Osigurajte sredstva i za njih

Zamolba je svim gradovima da, sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja, a koje su sažete na sljedećoj poveznici u proračunu za 2025. godinu izdvoje sredstva za:

1. nabavu čitača mikročipa za sve komunalne redare te obilazak svih kućanstva kako bi provjerili jesu li svi psi na njihovu području označeni mikročipom kako bi se ispunila zakonska obaveza propisana člankom 94. Zakona o zaštiti životinja:

(1) Jedinice lokalne samouprave dužne su do 30. lipnja 2018. osigurati nadzor provedbe obveznog mikročipiranja pasa određenog propisom o veterinarstvu, kod posjednika pasa čiji psi nisu upisani u Upisnik kućnih ljubimaca.
(2) Nadzor iz stavka 1. ovoga članka u skladu s člankom 80. stavkom 1. podstavkom 6. ovoga Zakona provode komunalni redari.

2. zbrinjavanje napuštenih i ozlijeđenih životinja koje je svaka lokalna zajednica obvezna organizirati (ranjene životinje u roku manjem od dva sata), a što je propisano člankom 7. (Obveza pružanja pomoći životinji) Zakona o zaštiti životinja:
(1) Svatko tko ozlijedi životinju mora joj pružiti potrebnu pomoć, a ako to nije u mogućnosti sam učiniti, mora joj osigurati pružanje pomoći.
(2) Ako nije moguće utvrditi tko je ozlijedio životinju, pružanje potrebne pomoći životinjama mora organizirati i financirati jedinica lokalne samouprave na čijem je području životinja ozlijeđena.
(3) Ako se utvrdi vlasnik ozlijeđene životinje, troškove iz stavka 2. ovoga članka snosi vlasnik.

i člankom 14. stavkom 4. Pravilnika o uvjetima kojima moraju udovoljavati skloništa za životinje, koji navodi da po primitku prijave o izgubljenoj ili napuštenoj životinji sklonište mora nađenoj ozlijeđenoj životinji osigurati veterinarsku pomoć odmah, a najkasnije unutar 2 sata od primitka prijave.

3. (su)financiranje kastracija skrbničkih (vlasničkih) pasa i mačaka kao najefikasnije metode zaustavljanja nastanka neželjenih štenca i mačića koje postaju napuštene životinje, kroz Koordinacijsku radnu skupinu, propisanu člankom 70. Zakona o zaštiti životinja, u čijem radu moraju sudjelovati i predstavnici jedinica lokalne samouprave. Kako je navedeno u stavku 3. navedenoga članka, zadaća koordinacijske radne skupine je koordinacija u primjeni propisa iz područja zaštite životinja te razvoj dobre prakse, a u svrhu zaštite zdravlja i dobrobiti životinja, kroz povećanje svijesti javnosti i posjednika o odgovornom posjedovanju životinja, što uključuje:

– praćenje problematike zbrinjavanja napuštenih životinja na području njihove područne (regionalne) samouprave te donošenje mjera za smanjenje broja napuštenih pasa
– poticanje označavanja životinja za koje ne postoji obveza označavanja
– razvoj smjernica dobre prakse o primjerenom smještaju i skrbi za životinje
– poticanje kontrole razmnožavanja kućnih ljubimaca, osobito pasa i mačaka
– razvoj smjernica dobre prakse vezano za rad skloništa
– poticanje udomljavanja pasa iz skloništa
– edukativno djelovanje o potrebi zaštite životinja i odgovornom posjedovanju životinja (označavanje životinja, cijepljenje protiv bjesnoće, smještaj i skrb za životinje, kontrola razmnožavanja životinja, zabrana napuštanja životinja)
– praćenje rada skloništa vezano za oglašavanje životinja za udomljavanje
– provođenje mjera za osiguranje zdravlja i dobrobiti životinja te vođenje propisanih evidencija
– predlaganje i sudjelovanje u izradi uvjeta za držanje kućnih ljubimaca
– unaprjeđenje zaštite životinja, ovisno o problemima i interesima jedinica lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave.
Nadalje, stavkom 4. propisano je da koordinacijska radna skupina predlaže čelniku jedinice područne (regionalne) samouprave mjere za smanjenje broja napuštenih životinja na njihovu području.

