Svi suglasni – Potrebno je više dijaloga i koordinacije u reformi lokalne uprave!
U organizaciji časopisa Komunal – Centra za razvoj i ulaganja, u Zagrebu je jučer održana konferencija „Oporavak lokalnih proračuna i komunalnih investicija“ koja je okupila ministre, gradonačelnike, akademsku zajednicu te predstavnike tvrtki i komunalnih društava. Pročitajte naglaske s konferencije.
Potpredsjednik Vlade RH i ministar financija Zdravko Marić: „U trećem tromjesečju očekujemo manji pad!“
U svom se govoru osvrnuo na aktualne teme koje su ovih dana u fokusu hrvatske javnosti. “Završila je ljetna stanka, ušli smo u drugu polovicu godine i u ovom razdoblju obično pripremamo naše proračune za iduću godinu. Okolnosti u kojima se trenutačno nalazimo su dosta izazovne. Neki dan su objavljene brojke za drugo tromjesečje. U trećem tromjesečju ne očekujemo toliki pad, ali očekujemo negativnu stopu rasta. Bez ikakve namjere uljepšavanja slike, moram reći da ćemo, prema projekcijama za cijelu godinu, imati manji pad od onog kakav se prvotno očekivao. Ipak, to je i dalje veliki pad – poručio je ministar financija, a osvrnuo se i na pozitivne posljedice jačanja fiskalnog kapaciteta gradova, općina i županija. – Mi smo napravili iskorake koji se odnose na jačanje fiskalnih kapaciteta lokalne i područne samouprave kroz Zakon o financiranju jedinica lokalne i područne samouprave. Kad usporedimo stanje 2019. sa 2017. godinom, imali ste 3,35 mlrd. KN više po osnovi poreza na dohodak koji je vaš izvorni prihod. Tu su u najvećoj mjeri uvršteni i usvojeni vaši prijedlozi. To je donijelo 50-postotno povećanje izvornih proračuna u općinama, 42 posto u županijama i oko 30 posto u gradovima. Možemo reći kako su svi prošli značajno bolje i nema gubitnika. I tada, kada smo predlagali taj zakon u Saboru, nije se vjerovalo da će do toga stvarno doći, ali stupio je na snagu.”
Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica: „Uštede na smanjenju broja dužnosnika će omogućiti sredstva za razvoj lokalnih zajednica“
Sudionike je upoznao s planom reforme lokalne uprave. “Vlada RH u svom je programu definirala pet ključnih prioriteta za tekuće mandatno razdoblje. Jedan od njih je i „osnažena državnost – učinkovita, otporna i digitalna Hrvatska.“ Najavili smo izmjene triju zakona, a to su Zakon o lokalnoj samoupravi, Zakon o lokalnim izborima i Zakon o Gradu Zagrebu i cilj nam je na idućim lokalnim izborima birati manje lokalnih dužnosnika, a sve kako bismo imali jedan kvalitetniji, lakši i efikasniji sustav upravljanja u lokalnoj samoupravi – rekao je Malenica i dodao kako imamo 576 JLS u kojima biramo čak 745 zamjenika. – Planiramo prepoloviti broj lokalnih dužnosnika, odnosno zamjenici bi se birali samo u županijama i velikim gradovima, a u planu je i smanjenje broja članova predstavničkih tijela za 20 posto. Kroz izmjene tih triju zakona ostvarili bismo uštede od preko 100 mil. KN – naglasio je Malenica i dodao kako će se kroz te izmjene i uštede osigurati dodatna sredstva za razvoj lokalnih zajednica. Osim toga, Malenica je najavio i funkcionalno povezivanje JLS, koje bi uslijedilo nakon lokalnih izbora. – Cilj je omogućiti to funkcionalno povezivanje kako bismo potaknuli JLS da zajednički obavljaju poslove koji su u interesu njihovih stanovnika. Želimo omogućiti jačanje kapaciteta JLS. Na primjer, dvije JLS koje zasebno ne bi mogle imati vrtić ili komunalno poduzeće, time bi ih mogle zajedno uspostaviti.”
Prof. dr. sc. Ivan Koprić: „Smanjenjem broja članova predstavničkih tijela ne idemo u smjeru demokratizacije“
Istaknuta je bila i prezentacija prof. dr. sc. Ivana Koprića s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji je iznio svoje mišljenje, ujedno i stav struke, o najavljenoj reformi lokalne uprave. “Ništa ne treba ukidati. Nikad se ništa u povijesti nije ukidalo, bez obzira što to na papiru, na prvu, izgleda drukčije. Kada bismo gledali naše sadašnje općine, onda bismo vidjeli da su one uvijek postojale u nekom obliku, ali nisu se uvijek zvale „općine“, nego su nekad to bile „mjesne zajednice“, „mjesni narodni odbori“ i slično. Dakle, postoje lokalne zajednice, odnosno ljudi koji žive na nekom prostoru, i njih treba održati i jačati. Sada je ključno pitanje da li ih jačamo zadržavanjem sadašnjeg ustrojstva ili ipak postoji neki bolji način – rekao je u svom izlaganju Koprić. – Ja bih rado da se prije opće reforme napravi neki pilot projekt kako bismo vidjeli kako će to funkcionirati – poručio je i zaključio kako ovoliki broj zamjenika načelnika nismo niti trebali imati da se slušala struka, ali je istovremeno protiv smanjenja broja članova lokalnih predstavničkih tijela. – To će imati veliki utjecaj na eliminaciju malih stranaka i nezavisnih lista, a to generalno ne ide u smjeru demokratizacije.”
„Reforma je potrebna, ali moramo postići konsenzus“
Partneri konferencije bili su Udruga gradova u RH i Hrvatska zajednica općina, a njihovi predstavnici osvrnuli su se na probleme i izazove s kojima se susreću, ali i koji tek slijede. “Pred nama su veliki i teški izazovi. Četiri seta zakona i odluka su direktno vezani za lokalne uprave, a to su donesena odluka o povećanju neoporezivog dijela s 3.800 na 4.000 KN, mjere za mlade, prijedlog zakona o daljnjem smanjenju poreznih stopa te ukidanje poreza na dohodak, odnosno dijela koji pripada gradovima. Te četiri stvari su novi izazov i znače 3,5 do 4 mlrd. kuna manje prihoda iduće godine.” – rekao je predsjednik Udruge gradova Željko Turk i izrazio nadu kako će znati odgovoriti na njih, kako bi i iduća godina bila „godina daljnjeg razvoja, a ne stagnacije.
Tekst preuzet iz časopisa Komunal