Gospodarenje otpadom u fokusu interesa

“Prva dva centra za gospodarenje otpadom, Marišćina i Kaštijun, započet će s radom ove godine. To su projekti vrijedni preko 70 milijuna eura, a koji su sa preko 70% iznosa sufinancirani europskim sredstvima. Za 4 do 6 projekata gradnje centara za gospodarenje otpadom ove ćemo godine osigurati financiranje. Njihova je vrijednost, ovisno o veličini, od 17 do 100 milijuna eura. Ovih 7 centara koji su najviše odmaknuli osiguravat će poslova, tehnologija, građevinskih radova u vrijednosti od 2 milijarde kuna” – rekao je ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović na konferenciji Poslovnog dnevnika ‘Gospodarenje otpadom/Waste Expo 2014.’ održanoj 12. ožujka u Zagrebu.

Ministar je naglasio da je gospodarenje otpadom prvoklasno gospodarsko pitanje za ovu Vladu, ali i za cijelu Europu. Politike Europske unije o kojima se upravo raspravlja govore o pojačanim naporima Europe za jačanjem zelenog gospodarstva. Europska komisija navodi da su upravo industrije iz sektora gospodarenja otpadom među najotpornijim sektorima čak i u krizi, i to s velikom perspektivom rasta.

Podsjetio je i na obaveze Hrvatske koja mora do kraja 2018. godine uvesti cjeloviti sustav gospodarenja otpadom što znači uvođenje primarne selekcije, sanaciju i usklađenje svih postojećih odlagališta otpada i zatvaranje neusklađenih te izgradnju centara za gospodarenje otpadom. Kako bi te ciljeve ostvarili, Hrvatska će samo za projekte gospodarenja otpadom iz strukturnih fondova EU-a u razdoblju do 2020. godine imati na raspolaganju 4,5 milijarde kuna. Ocijenio je i da će centri za gospodarenje otpadom biti generatori zapošljavanja i otvaranja novih radnih mjesta.

Potencijal Hrvatske razabire i u studiji Europske komisije iz 2012. godine koja procjenjuje da bi se uz punu i dosljednu primjenu propisa u ovoj domeni, na razini zemalja EU ostvarile godišnje uštede od 72 milijarde eura, dok bi prihodi sektora za upravljanje otpadom i recikliranje porasli za 42 milijarde eura. “Ovo jasno pokazuje koliki je potencijal u Hrvatskoj koja trenutno reciklira svega 8% u odnosu na europskih 50%. Zato inzistiramo da propisi ne budu tek „slovo na papiru“. Riječ je o aktivnosti s jasnim ekonomskim i ekološkim ciljevima, a to su razvoj gospodarstva, investicije i otvaranje novih radnih mjesta, te osiguravanje čistog okoliša i podizanje kvalitete života građana.” – zaključio je ministar.