4. financiranje kastracija slobodnoživućih mačaka koje se nakon kastracije vraćaju gdje su uhvaćene ili na organizirana hranilišta, a prema odredbama članka 55. stavka 2. Zakona o zaštiti životinja da sklonište, čiji rad financiraju jedinice lokalne samouprave, osigurava označavanje pasa i mačaka te sterilizaciju, vodi propisane evidencije i oglašava pse te mačke u svrhu udomljavanja, a slobodno živuće mačke vraća u prvobitno stanište
i odredbama članka 24. Pravilnika o uvjetima kojima moraju udovoljavati skloništa za životinje:
(1) Nađene slobodno živuće mačke ne smještaju se u izolaciju u skloništu, već se steriliziraju, označavaju rezanjem vrška lijeve uške i evidentiraju (mjesto i datum nalaska, mjesto i datum puštanja).
(2) Slobodno živuće mačke po dolasku u sklonište, prije provođenja bilo kakvih postupaka, mora pregledati veterinar koji s obzirom na zdravstveno stanje životinje odlučuje kad će iste biti sterilizirane te o duljini njihovog oporavka.
(3) Nakon zahvata iz stavka 1. ovoga članka i oporavka tijekom kojeg su smještene u prostor u skloništu koji onemogućava kontakt s drugim životinjama, slobodno živuće mačke mogu biti puštene u okoliš ako je isti primjeren za njihov povrat.
Dakle, financiranje kastracija slobodnoživućih mačaka je zakonska obveza JLS-ova. Kao što smo naveli, jedinice lokalne samouprave dužne su, prema Zakonu o zaštiti životinja, zbrinjavati i napuštene, tzv. slobodnoživuće mačke i financirati rad skloništa za životinje, koja moraju osigurati kastraciju pronađenih mačaka. Mnoge države svijeta rutinski prakticiraju projekt „Uhvati-Kastriraj-Vrati” kao human način pomoći napuštenim mačkama i kao najučinkovitiju metodu kontrole razmnožavanja slobodnoživućih mačaka. Pravilnik o uvjetima kojima moraju udovoljavati skloništa za životinje propisuje da se nađene slobodnoživuće mačke kastriraju, označavaju rezanjem vrška lijeve uške i evidentiraju (mjesto i datum nalaska, mjesto i datum puštanja). U praksi se slobodnoživuće mačke hvataju lovilicama za mačke i odvode na kastraciju ili ih građani sami dovode do veterinara na dogovorenu kastraciju, koju financira lokalna zajednica. Nakon obavljene kastracije i oporavka, tijekom kojeg im se onemogućava kontakt s drugim životinjama, slobodnoživuće mačke vraćaju se u okoliš u kojemu su i uhvaćene. Više od 100 jedinica lokalne samouprave provodi na svojem području projekt „Uhvati-Kastriraj-Vrati” zahvaljujući kojemu se zaustavlja daljnje nekontrolirano razmnožavanje mačaka nekoliko puta godišnje, prijenos mačjih zaraznih bolesti i njihova patnja na ulicama. Osim toga, smanjenjem broja mačaka na ulicama smanjit će se i broj prometnih nesreća i nadoknade šteta. Osim što gradovi i općine trebaju provoditi programe kastracije slobodnoživućih mačaka, u suradnji s udrugama i građanima trebaju omogućiti organiziranje hranilišta za njih, što je uobičajena praksa i u europskim gradovima. Uvjeti postavljanja hranilišta za mačke propisuju se odlukama o uvjetima i načinu držanja kućnih ljubimaca i načinu postupanja s napuštenim i izgubljenim životinjama i divljim životinjama, kao što je to npr. propisao Grad Zagreb.

