U posljednjem dijelu webinara, svoj rad je predstavilo devet društvenih poduzetnika iz cijele Hrvatske koji se bave različitim djelatnostima: proizvodnjom i distribucijom društvenih igara, organiziranjem sportskih i turističkih aktivnosti, dječjih radionica i edukacija, promoviranjem znanosti, pružanje usluga dizajna, proizvodnja hrane i slično… Poduzetničke primjere koje su sudionici mogli čuti uključivali su: ACT Grupu; Croatia Open Land tours DMC; HUKI – Hrvatski ured za kreativnost i inovacije; K-zona / Fierce Women; EkoPan udrugu za zaštitu okoliša i prirode; Udrugu osoba s invaliditetom “Bolje sutra”; Udrugu Prizma; Udrugu Profesor Baltazar te Toy2B.
Prezentacije društvenih poduzetnika možete preuzeti ovdje.
U raspravi koja je uslijedila nakon predstavljanja je istaknuta potreba za identifikacijom i daljnjim umrežavanjem društvenih poduzetnika u Hrvatskoj te uspostavljanju suradnje koja omogućuje uzajamnu pomoć i podršku. Tom prilikom istaknuta je web-stranica https://www.drustveno-poduzetnistvo.eu/ nastala u okviru projekta Europskog socijalnog fonda, a koju vodi udruga Eko-Zadar i koja ima potencijala za postati virtualno mjesto okupljanja različitih društvenih poduzetnika. Od nadolazećih aktivnosti, najavljena je i nacionalna konferencija o društvenom poduzetništvu u organizaciji K-Zone koja će se održati 27. svibnja te je svim okupljenima upućen poziv na sudjelovanje.