Nacionalni plan reformi

Revizija, kontrola i upravljanje javnim financijama

Daljnje unaprjeđenje sustava kontrole nad rashodima, predviđa se kroz jačanje uloge DUR-a , odnosno definiranja sustava sankcioniranja nepostupanja po preporukama DUR-a u cilju daljnjeg unaprjeđenja sustava kontrole vjerodostojnosti financijskih izvještaja, usklađenosti poslovanja sa zakonima i drugim propisima te jačanja učinkovitosti korištenja proračunskih sredstava.

Proces jačanje sustava unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru dovršit će se kroz donošenje novog Zakona o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru koji je predviđen za lipanj 2015. Sukladno predloženim izmjenama zakonskog okvira obveza primjene važećeg Zakona proširit će se na trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske odnosno jedne ili više JLP(R)S te na druge pravne osobe kojima je osnivač Republika Hrvatska odnosno jedna ili više JLP(R)S. Praktična implementacija sustava unutarnjih kontrola pokazuje potrebu daljnjeg jačanja upravljačke odgovornosti rukovoditelja, stoga će se odredbama novoga Zakona, u dijelu kojim se uređuje sustav unutarnjih kontrola detaljnije propisati odgovornost čelnika proračunskog i izvanproračunskog korisnika državnog proračuna i proračuna JLP(R)S, općinskog načelnika, gradonačelnika, župana, uprave, predsjednika uprave ili direktora odnosno ravnatelja i odgovornost rukovoditelja unutarnjih ustrojstvenih jedinica za razvoj i provedbu sustava unutarnjih kontrola.

Vezano za uspostavljanje unutarnje revizije jasnije će se definirati povezanost korisnika proračuna razine razdjela državnog proračuna odnosno JLP(R)S s institucijama iz nadležnosti, s obvezom da unutarnja revizija uspostavljena na razini razdjela Državnog proračuna odnosno JLP(R)S obavlja unutarnju reviziju i u institucijama iz nadležnosti. Navedeno će se na odgovarajući način primijeniti i na trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske odnosno jedne ili više JLP(R)S te na druge pravne osobe kojima je osnivač Republika Hrvatska odnosno jedna ili više JLP(R)S i njihova ovisna društva.

Kako bi se ojačao financijski nadzor nad poduzećima u vlasništvu JL(R)PS, izmjenom Zakona o upravljanju i raspolaganju državnom imovinom proširit će se obuhvat državne imovine na način da će se kao sastavni dio trgovačkih društava u vlasništvu države uključiti i poduzeća u vlasništvu JLP(R)S. Izmjenama i dopunama Zakona o upravljanju i raspolaganju državnom imovinom te donošenjem Uredbe o ustrojstvu, načinu vođenja i sadržaju Središnjeg državnog registra državne imovine u srpnju 2015., propisat će se obveza dostavljanja financijskih podataka poduzeća u vlasništvu lokalne i područne samouprave i njihovih povezanih društava prema Ministarstvu financija. Model izvještavanja izradit će se do srpnja 2015., a uključit će, osim podataka o financijskom poslovanju i rezultatima, broj zaposlenih, troškove rada, investicije za tekuće razdoblje, eventualne planove restrukturiranja itd.

Funkcionalna, fiskalna i teritorijalna decentralizacija

Raspodjela odgovornosti i decentraliziranih javnih usluga suboptimalno je raspodijeljena na ukupno 576 općina i gradova na lokalnoj razini te županija na regionalnoj razini, ali koji u mnogim slučajevima zbog svoje razine razvoja, fiskalnog i administrativnog kapaciteta te veličine ne uspijevaju uspješno osigurati učinkovitu provedbu javnih funkcija u svojoj nadležnosti, stoga će se započeti proces funkcionalne, fiskalne i teritorijalne decentralizacije s ciljem racionalizacije sustava lokalne, područne (regionalne) samouprave. Do listopada 2015. uspostaviti poticajni mehanizam dobrovoljnog spajanja i bolje koordinacije JLP(R)S, uz paralelnu razradu novog racionalnijeg modela raspodjele poslova iz samoupravnog djelokruga JLP(R)S temeljem procjene fiskalnih kapaciteta i veličine. Poticajni mehanizam bi se mogao temeljiti primjerice na preraspodjeli poreznih prihoda, na način da se osiguraju dodatni prihodi jedinicama koje su se odlučile za spajanje i/ili zajedničko pružanje javnih usluga prema potrebama i s direktnim pozitivnim učinkom na građane i poslovne subjekte.

Komunalna naknada

Sastavni dio reformskog paketa u dijelu kontrole nad rashodima pod nazivom Unapređenje sustava obračuna i naplate komunalne naknade odnosi se na mjere usmjerene na jedinice lokalne samouprave s naglaskom na preispitivanju i primjeni Zakona o komunalnom gospodarstvu u dijelu efikasnosti ubiranja komunalne naknade.
Lokalne jedinice prihode stječu iz tri izvora: vlastitih izvora (uključujući vlastite poreze), zajedničkih poreza te dotacija državnog i županijskog proračuna. U vlastite prihode pripada i komunalna naknada, čija je utvrđenje i ubiranje u cijelosti u nadležnosti lokalnih jedinica. Neažurnim evidencijama te širokom lepezom oslobođenja i olakšica sužena je osnovica za ubiranje komunalne naknade. Stoga se mjerom želi potaknuti iskorištenje maksimalne mogućnosti ubiranja komunalne naknade u prihodima jedinica lokalne samouprave odnosno učinkovito upravljanje sustavom komunalne naknade.
Prijedlog realizacije navedene mjere odvijat će se u više faza, a započet će analizom učešća prihoda komunalne naknade u strukturi prihoda jedinica lokalne samouprave u lipnju 2015., te donošenjem Akcijskog plana za jedinice lokalne samouprave koje odstupaju od utvrđenog prosjeka u rujnu 2015. Dovršetak realizacije predložene mjere se odnosi na donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o komunalnom gospodarstvu te Odluka o komunalnoj naknadi u jedinicama lokalne samouprave, što je predviđeno do kraja 2015.

