Udruga gradova o izmjenama poreznih zakona

U vezi s izmjenom Zakona o porezu na dohodak Udruga gradova upozorila je da je u posljednjih 10 godina Zakon o porezu na dohodak mijenjan 10 puta. Učestalo mijenjanje poreznih propisa unosi veliku nesigurnost u planiranje proračuna jedinica lokalne samouprave te poslovanje gospodarskih subjekata (u konkretnom slučaju u manjoj mjeri za gospodarske subjekte jer se konkretno radi o poreznom rasterećenju). Smatramo da je potrebno provesti temeljitu izmjenu ovog poreznog propisa i novonastali propis ostaviti na snazi na duži vremenski rok radi očuvanja stabilnosti zakonodavnog okvira.

Obzirom da je zadnjim izmjenama Zakona o porezu na dohodak broj osoba koje ne plaćaju porez na dohodak narastao na više od 1,5 milijuna osoba (oko 50% potencijalnih obveznika), smatramo da je potrebno obustaviti daljnje proširenje broja osoba koje ne plaćaju porez na dohodak. Svako daljnje proširenje kruga osoba koje ne plaćaju porez dovelo bi do toga da bi plaćanje poreza na dohodak počelo predstavljati izuzetak, a ne pravilo u poreznom sustavu.

Udruga gradova slaže se da je potrebno poduzeti mjere kako bi se dohodak građana i njihov životni standard povećao te da je prijeko potrebno porezno opterećenje na rad uskladiti sa stanjem u ostalim članicama Europske unije, kako po pitanju najnižih tako i najviših plaća.

Udruga gradova ne slaže se s ocjenom predlagatelja da će se povećanjem porezne osnovice za primjenu porezne stope od 24% u bitnom otvoriti prostor poduzetnicima za povećanjem plaća te zadržavanje mladih u zemlji. Naime, danas je tek približno 2% zaposlenih koji su primili isplatu obuhvaćeno stopom od 36% što ukazuje na činjenicu da je za 98% zaposlenih i danas moguće povećati plaće bez povećanja poreznog opterećenja, a pretpostavka je da mlade osobe na tržištu rada nisu u 2% najbolje plaćenih zaposlenika.

Predložene izmjene i dopune umanjit će prihode jedinica lokalne samouprave u procjenjenom iznosu od 250 milijuna kuna. Relativno mali broj obveznika obuhvaćenih ovom izmjenom koncentriran je u nekoliko gospodarskih sjedišta te će umanjenje od 250 milijuna kuna predstavljati značajan pritisak na prihode manjeg broja gospodarskih središta. Te jedinice su u pravilu podnosile najveći pritisak ranijih reformi poreza na dohodak, odnosno propuštale učinke gospodarskog rasta od 2016. godine.

Predlažemo da se u državnom proračunu osiguraju kompenzacijska sredstva za te lokalne jedinice, uvećana za stopu rasta prosječnih neto plaća u navedenom razdoblju, kako bi im se nadoknadila sredstva koja će izgubiti ovom zakonskom izmjenom i dio propuštenog rasta u prethodnom razdoblju.

Napominjemo kako je za potrebe osiguranja kompenzacijskih sredstava za jedinice kojima će se iduće godine umanjiti prihodi nužno mijenjati Zakon o financiranju jedinica lokalne samouprave budući da trenutno važeće odredbe ne obuhvaćaju te jedinice.

U vezi s izmjenom Zakona o porezu na promet nekretnina istaknuto je da jedinice lokalne samouprave raspolažu značajnim fondom nekretnina, sudionici su u postupcima sređivanja zemljišno-knjižnih stanja, sufinanciraju dio tih aktivnosti i temeljem tih iskustava Udruga gradova smatra da važeća stopa poreza na promet nekretnina od 4% nije prepreka sređivanju zemljišno-knjižnih stanja.

Smanjenje stope poreza na promet nekretnina imat će negativan utjecaj po lokalni proračun pri čemu se Udruga gradova ne slaže s procjenom predlagatelja da će učinak biti na razini manjka od 100 milijuna kuna. Naime, u 2017. godini ukupno je naplaćeno 884.870.544 kune poreza na promet nekretnina po stopi od 4%. Ukoliko se porezna stopa smanji za 25% (sa 4% na 3%) očekivano smanjenje prihoda iznosilo bi 221 milijun kuna. Fiskalni učinak od 100 milijuna kuna pri poreznoj stopi od 3% ostvario bi se tek 15% rastom prometa nekretnina. Za očekivanje rasta prometa po stopi od 15% nema utemeljenja u statističkim pokazateljima prometa nekretninama.

Udruga gradova predlaže da se u Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na promet nekretnina (ili Zakon o financiranju jedinica lokalne i područne samouprave) doda nova odredba kojom bi se lokalnom proračunu iz državnog proračuna polugodišnje nadoknadila razlika između prihoda od poreza na promet nekretnina ostvarenog po stopi od 3% i prihoda koji bi se ostvario da je stopa zadržana na 4%. Mogući prijedlog odredbe glasi: “Jedinicama lokalne samouprave će se polugodišnje iz Državnog proračuna isplaćivati pomoć u visini 30% ostvarenog prihoda od poreza na promet nekretnina”.