5. redoviti tisak i distribucija letaka po svim kućanstvima o dužnostima skrbnika pasa i mačaka i letka o važnosti kastracije, postavljanje jumbo i drugih plakata te drugih edukativnih aktivnosti kroz medije, škole i javna događanja o važnosti kastracije i udomljavanja umjesto kupnje s obzirom na zakonsku obvezu edukacije, propisanu člankom 69. (Poticanje zaštite životinja) Zakona o zaštiti životinja: Nadležna tijela državne uprave i tijela jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave obvezna su razvijati svijest javnosti, a osobito mladih, o zaštiti životinja.
Navedeno je propisano kao zakonska obaveza JLS-ova i kroz već ranije citirane odredbe Zakona, koje se odnose na rad koordinacijskih radnih skupina:

– poticanje udomljavanja pasa iz skloništa
– edukativno djelovanje o potrebi zaštite životinja i odgovornom posjedovanju životinja (označavanje životinja, cijepljenje protiv bjesnoće, smještaj i skrb za životinje, kontrola razmnožavanja životinja, zabrana napuštanja životinja).

6. financiranje izgradnje vlastita skloništa za napuštene životinje ili financijsku pomoć udrugama za zaštitu životinja u registraciji skloništa za napuštene životinja s obzirom na to da je izgradnja vlastite infrastrukture učinkovitija i dugoročno štedi financijska izdvajanja, a sukladno članku 61. stavcima 1., 2. i 3. Zakona o zaštiti životinja:
(1) Sklonište može osnovati fizička ili pravna osoba.
(2) Ako nije osnovano sklonište za životinje u skladu sa stavkom 1. ovoga članka, sklonište osniva jedna ili više jedinica lokalne samouprave, odnosno Grad Zagreb.
(3) Ako ni jedna jedinica lokalne samouprave, a ni neka druga fizička i pravna osoba ne osnuje sklonište na području jedinice područne (regionalne) samouprave, isto osniva jedinica područne (regionalne) samouprave. Troškove osnivanja snose jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

7. izvršavanje provjere jesu li uzgajivači na vašem području registrirali uzgoj pri Ministarstvu poljoprivrede te jesu li registrirali djelatnost, kao i označavaju li oni koji prodaju ili poklanjaju štence prije puštanja u promet (veterinari smiju označavati samo pse poznatog podrijetla, kada znaju ime i mikročip majke, nepoznatog isključivo sklonište).
Uzgoji kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji ne mogu započeti obavljati djelatnost bez rješenja o registraciji uzgoja koje donosi nadležno tijelo, koje vodi upisnik uzgoja i objavljuje ga na svojim mrežnim stranicama (članak 54. stavci 1. i 4. Zakona o zaštiti životinja). Članak 66. Zakona o zdravlju životinja propisuje da svi psi moraju biti označeni mikročipom prije premještanja u svrhu promjene vlasništva, a najkasnije 90 dana od dana štenjenja. Jedinice lokalne samouprave koje vrše provjere navedenoga mogu uspješnije kontrolirati broj napuštenih životinja i financijska sredstva koja izdvajaju za njihovo zbrinjavanje.

Prijatelji životinja gradovima već godinama, u kontinuitetu i u dobroj namjeri, predlažu primjenu nabrojanih preventivnih mjera i zakonskih obaveza jer će samo tako osigurati smanjenje broja napuštenih pasa i mačaka, a time i smanjenje troškova njihova zbrinjavanja.

Što se tiče prijedloga o (su)financiranju kastracija vlasničkih pasa i mačaka, kao i slobodnoživućih mačaka, riječ je o učinkovitom, mjerljivom i dugoročno jeftinom načinu smanjenja neželjenog potomstva pasa i mačaka, koji pune skloništa, a lokalne zajednice moraju financirati njihovo zbrinjavanje.

