Otpad, kružno gospodarenje otpadom, problemi, moguća rješenja
Ovih se dana mnogo govorilo o otpadu na dvije konferencije; “Gospodarenje otpadom prema načelima kružnog gospodarstva” u organizaciji časopisa Komunal i “Aktualni legislativni okviri kružnog gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj”, u organizaciji časopisa Tehnoeko.
Članak o problematici te o glavnim naznakama s obje konferencije donosi vam Sonja Polonijo, stalna suradnica Udruge gradova i savjetnica u crikveničkoj Eko Murvici. Pročitajte:
Problematika komunalnog otpada i dalje je prvorazredno političko i životno pitanje. Unatoč tome što je Hrvatska u posljednjih desetak godina učinila znatan iskorak, još uvijek ima puno otvorenih pitanja i nedoumica, a sustav se još uvijek doima ponešto neusklađenim i podložnim improviziranim rješenjima.
Jedinice lokalne samouprave u potpunosti su odgovorne za uspostavu i održavanje sustava gospodarenja komunalnim otpadom na svom području, financiranje edukacije korisnika javne usluge skupljanja komunalnog otpada, pronalaženje i sankcioniranje prekršitelja koji otpad odlažu protivno propisima (ukoliko se ne ustanovi prekršitelj, JLS plaća zbrinjavanje takvog otpada). Sustav komunalnog redarstva lokalne samouprave dobio je nove izazove zaduženjem za rješavanje problema spaljivanja otpada na otvorenom, javne usluge i problema otpada nepropisno odbačenog od strane nepoznatog počinitelja. JLS su dužne osigurati i nužnu infrastrukturu gospodarenja komunalnim otpadom, te kvalitetnu i cjenovno priuštivu uslugu svojim građanima i gospodarstvenicima. Lokalne jedinice plaćaju i penale (tzv. poticajnu naknadu) državi ukoliko nisu ispunile od strane države propisane ciljeve.
Na nacionalnoj razini je stopa odvojenog skupljanja komunalnog otpada od prvotnih 14% u 2010. godini porasla na 41% u 2020. godini. Ukoliko promatramo samo javnu uslugu, tj. onaj dio za koji su odgovorni gradovi i općine, slika je bitno drugačija:
Status JLS
Izvor podataka: Preliminarni radni podaci ministarstva
Posebno zabrinjava činjenica da 355 JLS odvaja manje od 10% otpada, a da se u njima skupi preko 40% ukupnog komunalnog otpada u RH. Svega 23 JLS imaju stopu odvajanja preko 50%, ali se radi o malim JLS koje ukupno imaju 3,09% komunalnog otpada u državi. Ključ rješenja problema otpada očito je u velikim gradovima: Osijek (38,69%), Zagreb (29,74%), Rijeka (14,21%), Split (5,80%), na koje zajedno otpada gotovo trećina komunalnog otpada u Hrvatskoj.
Slijedom niskih stopa odvajanja otpada, JLS će i za 2020. godinu iz svojih proračuna uplatiti značajne iznose poticajne naknade Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Ukoliko ne dođe do znatnijeg poboljšanja, ovaj trend će se nastaviti i dalje. Jedan od razloga neučinkovitosti lokalnog nivoa svakako je i nedostatak lokalne infrastrukture za gospodarenje otpadom (sortirnice, kompostane i slično).
U sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti https://planoporavka.gov.hr/o-planu/gospodarstvo/97 rezervirana su velika sredstva za unaprjeđenje sustava gospodarenja otpadom. Ulaganja EU sredstava u infrastrukturu miješanog komunalnog otpada neće biti, ali za infrastrukturu sustava odvojenog skupljanja bit će moguće dobiti značajna nepovratna sredstva. Pri tome je iznimno važno na vrijeme identificirati potrebe, skupiti dokumentaciju i napraviti projekte koje treba dovesti do faze dobivanja građevinske dozvole.
Odnosi cijena zbrinjavanja miješanog komunalnog otpada (niže) i odvojeno skupljenih frakcija (više, osobito za miješanu plastiku) dodatno otežavaju posao jedinicama lokalne samouprave na uspostavi i održavanju učinkovitog sustava gospodarenja komunalnim otpadom. Na činjenicama neutemeljena poruka građanima da „odvajaju otpad, pa će im mjesečni računi postati manji“ napravila je veliku štetu u percepciji javne usluge u očima građana i izazvala brojna nerealna očekivanja. Nažalost, upotreba tehnologije ima svoju cijenu koju netko mora platiti. Priuštiva cijena definirana EU projektima u sferi gospodarenja komunalnim otpadom je do 2% prosječnog mjesečnog dohotka kućanstva.
U županijama koje su izgradile centre za gospodarenje otpadom (Primorsko-goranska i Istarska) kao problem se javlja i nedostatan kapacitet centara u periodu turističke sezone, što lokalnoj samoupravi može prouzročiti daljnje probleme u najopterećenije doba godine (potreba iznalaženja „rezervne varijante“ sukladno zakonu koji to ne predviđa).
Iz naprijed navedenih razloga nužno je krenuti u intenzivniji razvoj sustava odvojenog skupljanja otpada kako bi se prevenirali daleko teži problemi i budući gubici.
Probleme oko Odluka o načinu pružanja javne usluge sukladno novome Zakonu o gospodarenju otpadom nastojat će se komunicirati s ministarstvom na način da se s njima unaprijed prodiskutiraju moguća rješenja i utvrdi njihova prihvatljivost (kriteriji za popuste na cijenu javne usluge).