Pokrenuta Urbana agenda za efikasnije uključivanje gradova u zakonodavni proces EU
U Amsterdamu je 30. svibnja na neformalnom sastanku ministara članica zaduženih za urbani razvoj usvojen Amsterdamski pakt, sporazum kojim se Europska komisija i države članice obvezuju na suradnju i jačanje gradske dimenzije u zakonodavnom procesu Europske unije.
Urbana agenda Europske unije, za koju je aktualni pakt osnovni dokument kojim se definira početna politička i funkcionalna suradnja, inicirana je zbog uključivanja lokalnih i regionalnih vlasti u izradu nacionalnih i EU javnih politika s namjerom njihovog poboljšanja.


Za razliku od uobičajenih mehanizama sankcija ili potpora, Amsterdamski pakt donosi fleksibilni mehanizam za uspostavljanje tematskih partnerstva među dionicima urbanog razvoja. Od 12 planiranih, trenutno su pokrenute 4 partnerske inicijative s fokusom na stanovanje, kvalitetu zraka, integraciju izbjeglica te urbano siromaštvo. U svakom partnerstvu bit će uključeno pet gradova, pet država članica, Europska komisija te druge europske i partnerske institucije ili organizacije. Rezultati i ishodi tih partnerstava bit će iskorišteni prilikom unaprjeđenja zakonodavstva EU-a, pristupa europskim sredstvima te razvoju i razmjeni znanja jedinica lokalne samouprave.
Kako je najavila Povjerenica za regionalni razvoj Corina Crețu, u okviru Europske komisije bit će osnovan one-stop-shop koji će pružati podršku lokalnim vlastima kod informiranja o EU politikama i alatima za gradske izazove, s ciljem jednostavnijeg pristupa financijskim sredstvima i boljeg koordiniranja postojećih javnih politika i dobrih praksi.
Smješten na obnovljenoj lokaciji industrijske baštine, u kompleksu stare plinare iz 19.st., Forum je opipljivo pokazao mogućnosti revitalizacije zapuštenih gradskih prostora. Uz to, terenske posjete organizirane kao prateće aktivnosti glavnog događaja pokazale su najnovije razvojne planove i trendove Amsterdama prema održivom i zelenom gradu.Tako je projekt Houthaven u izgradnji, primjer budućeg stambenog kompleksa od cca 2500 domaćinstava koji cilja na to da postane prva energetski neutralna stambena četvrt (s nultom energetskom potrošnjom). Za postizanje toga koriste pametnu tehnologiju (korištenje dostupnih prirodnih resursa za toplinarstvo i hlađenje), napredne izolacijske materijale te, ne manje važno, inkluzivno urbano planiranje koje u fokus prvo stavlja interese građane!
Uz dubrovačko-neretvanskog župana, na Forumu o urbanoj agendi nazočilo je još dvoje članova hrvatske delegacije u Odboru regija: Snježana Bužinec (načelnica Općine Jakovlje) i Bruno Hranić (načelnik Općine Vidovec).