Izdvajanje sredstava u proračunu za (su)financiranje kastracija pasa i mačaka legitimna je i dugoročno najisplativija mjera kojom JLS-ovi mogu potaknuti svoje građane na provedbu kontrole razmnožavanja kućnih ljubimaca. Naime, sve lokalne zajednice suočavaju se s istim problemom – nekontrolirano razmnožavanje vlasničkih pasa i mačaka te nemikročipiranje pasa najviše pridonose populaciji napuštenih životinja. Ti problemi mogu se spriječiti i riješiti, u prvome redu kastracijom vlasničkih pasa i mačaka te slobodnoživućih mačaka jer je upravo neodgovornost građana uzrok napuštanju i daljnjem nekontroliranom razmnožavanju pasa i mačaka. Svaka napuštena mačka i nemikročipirani pas postaju odgovornost i financijski izdatak za općine i gradove. Preventivnim mjerama i edukacijom JLS-ovi mogu spriječiti nastanak napuštenih životinja i time uštedjeti na njihovu zbrinjavanju.

Kastracijom se sprječava rađanje neželjenih štenaca i mačića te velik problem njihova udomljavanja, a jeftinija je od plaćanja velikih troškova zbrinjavanja mladunčadi.

Zakon o zaštiti životinja propisao je da su napuštene neoznačene životinje, kojima se ne može utvrditi vlasnik ili posjednik, odgovornost lokalnih zajednica. Ni skloništa ni udruge ni itko drugi ne može se izboriti s tim problemom bez aktivnog uključenja lokalnih vlasti, koje imaju zakonsku obavezu pobrinuti se da preventivnim mjerama imaju što manje napuštenih, ostavljenih, gladnih, žednih i zlostavljanih životinja.

Upravo zato Prijatelji životinja predlažu ove alate Zakona o zaštiti životinja koje smatraju najsvrsishodnijima i koji bi dugoročno polučili najviše rezultata, uštede i smanjenje financijskih izdataka za zbrinjavanje napuštenih životinja. S obzirom na golem broj napuštenih životinja i konkretne probleme koje lokalne zajednice imaju kada dođe do potrebe financiranja njihova zbrinjavanja u skloništa, potpuno je jasno da jedinice lokalne samouprave imaju na raspolaganju niz zakonski propisanih mjera. No, kao i uvijek, bitna je volja da se provode mjere poput kontrole mikročipiranja pasa, (su)financiranja kastracija i drugih spomenutih koje bi pomogle životinjama i zaustavile njihovo daljnje nekontrolirano razmnožavanje, kao što će se sigurno i za druge, manje važne i potpuno nevažne stvari, događaje, zabave i slično, naći financijskih sredstava.

Priojatelji životinja Uvijek smo otvoreni i spremni za suradnju i pomoć te pokušavaju saznati koje zakonske odredbe provode lokalne jedinice u cilju smanjenja napuštanja životinja i njihova zbrinjavanja, kako provode kontrolu mikročipiranja pasa i edukaciju stanovništva, koji su planovi i programi u sljedećoj godini, kojim mjerama namjeravaju podići svijest svojih sugrađana o važnosti kontrole razmnožavanja ili kastracije, udomljavanja, držanja životinja u humanim uvjetima, a ne na lancima i u malim boksovima, i nužnosti odgovorne skrbi za životinje.

Provedbi zakonskih obaveza (a skrb o živim bićima u nevolji je i moralna obaveza i pokazatelj humanosti lokalnih zajednica) pomoći će dobri primjeri lokalnih zajednica i konkretne mjere koje provode te konstantna provedba edukacija.

U Hrvatskoj imamo odlične primjere iz prakse, čak jedinica koje su prije zakonske obaveze krenule s preventivnim mjerama i sada imaju znatno manje problema.

Nakon toliko godina od stupanja na snagu Zakona o zaštiti životinja, Zakona o zdravlju životinja i Pravilnika o uvjetima kojima moraju udovoljavati skloništa za životinje, zaista je vrijeme slijediti i u svojim sredinama primijeniti dobre primjere iz prakse, biti učinkovit i konkretan te rješavati uzroke problema. Naravno, i raditi na edukaciji i preventivi.

Naslovna fotografija: Nala, pas s nelijepom pričom koja je ipak dobila sretan rasplet