Očitovanje na Nacrt izmjena i dopuna Zakona o javnoj nabavi

Očitovanje na Nacrt izmjena i dopuna Zakona o javnoj nabavi

11. Studenoga 2025.

Na e-savjetovanju je objavljen Nacrt prijedloga izmjena i dopuna Zakona o javnoj nabavi. Udruga gradova uputila je primjedbe na Nacrt.

Na temelju predloženog Nacrta prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi, pripremili smo sažetak ključnih prijedloga usmjerenih na povećanje pravne sigurnosti, transparentnosti i efikasnosti sustava, uz nužno poštivanje načela otvorenog tržišnog natjecanja. Općenito, smatramo da se izmjenama zakona ne bi trebalo ići iznad standarda uspostavljenih samom Direktivom o javnoj nabavi 2014/24/EU (poput uvjeta nekažnjavanja, sukoba interesa i opsega objave izmjena ugovora). S obzirom na značaj i opseg predloženih izmjena, predlažemo odgodu stupanja Zakona na snagu do druge polovice 2026. godine.

Pravna sigurnost i usklađenost s pravom EU

Potrebno je doraditi definicije ključnih pojmova. Predlažemo jasnije definirati pojam gospodarskog subjekta u skladu s relevantnim presudama Suda EU (Kolin, Qingdao), te redefinirati definicije triju vrsta nevaljanih ponuda (nepravilna, neprihvatljiva, neprikladna) kako bi se eliminiralo njihovo sadržajno preklapanje. Izuzetno je važna revizija odredbi o obveznim osnovama za isključenje (čl. 251. i 265.) i uvjetu neosuđivanosti. Smatramo da trenutačni prijedlog ne jamči naručiteljima sigurnost u provjeri (ne)kažnjavanosti osoba s različitim državljanstvima i poslovnim nastanom, te predlažemo konzultiranje prakse Suda EU i drugih država članica radi implementacije jednostavne i efikasne odredbe. U području analize tržišta (čl. 198.), predlažemo zadržati fleksibilnost (“u pravilu”) koju propisuje Direktiva i jasno definirati prihvatljive zakonite metode. Nadalje, predlažemo zadržati odredbe važećeg zakona u vezi s kriterijima za jednakovrijednost (čl. 210.) i ESPD-om (čl. 293.), te smatramo da ponuda bez ESPD-a ne bi smjela biti proglašena neotklonjivim nedostatkom.

Tržišno natjecanje i administrativno rasterećenje

Oštro se protivimo prijedlogu o monopolizaciji provedbe jednostavne nabave (čl. 15.) putem EOJN-a. Predlažemo brisanje te odredbe jer neopravdano ograničava načela otvorenog tržišnog gospodarstva i poduzetničke slobode, dok njezina stvarna antikorupcijska učinkovitost nije potkrijepljena argumentima, a zakonodavac ne jamči besplatnost usluge. Također, predlažemo brisati novu obvezu selektivne objave ugovora sklopljenih temeljem izuzeća (čl. 28., st. 7.), jer predstavlja nepotrebno administrativno opterećenje i diskriminaciju bez jamstva povećane transparentnosti. U cilju smanjenja administracije, predlažemo brisati predloženi novi stavak 3. članka 224. o dokumentiranju podugovaranja, te zadržati dosadašnje formulacije u vezi s novim slučajevima naplativosti jamstva za ozbiljnost ponude (čl. 214.).

Pravni lijekovi i kontrola postupaka

Predlažemo da se u članak 67. uvrsti odredba o odgovornosti Narodnih novina d.d. za štetu nanesenu gospodarskim subjektima nezakonitim radom u izvršavanju javne ovlasti. Smatramo da je potrebno brisati odredbu stavka 3. članka 81. o obveznom poništenju postupka zbog naknadno saznatog sukoba interesa čelnika, jer otvara prostor manipulaciji ishodom nabave. Predlažemo i brisanje novog instituta upozorenja naručitelju prije žalbe (čl. 403.a), jer uvodi znatnu neizvjesnost i smanjuje pravnu sigurnost u fazi roka za dostavu ponuda. Ako se uvodi nova osnova za poništenje postupka (čl. 298.) radi zaštite javnog interesa, predlažemo da se ovlast za poništenje dodijeli neutralnom tijelu (DKOM-u), a ne naručitelju, čime bi se izbjegla mogućnost manipulacije. Konačno, predlažemo brisati odredbu o povratu naknade za žalbu (čl. 430.a, st. 11.), jer potiče izjavljivanje “obijesnih” žalbi čiji je jedini cilj stopiranje postupka, čime se dodatno opterećuje sustav pravne zaštite.

Opći prijedlog

Predlažemo uvođenje instituta pravne pomoći (čl. 110.) za naručitelje (analogno ZUP-u), prema kojem su javnopravna tijela dužna naručiteljima pružati stručnu podršku u pripremi, provedbi i izvršenju ugovora. Smatramo da će to doprinijeti ostvarenju temeljnih načela javne nabave, budući da naručitelji nemaju uvijek dovoljno stručnog znanja za pravilnu primjenu posebnih propisa vezanih uz predmet nabave.