Održana konferencija o lokalnim resursima i koncesijama

Kriza uzrokovana pandemijom koronavirusa ponovno je stavila u fokus pitanje sigurne opskrbe resursima, organizaciju opskrbnih lanaca i ukazala na (pre)osjetljivost cijele Europske unije na poremećaje. Svjesni smo i kako rast svjetskog gospodarstva vrši neodrživ pritisak na Zemljine resurse, što će u konačnici značiti više cijene i nestabilnost.

Upravo zato, EU zagovara učinkovito korištenje resursa, odnosno korištenje resursa na održiv način, kako bi bila manje ovisna o ograničenim resursima, ali i manje osjetljiva na nestašice i nestabilne tržišne cijene. Ključ tranzicije ka sigurnoj i resursno učinkovitoj Europi leži u zelenim tehnologijama, obnovljivoj energiji, ekološkim industrijama i recikliranju. Drugim riječima, moramo promijeniti način proizvodnje i potrošnje, bolje raspolagati prirodnim dobrima, ulagati u bolju infrastrukturu, ali i čišći okoliš. Takav pristup pomaže Uniji da ekonomski napreduje s malom emisijom ugljikovog dioksida i ograničenih resursa, istovremeno sprječavajući uništavanje okoliša, gubitak biološke raznolikosti i neodrživo iskorištavanje resursa.

Pored Hrvatskog sabora i Vlade Republike Hrvatske važni dionici u osiguravanju ovih ciljeva su i tijela lokalne i područne samouprave, odnosno županije, gradovi i općine koji u okviru svog djelokruga moraju poticati održivi razvoj, međusobno surađivati i zajednički djelovati.

Konferencija je identificirala ključne probleme s kojima se susreću JLS u održivom upravljanju imovinom i prirodnim dobrima, a neke od glavnih tema bile su resursna učinkovitost, kružno gospodarstvo, jačanje domaće nabave sirovina, smanjivanje osjetljivosti na tržišne poremećaje, a govorilo se i o izdavanju koncesija, kao i o decentralizaciji. Donosimo najvažnije naglaske:

Ministar Butković: „EU Mehanizam za oporavak i otpornost će omogućiti zelenu i digitalnu tranziciju!“
Konferenciju je otvorio ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković istaknuvši kako su teme lokalnih resursa i koncesija izuzetno važne za budućnost upravljanja i razvoja lokalne i regionalne samouprave te kako mu je drago da na jednom mjestu svi ključni dionici mogu izložiti svoja stajališta. „Kao ministar mora, prometa i infrastrukture, ali i nekadašnji gradonačelnik Novog Vinodolskog, itekako sam svjestan važnosti ulaganja u lokalne projekte, pogotovo u kontekstu prometne i infrastrukturne povezanosti. Kada govorimo o infrastrukturnim ulaganjima, možemo reći kako smo u posljednje četiri godine uložili više od 20 mlrd. KN u infrastrukturne projekte diljem cijele Hrvatske. Pri tome se velik dio ulaganja odnosi i na projekte lokalnog značaja. Tu mislim na cijeli niz projekata cestovne infrastrukture, obnove i izgradnje mostova, do infrastrukture u koju se godinama nije ulagalo, poput željeznica, ali i lučke infrastrukture u malim primorskim gradovima i općinama, pa sve do izgradnje širokopojasne mrežne infrastrukture za bolje TV signale i internetsku vezu“, poručio je ministar i dodao kako se u željeznice koje povezuju regije, ali i gradove danas ulaže više od 12 mlrd. KN, a u male luke koje povezuju otoke i priobalje milijardu kuna iz europskih sredstava.
Ministar se osvrnuo i na aktualnu krizu rekavši kako je svaka nepogoda istovremeno i prilika te naglasio kako ćemo dobiti značajna sredstva kroz Mehanizam za oporavak i otpornost. „Mehanizam za oporavak i otpornost je usmjeren na poticanje održivog rasta koji počiva na europskom zelenom planu i konkurentnoj održivosti. Konkretno za Hrvatsku to znači ulaganja i reforme povezane sa zelenom i digitalnom tranzicijom, zapošljavanjem, razvojem vještina, obrazovanjem, istraživanjem i inovacijama, poboljšanje poslovnog okruženja, učinkovitosti javne uprave, zdravstvenog sustava i javnih financija. U tom smislu, pripremamo cijeli niz projekata koje ćemo kandidirati na ovaj fond a koji imaju zajedničko obilježje ulaganja u zelene i održive projekte kako bi otvorili održiva radna mjesta i ostvarili gospodarski rast u narednim godinama. Upravo tu vidim ključ uspješnog upravljanja lokalnim resursima u ovoj krizi i time pozivam sve predstavnike lokalne i regionalne samouprave da ovu krizu iskoriste i predstave projekte koji će biti sposobni ispuniti preduvjete zelene transformacije i održivosti.!

