Križevci postali član mreže Kreativni gradovi Hrvatske

Kreativni gradovi Hrvatske su inovativna mreža koja okuplja predstavnike lokalnih samouprava i zajednica te stručnjake iz kreativnih i kulturnih industrija kako bi zajedno osmislili modele upravljanja kulturnim i kreativnim resursima gradova radi pokretanja lokalnih ekonomija i stvaranja novih prilika za ulaganja.
Cilj je kreiranje jedinstvenog identiteta gradova na temelju kojeg će se vršiti fokusirana ulaganja u razvoj za rast i radna mjesta.
Riječ je o zajedničkom projektu Klastera kulturnih i kreativnih industrija u Hrvatskoj i Udruge gradova čiji će predstavnici biti na potpisivanju.
Gradonačelnik Mario Rajn pozdravio je sve prisutne te je iskazao zadovoljstvo onim što potpisivanje Povelje donosi, istaknuvši da Grad Križevci sa svim svojim nastojanjima želi
“Osim simboličkog dijela i ponosne činjenice da Križevci postanu dio mreže Kreativnih gradova, želimo biti aktivni dionici i implementirati mnoge projekte i sva saznanja iz mreže u lokalnu zajednicu.” rekao je gradonačelnik.
Predsjednica Klastera Ivana Nikolić ovom je prilikom rekla: “Mreža se razvija van svih očekivanja, očekivalo se da će sudjelovati deset gradova, a unazad 2 godine koliko mreža postoji, broji već 30 gradova. Gradovi su nositelji kreativnih kulturnih industrija. Mi u Hrvatskoj smo bolji od Europe, kreativna kulturna industrija druga je po BDP-u.” Kreativne industrije velika su pomoć u razvitku industrije i turizma, stoga se smatra da bi se svakako trebalo razvijati, čulo se prilikom potpisivanja.
Goran Kauzlarić iz Udruge gradova također je istaknuo svoje zadovoljstvo uključivanjem Križevaca u ovu mrežu, naglasivši da se događa iskorak, nova ekonomija koju još ne prepoznajemo, ali se odrednice osjećaju, bit će jako naglašene u kreativnom pogledu, a tu su Kreativni gradovi jedan od modela koji su najefikasniji u toj ekonomiji.
Valja reći da Križevci u mrežu KGH unose duh kreativnog povezivanje starog i novog. Razvojni planovi su izrazito usmjereni prema novim tehnologijama, ICT sektoru i osnaživanju kreativnih inicijativa mladih ljudi, ali ujedno se traže i nova kvalitetnija rješenja za onaj dio populacije koji se bavi agrarom.
Svojevrstan presedan učinjen je i na području financiranja gradskih projekata. Iako je grad i iz vlastitih izvora mogao pokriti troškove solarnih panela na Tehnološkom parku, svjesno se krenulo u projekt građanskog financiranja, kako bi se ljudima ponudila i pokazala mogućnost zarade interesnim ulaganjima. Dosadašnja iskustva u realiziranim manjim projektima potvrdila su očekivanja i pripremaju se znatno ambiciozniji planovi. Osniva se udruga malih ulagača, a grad financira izradu dokumentacije za izgradnju fotonaponske farme i, nakon toga, za termalne sustave koji će obnovljivim izvorima energije osigurati grijanje za javne zgrade.