Održana XIV. godišnja međunarodna konferencija o razvoju nekretnina
Kreativnost, kultura, inovacija i poduzetništvo postaju ključne riječi u poslovanju s nekretninama, kao ostalom, i u svim drugim djelatnostima. Tako se i izazovi budućnosti i održivosti gradova nužno sagledavaju kroz optiku investicijskog potencijala i tržišne atraktivnosti.
Već brzinskim pregledom tema Konferencije, uočljivo je da se nekretninski biznis sve više fokusira na kreativne i kulturne industrije. Spomenimo samo nekoliko tema obrađenih tijekom Konferencije: ‘Novo doba razvoja nekretnina – održivost, povezanost, inovativnost’, ‘Uspostavljanje startup ekosustava’, ‘Urbana regeneracija Splita’, ‘Kulturno nasljeđe – komercijalno-razvojni projekti’, ‘Poslovna ulaganja u turizam kulturnog nasljeđa’…
‘Dobro osmišljeni nekretninski projekti, koji aktivno koriste sve dostupne resurse i mogućnosti, ostvaruju planirane rezultate, te ukupne poslovne i društvene doprinose’ – ovu bismo rečenicu mogli izdvojiti kao središnju poruku dvodnevnog intenzivnog programa konferencije održane 24. i 25. travnja 2018. u zagrebačkom hotelu Esplanade.
Zvuči jednostavno, ali bitno je učiti ono između redaka: nekretninski projekti su vrlo skupi i vrlo složeni, a prihodi koje izravno donose relativno su niski, pa se povrat ulaganja mora projicirati dugoročno. Točku pokrića je teško planirati samo kroz izravne prihode. Naglasak je na dobro osmišljenom pristupu koji cjelovito sagledava sve poslovne i društvene koristi, angažira iskusne vodeće stručnjake i projektante, ishoduje državne i lokalne koncesije sukladno javnim interesima koje ispunjava i u financijskoj konstrukciji kombinira privatna ulaganja, bankovne kredite, institucionalne investitore, izvore s tržišta kapitala i odgovarajuće subvencije. Drugim riječima, da bi veliki investicijski i baštinski projekti bili opravdani, nužna je sinergija javnog i privatnog interesa i spremnost države da aktivno podupire takve investicije. Ali, kažu arhitekti, vrijedi i obrnuto: obnova baštine nije samo pitanje isplativosti; povijesno vrijedni objekti u koje se ne ulaže, izgledaju zapušteno i devastirano, ostavljaju dojam nebrige i …, pogađate, vrijednost takvih nekretnina kotira daleko ispod optimuma, investitori ih obilaze u širokom luku.
Možda je zgodno zapaziti i nekoliko pojmova o kojima se na Konferenciji dosta raspravljalo:
– inovacijski uredi u tvrtkama i javnoj upravi,
– razvoj tržišta brendiranih stanova i ureda,
– policentričan razvoj gradova i transformacija gradskih četvrti u moderne poslovno-stambene centre.
I da zaključimo riječima jednog od uspješnih privatnih investitora baštinsko-turističkog projekta: ‘Kod pripreme poslovnih investicija u obnovu baštine za turističke projekte, najvažnije je naći nekog tko je dovoljno lud da zagrize u to i uloži vlastiti kapital. Ako ne nađete takvog, nitko normalan ne može to dovesti do uspješne realizacije.’