Novi Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama donijet će bolji nadzor nad pomorskim dobrom i veću decentralizaciju, smatra ministar. Govoreći o koncesijama, ministar Butković je istaknuo kako će se novim Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama osigurati bolji nadzor nad pomorskim dobrom, ali i veća decentralizacija. „Pri tome želimo veću decentralizaciju kako prava tako i obveza, a sve kako bi se povećala briga i odgovornost svih uključenih u upravljanje pomorskim dobrom. Međutim, kada govorimo o decentralizaciji poslova, držim posebno značajnim voditi računa o kadrovskoj kapacitiranosti i osposobljenosti, kako jedinice lokalne samouprave ne bi došle u situaciju preopterećenosti, te na taj način doveli u pitanje učinkovitost upravljanja, kako pomorskim dobrom tako i ostalim lokalnim resursima“, zaključio je ministar.

Željko Turk, predsjednik Udruge gradova u RH naglasio je da korištenje sredstava iz nove financijske omotnice Europske unije, prije svega, ovisi o našim idejama, promišljanjima, planovima, strategijama, a moramo ih što bolje iskoristiti za dobrobit svih naših građana.
Mladen Puškarić, voditelj ureda Hrvatske zajednice općina smatra kako su ove teme iznimno bitne, posebno u kontekstu europskih politika koje naglašavaju važnost procesa decentralizacije s ciljem jačanja kapaciteta lokalne, područne i regionalne samouprave. Vjeruje da ćemo dijalogom iznaći uspješne metode i načine kako da povećamo i pojačano postojeći stupanj decentralizacije na zadovoljstvo svih građana.

Goran Pauk, predsjednik Hrvatske zajednice županija naveo je da bez obzira na to radi li se o vodi, šumama, kamenu ili poljoprivrednom zemljištu, svi su ti resursi iznimno važni i pokretači društvenog i ekonomskog razvoja, ali i pozitivnih promjena u našim zajednicama. U cilju održivog razvoja tih resursa zastupamo decentralizaciju i politiku međuresorne suradnje kako bismo realizirali važne europske projekte, ali i zadovoljili europske politike kao što su smanjenje emisija, ukidanje subvencija na fosilna goriva ili digitalna i zelena tranzicija, a što se očekuje od nas. Elizabeta Kos, pomoćnica ministra u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja naglasila je da
je Europska unija na rastuće izazove očuvanja resursa odgovorila realizacijom ambicioznog Zelenog plana, koji predstavlja novu strategiju razvoja s ciljem preobrazbe Europske unije u pravedno i prosperitetno društvo s modernim resursno učinkovitim i konkurentnim gospodarstvom, ali i postizanjem klimatske neutralnosti do 2050. godine. Gospodarski rast više neće biti toliko ovisan o prirodnim resursima. 2020. su započele dvije nove velike europske inicijative vezane uz klimatske promjene i okoliš, a sve je važnije i pitanje voda. Više pozornosti se posvećuje racionalizaciji kroz smanjenje gubitaka i ponovnu upotrebu pročišćene vode, prvenstveno u poljoprivredi.