Smanjenje neporeznih prihoda

Planira se smanjenje naknade za uporabu javnih cesta i spomeničke rente za 10%, a članarina turističkim zajednicama za 15%

Socijalna skrb

Do kraja lipnja 2015., Vlada će usvojiti Akcijski plan konsolidacije sustava socijalne zaštite za razdoblje 2015.-2018. Planom će se objediniti naknade socijalne zaštite s njihovim izdacima i korisnicima programa te mjere porezne politike. Akcijski plan će obuhvatiti postojeće stanje u području naknada na razini središnje države i JLP(R)S, razdiobu troškova socijalne zaštite po korisničkim skupinama, uvjete i kriterije ostvarivanja prava te ulogu socijalnog planiranja na lokalnoj i regionalnoj razini. Nadalje, bit će predstavljene i preporuke za racionalizaciju i buduću ulogu naknada socijalne zaštite, odnosno objedinjavanje naknada i programa u budućem razdoblju.
Akcijskim planom će se odrediti koje će naknade i u kojem vremenskom roku postati dio zajamčenog minimalnog standarda (ZMS), naknade kojom bi se učinkovitije zaštitili najugroženiji korisnici; daljnje postupanje s naknadama i olakšicama koje su ostale van ZMS; koje naknade i u kojem vremenskom roku prelaze u administriranje u jedinstveni centar za naknade (JCN) te na koje naknade bi se primjenjivao kriterij provjere dohotka i imovine. S obzirom da spomenute promjene podrazumijevaju i izmjenu zakonskih i podzakonskih propisa, Akcijski plan će razraditi hodogram izmjena zakonskih propisa za svaku pojedinu naknadu.
Cilj koji se želi postići je pravednija raspodjela sredstava sustava socijalne zaštite najugroženijim građanima objedinjavanjem naknada, pojednostavljivanje postupka ostvarivanja naknada te ujednačavanje kriterija za njihovo ostvarivanje uvođenjem, tamo gdje je to oportuno, provjere dohotka i imovine. Također, uspostavit će se transparentnost sustava i veća kontrola i financijske uštede kroz uspostavu administriranja naknada na jednom mjestu te razmjenom podataka s drugim sustavima kroz jedinstvenu aplikaciju.
Uštede koje će se ostvariti temeljem konsolidacije sustava procjenjuju se na 15% ukupnih sredstva za naknade koje će biti objedinjene pod ZMS-om i njihovo administriranje na godišnjoj razini.
Tijekom narednog razdoblja, nastavit će se s provedbom aktivnosti s ciljem objedinjenja socijalnih naknada kroz Jedinstveni centar za naknade (JCN) kako bi se uspostavila jedinstvena administrativna točka u odnosu prema građanima te ojačao sustav kontrole socijalnih davanja. Isto podrazumijeva i administriranje kroz jedinstvenu aplikaciju.

Plaće u javnoj upravi

Učinkovitost u pružanju različitih javnih usluga i obavljanju javnih funkcija je niska i zbog pretjerane rigidnosti u organizacijskim strukturama i neprilagođenom sustavu plaća u javnom sektoru koji ne stimulira niti nagrađuje ostvarivanje rezultata. I dubinska analiza rashoda za zaposlene koji se isplaćuju iz Državnog proračuna iz ožujka 2015. ukazala je na brojne nepravednosti i nelogičnosti u sustavu plaća, stoga se pokreće revidiranje sustava određivanja plaća i uređenje sustava plaća u javnoj upravi i javnim službama odnosno provedba cjelovite reforme sustava plaća, koja se ima provesti u srednjoročnom razdoblju. Cilj je sustav plaća u državnoj službi, pravnim osobama s javnim ovlastima i javnim službama urediti prema načelima transparentnosti i jedinstvenog pristupa nagrađivanju za jednaki rad, kroz uvođenje platnih razreda i varijabilnih dijelova plaće, što će omogućiti razlikovanje kvalitetnog i manje kvalitetnog rada.

Širokopojasni pristup

Do prosinca 2015. planira se donošenje Strategije razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj u razdoblju 2016.-2020. Sufinanciranjem sredstvima iz EU fondova omogućit će se razvoj širokopojasne pristupne mreže sukladno Okvirnom nacionalnom planu razvoja pristupne širokopojasne infrastrukture (ONP) koji za cilj ima smanjivanje digitalnog jaza, uključivanje u digitalno društvo i dosizanje ciljeva Digitalne agende za Europu. ONP je provedbeni program koji sadrži upute i smjernice za JLP(R)S koje su nositelji pojedinačnih projekata, te predstavlja i program državni potpora za izgradnju širokopojasne infrastrukture u NGN bijelim područjima. Nacionalni program razvoja širokopojasne agregacijske mreže (NP-BBI) za cilj ima smanjivanje digitalnog jaza, uključivanje u digitalno društvo i dosizanje ciljeva DAE te zajedno sa ONP-om predstavlja Nacionalni NGN plan. Izgradnja agregacijske širokopojasne infrastrukture, na relacijama za koje se utvrdi da ne postoji infrastruktura s potrebnim kapacitetima (NGA bijela područja), uključujući i spajanje javnih ustanova u ciljanim naseljima. Usvajanje ovih programa predviđeno je do listopada 2015.