Zaštita suhozidne baštine sjevernodalmatinskih otoka
“Nikad nisam mislio da ću moći reći da sam suhozidar jer nisam kao dijete to naučio od svog djeda ili oca te nisam iz ruralne sredine u kojoj su suhozidi “doma”, već sam sa Žabice, centra Rijeke. Prije 13 godina sam se kao arheolog zainteresirao za suhozide jer je to prapovijesna tehnika te sam postao član krovne udruge koja baštini suhozidanje, Dragodid, nazvanu po naselju iznad Komiže.” Autor članka, Mario Zaccaria, upoznaje nas s ovom baštinom jadranske obale.
Sredinom svibnja pozvan sam na Olib od strane predsjednika udruge Sol Denisa Kleve, kako bismo zajedno popravili porušene suhozide na Olibu, Premudi i Silbi, a koji su tako urušeni, sprječavali prolaz, a time i život i gospodarsku djelatnost na važnim punktovima. “Financijsku konstrukciju” osiguralo nam je Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske.
Slika 1 . Urušena duplica na putu za uvalu Slatinicu.
Slika 2. Obnovljena duplica na putu za uvalu Slatinicu.
Slika 3. Urušena duplica na putu za uvalu Slatinicu.
Slika 4. Obnovljena duplica na putu za uvalu Slatinicu.
Slika 5. Urušena duplica na Premudi sa Denisom Klevom.
Slika 6. Obnovljena duplica na Premudi.
„Rane“ kako ih zovem jer su od crvenice pa zato kao da izlazi krv, a zapravo urušenja od neodržavanja, treba rastaviti, prebrati mali, srednji i veliki kamen, škalju i kunjeve za postaviti među fugama većih kamenja i dobivanje ravne podloge za postavljanje gornjeg kamena. Zemlju treba odvojiti od kamena i škalje te ju baciti unazad duplice ili podzida. Skupljanje škalje je najdosadniji dio, ali je i najbitniji. Škalje je one koja će veliko kamenje držati u trenju, a zemlja je tako rijetka na našoj obali i otocima da je ne smijemo samo tako prosuti, naši preci su je skupljali kako bi dobili što više poljoprivredne površine.
Slika 7. Detalj sa Oliba. Skalini.
Slika 8. Detalj sa Oliba. Napuštena kućica u uvali Sv.Nikole na Olibu.
Slika 9. Prapovijesna keramika sa lokaliteta Gradina koju je našao arheolog Pio Domines Peter.
S obzirom na vrućine radili smo ujutro i predvečer, a tijekom podneva smo marendali, odmarali i kupali se na famoznoj pješčanoj Slatinici na Olibu gdje se gomila posidonia oceanica, morska trava ili oceanski porost, koju Denis Kleva koristi za gnojenje vrta i ljekovito kao sadržaj jastuka. Kolega arheolog Pio Domines Peter iskoristio je te pauze kako bi proučio arheološki dio otoka i vraćao se s prapovijesnom keramikom s lokaliteta koji su opisani u monografiji Olib.
Slika 10. Urušena duplica na seoskom putu za lučicu. Olib.
Slika 11. Obnovljena duplica na seoskom putu za lučicu. Olib.
Osim prevažnog puta iz Oliba za uvalu Slatinicu lokalno stanovništvo nas je zamolilo da obnovimo porušenu duplicu koja od šume vodi do lučice gdje se ukrcava ispiljena crnika. Po zamolbi mještana razmjestili smo duplicu za pola metra kako bi traktor mogao s kolicima i drvima proći bez da se okrzne o kamen.
Slika 12. Urušena duplica na raskrižju. Olib.
Slika 13. Obnovljena duplica na raskrižju. Olib.
Slika 14. Urušena duplica na Olibu sa Denisom Klevom.
Slika 15. Obnovljena duplica na Olibu.
Slika 16. Ekipa na vozilu na gradilište.
Slika 17. Ekipa nakon obnove zida.
Tako je ekipa obnovila u 10 dana 14 suhozida na Olibu, 8 na Premudi i 5 na Silbi, sveukupno 27. Vjerujemo da je obnova pozitivno utjecala na život na otocima iz nekoliko razloga. Suhozid je poljoprivredne podloga, komunikacijski put prema nekom bitnom mjestu za turizam ili gospodarstvo, atrakcija turistima i element bioraznolikosti, u njemu žive svakakvi kukci, puževi, macaklini, zmije i gušteri jer on daje sklonište i privlači vlagu. Bilo je to baš lijepo iskustvo.
Slika 18. Urušena duplica na Silbi.
Slika 19. Obnovljena duplica na Silbi.
Slika 20. Urušena duplica u vinogradu na Silbi.
Slika 21. Obnovljena duplica vinograda sa izvornom klupicom na Silbi.
Autor: Mag. arheol. Mario Zaccaria