Održana konferencija Otpad 2020
U zagrebačkom hotelu Westin jučer je održana konferencija „Otpad 2020“ – središnji skup na temu gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj.
Ovogodišnja konferencija je okupila više od 130 sudionika – od komunalnih društava, donositelja odluka na lokalnoj, regionalnoj i državnoj razini do sveučilišnih stručnjaka, proizvođača i dobavljača opreme i tehnologija te pružatelja konzultantskih usluga, a glavni cilj bio je pokrenuti sveobuhvatnu raspravu o aktualnim temama te pronaći rješenja za mnogobrojne izazove, ali i istaknuti primjere dobre prakse, kao i predstaviti najnovije tehnologije.
Među tematskim naglascima našle su se brojne aktualne teme, poput dostizanja EU ciljeva u razvrstavanju otpada, novog Zakona o gospodarenju otpadom, aktualnih natječaja, energetske oporabe otpada, tržišta sekundarnih sirovina, a predstavljeni su i primjeri dobre prakse, nove tehnologije i inovacije.
Prenosimo vam nekoliko naglasaka iz rasprave vođene na panelima konferencije te iz prezentacija:
Željko Turk, predsjednik Udruge gradova u RH naglasio je da je tema gospodarenja otpadom apsolutno prioritetna u razvoju naših sredina. Gradovi su, prije svega svjesni i spremni, a najvećim dijelom i odgovorni, s obzirom na to da se najveći broj odlagališta otpada nalazi upravo u gradovima. Najveća odgovornost je na gradovima i gradonačelnicima, ali i komunalnim poduzećima i zato je naš interes za ovu temu iznimno velik. U jednu ruku heterogenost zemlje predstavlja prednost na mnogo načina no kad govorimo o gospodarenju otpadom ona je veliki izazov, ponekad i otegotna okolnost. Đuro Horvat, direktor međimurskog Tehnixa spomenuo je kako je ministar Ćorić potpisao ugovor sa Svjetskom bankom za sufinanciranje projekata iz domene gospodarenja otpadom, što je za Tehnix velika prilika. Isto tako, u Tehnix ima brojne novosti – razvijeno je nekoliko novh strojeva, opreme i tehnologija. Važno je reći i kako otpad ima tri ekološke i gospodarske vrijednosti, a to su sirovine, energija i okoliš. Davor Vić, voditelj Grupacije održavanja čistoće u HGK i direktor osječkog komunalnog poduzeća istaknuo je kako mu je drago što se raspravlja o novom Zakonu te naglasio da je iza nas sedam godina članstva u Uniji tijekom kojeg smo svi zajedno pokušavali uspostaviti održivi kružni sustav gospodarenja otpadom. Sadašnji zakon je u temeljima dobar, ali ono što nije bilo provedivo na terenu mora se mijenjati. U ovih sedam godina članstva smo vidjeli što je sve nepovoljno i što bi se trebalo izmijeniti, ali i što je dobro. Aleksandra Čilić, načelnica Sektora za zaštitu okoliša u FZOEU navela je kako je gospodarenje otpadom jedan od najvećih ekoloških izazova kojeg moramo rješavati. Podaci o odvojeno prikupljenom otpadu se značajno povećavaju. Tako smo u 2019. godini povećali stopu odvojeno prikupljenog otpada za šest posto i sada smo ukupno na 37 posto. Ipak, ne možemo biti zadovoljni i moramo raditi na dostizanju zacrtanih ciljeva od 50 i više posto. Isto tako, imamo popriličan nesrazmjer u rezultatima po JLS – neki su postigli ciljeve, a neki moraju još jako puno raditi na tom polju. Mile Horvat, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja kazao je da su spomenuti europski ciljevi veliki izazov za sve članice, a posebno za Hrvatsku koja je imala manje vremena za prilagodbu. Od 2013. do 2016. nismo imali nikakav napredak u odvojenom prikupljanju otpada i smanjenju odlaganja. Od 2016. do danas, taj rast je sve veći. Stopa odvojeno prikupljenog otpada sada iznosi 37 posto, dok je stopa odlaganja smanjena na 59 posto. Novi zakon je pripremljen i za nekoliko dana ide u Vladu. Ako ga Vlada takvog prihvati, ići će na e-savjetovanje te je pozvao sve nazočne da se uključe jer je upravo sada prilika da se Zakon modelira na način kako nam najviše odgovara. Cijelu je raspravu moderirala Sonja Polonijo, stalna suradnica Udruge gradova i savjetnica za razvoj u crikveničkom poduzeću Eko Murvica te je intervenirala u iznijete navode konkretnim i preciznim iznošenjem podataka o postignutom. Naglasila je i značaj prihvaćanja prijedloga Udruge gradova te njihova uvrštavanja u novi Zakon, u prvom redu onih prijedloga koji se odnose na poticajnu naknadu. Naglasila je i kako Udruga kontinuirano provodi obuku komunalnih redara te ih na taj način čini sposobnijima odgovoriti svim zahtjevima koje raznorazni propisi stavljaju pred njih, u konačnici pred gradove i općine. Također, ukratko je predstavila i priručnik Komunalni redar čiji je izdavač naša Udruga, a izradila ga je grupa autora, stručnjaka i praktičara iz raznih segmenata komunalnog gospodarstva. Na konferenciji je razgovora bilo i o problemu ilegalnog otpada, a velika rasprava pokrenula se oko teme digitalizacije i smart rješenja u gospodarenju otpadom. Neke sredine već su uvele čipiranje spremnika, ali pored brojnih benefita kao što je potpuna i točna evidencija, zamijećeni su i određeni problemi i pojava ilegalnog otpada koji nekontrolirano cirkulira unutar RH. Predstavnici komunalnih društava primijetili su kako su upravo zbog toga krajnji korisnici počeli više odlagati otpad na ilegalne deponije ili ga spaljivati. Riječ je o velikom problemu, a ključnu ulogu u sprječavanju, složni su sudionici, trebaju imati komunalni redari koji moraju dobiti veće ovlasti u kažnjavanju prekršitelja. U panelima i raspravama sudjelovali su i Gordana Lipšnić, gradonačelnica Ozlja, Dijana Mijač Dretar iz križevačkog komunalnog poduzeća te Siniša Radiković, direktor komunalnog poduzeća iz Preloga.