Hrvatska delegacija na 100. sjednici Odbora regija EU
U Bruxellesu je na 100. sjednici Odbora regija, od 11. do 12. travnja 2013., sudjelovala i hrvatska promatračka delegacija koja se tijekom posjeta susrela i s veleposlanikom Misije RH pri Europskoj uniji – Vladimirom Drobnjakom.
Na neformalnom sastanku održanome u zgradi Misije RH, g. Drobnjak prisutne je članove uputio u planove oko proslave ulaska RH u punopravno članstvo Unije i u detalje oko postupka imenovanja stalnih članova hrvatske delegacije za period od 1.7.2013. do 25.1.2015. (od ulaska Hrvatske u punopravno članstvo do isteka mandata trenutnog saziva Odbora regija). Nastavak sastanka protekao je u razgovoru oko zanimljivosti pretpristupnih pregovora poput neumskog koridora odnosno pelješkog mosta. Na kraju sastanka dogovoren je nastavak suradnje između koordinacije hrvatskog izaslanstva i Misije RH u Bruxellesu.
100. sjednica Odbora regija obilježena je gostovanjem Martina Schultza, predsjednika Europskog parlamenta koji je izrazio zabrinutost zbog činjenice da su građani počeli napuštati europski ideal i da je zbog toga nužno provesti rješenje koja bi se sastojalo od tri komponente: borba protiv nezaposlenosti (pogotovo mladih), proračunska disciplina (nužnost smanjivanja deficita i javnih dugova) te iniciranje gospodarskog rasta. Prva potpredsjednica Mercedes Bresso, složila se s tom ocjenom i dodala kako vjeruje da postoji realna opasnost da euroskeptični populizam pobjedi ako se mladima ne omogući pronalazak odgovarajućeg zaposlenja.
Među ostalim točkama dnevnog reda, ističe se usvajanje mišljenja o decentralizaciji kojim se potvrđuje stav da su decentralizirane izvršne ovlasti mnogo učinkovitije kada je riječ o troškovima provedbe, kvaliteti usluga te približenosti tih usluga javnosti. Odbor regija ističe potrebu da se funkcioniranje lokalnih i regionalnih administracija bazira na načelima supsidijarnosti, proporcionalnosti i višerazinskog upravljanja, a koji omogućavaju da sve razine vlasti surađuju u postupku donošenja odluka i njihove provedbe. Korist decentralizacije ogleda se i u uvjerenju da ona može pozitivno utjecati na zadovoljstvo građana i njihovu privrženost nacionalnoj državi, dok neopravdano odbijanje devoluiranja ovlasti i financijskih sredstava može dovesti do zahtjeva za autonomijom ili čak odvajanjem regije od matične države. Usvojenim mišljenje pozvalo se države članice na provođenje teritorijalnih reformi na pažljiv, uračunljiv i planiran način, sukladan Europskoj povelji o lokalnoj samoupravi i Europskom referentnom okviru za regionalnu demokraciju.
Drugo bitno mišljenje usvojeno na plenarnoj sjednici tiče se europske industrijske politike za gospodarski rast i oporavak. Naime, industrijski sektor čini 80% izvoza i privatnog ulaganja u istraživanje i razvoj što ga čini glavnim europskim adutom kada je riječ o globalizaciji. Trenutna gospodarska i financijska kriza pokazala je da napredak i održivost EU ovisi o njenoj mogućnosti zadržavanja solidne proizvodne baze putem promoviranja novih industrijskih modela na razini globalne ekonomije. Iako je ovaj imperativ prepoznat, nije uvijek bezuvjetno podržan od strane članica ni Europskog vijeća, što se vidi u predloženim rezovima u proračunskom razdoblju 2014-2020 za područja od neposredne važnosti za industriju: istraživanje, inovacije i trans-europska infrastruktura. Upravo stoga je potreban novi pristup financiranju jer oblici industrije koji imaju dulje proizvodne cikluse i niže rate povrata nisu dovoljno privlačni za kapital koji traži visoke, kratkoročne povrate uloženoga. Zbog toga se traži stavljanje industrijskog financiranja u središte financijskih i monetarnih politika i pravila EU.
U okviru točke dnevnog reda koja se tiče strategije proširenja, Odbor regija pozdravio je skori ulazak RH u članstvo te izrazio zadovoljstvo što su prošli parlamentarni izbori protekli u pluralističkom i transparentnom ozračju. Istaknuta je potreba za nastavkom sređivanja popisa birača za Europski parlament i nadolazeće lokalne izbore. Također, napori za jačanje kapaciteta za implementiranje i nadzor reforme javne administracije, posebice na lokalnoj razini te njihovoj uključenosti u upravljanje strukturnim fondovima ocijenjeni su kao nedostatni zbog čega je potrebno uložiti dodatan trud. Dodatnu pažnju potrebno je posvetiti korupciji na lokalnoj razini, posebice kod postupaka javne nabave, te smanjenju zdravstvenih i regionalnih razlika u kontekstu inkluzivnog ruralnog razvoja. U konačnici je izraženo zadovoljstvo s napretkom RH u procesu decentralizacije iako je naznačeno da je sam postupak previše kontroliran od strane centralne vlasti.
Nevezano za Hrvatsku, u okviru prošle sjednice, najavljeno je i osnivanje nove političke grupacije u Odboru regija – Europski konzervativci i reformisti, koju će uglavnom sačinjavati engleski članovi.