Nove (neočekivane) dvojbe u sustavu gospodarenja komunalnim otpadom

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost (“Narodne novine”, broj 39/2022) i Pravilnik o izmjenama Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (“Narodne novine”, broj 41/2022), navode da se PDV po stopi od 13% plaća na „javnu uslugu prikupljanja miješanog komunalnog otpada, biorazgradivog komunalnog otpada i odvojenog sakupljanja otpada prema posebnom propisu o održivom gospodarenju otpadom“.
Nažalost, izgleda da je i ovaj put zakazala međuresorna suradnja među ministarstvima Vlade Republike Hrvatske. Propisi koji reguliraju oporezivanje „javne usluge“ nisu uzeli u obzir da je prošle godine donesen novi Zakon o gospodarenju otpadom (“Narodne novine”, broj 84/2021), kolokvijalno poznat kao ZGO, a da Zakon o ODRŽIVOM gospodarenju otpadom (ZOGO) više nije na snazi.

Što je problematično?

ZOGO:
Javna usluga prikupljanja miješanog i biorazgradivog komunalnog otpada
Članak 30.
(1) Javna usluga prikupljanja miješanog komunalnog otpada i prikupljanja biorazgradivog komunalnog otpada podrazumijeva prikupljanje tog otpada na određenom području pružanja usluge putem spremnika od pojedinih korisnika i prijevoz tog otpada do ovlaštene osobe za obradu tog otpada.

ZGO:
Javna usluga sakupljanja komunalnog otpada
Članak 64.
(1) Javna usluga sakupljanja komunalnog otpada (u daljnjem tekstu: javna usluga) podrazumijeva prikupljanje komunalnog otpada na području pružanja javne usluge putem spremnika od pojedinog korisnika i prijevoz i predaju tog otpada ovlaštenoj osobi za obradu takvoga otpada.
(2) Javna usluga je usluga od općeg interesa.
(3) Javna usluga uključuje sljedeće usluge:
– uslugu prikupljanja na lokaciji obračunskog mjesta korisnika usluge:
1. miješanog komunalnog otpada
2. biootpada
3. reciklabilnog komunalnog otpada i
4. glomaznog otpada jednom godišnje te
– uslugu preuzimanja otpada u reciklažnom dvorištu
– uslugu prijevoza i predaje otpada ovlaštenoj osobi.
(4) Izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba dužno je na svom području osigurati obavljanje javne usluge sakupljanja komunalnog otpada na kvalitetan, postojan i ekonomski učinkovit način, izbjegavajući neopravdano visoke troškove, u skladu s načelima održivog razvoja, zaštite okoliša, osiguravajući pri tom javnost rada kako bi se osiguralo odvojeno sakupljanje miješanog komunalnog otpada iz kućanstava i drugih izvora, biootpada iz kućanstava, reciklabilnog komunalnog otpada, opasnog komunalnog otpada i glomaznog otpada iz kućanstava.

Porezni propis ne poznaje niti definiciju javne usluge iz ZOGO-a, niti onu iz ZGO-a, već nudi treću verziju ovog pojma:
„javna usluga prikupljanja miješanog komunalnog otpada, biorazgradivog komunalnog otpada i odvojenog sakupljanja otpada prema posebnom propisu o održivom gospodarenju otpadom“.
Javna usluga opisana u poreznom propisu referira se na Zakon o održivom gospodarenju otpadom, čiju terminologiju (uglavnom) i koristi, osim što je u definiciju javne usluge dodatno uključeno i „odvojeno sakupljanje otpada“.

Pokušajmo rastumačiti kako bi to moglo izgledati u praksi. U okviru javne usluge naplaćuje se odvoz miješanog komunalnog otpada, a cijena se sastoji od obvezne minimalne javne usluge (OMJU, fiksni dio cijene, paušal) i dijela cijene koji ovisi o predanoj količini otpada svakog korisnika. Nedvojbeno je da se OMJU i varijabilni dio cijene oporezuju s 13%. Nesporno je da se prodaja „prepaid vreća“ za miješani komunalni otpad smatra pružanjem javne usluge i oorezuje s 13%, kao i do sada.

Ugovorna kazna po ZGO-u više nije dio cijene javne usluge, pa je nesporno da je treba oporezivati s 25%, tj. po punoj stopi.
Glomazni otpad se kategoriji kućanstvo nenaplatno preuzima jednom godišnje u sklopu javne usluge. Nema naplate, nema ni oporezivanja.
Glomazni otpad iznad gore navedene količine kućanstvima se preuzima VAN javne usluge, dakle trebalo bi ga oporezivati s 25% PDV-a. Nekućanstvima se odvoz glomaznog otpada naplaćuje kad god ga predaju. Da li im se ona prva tura uz naplatu preuzetog glomaznog otpada oporezuje s 13% ili 25%?

Korištenje usluga reciklažnog dvorišta kućanstvima se ne naplaćuje, a nekućanstva smiju koristiti reciklažno dvorište uz naplatu. Pretpostavljamo da je ta naplata uključena u javnu uslugu kako je čl. 64. ZGO-a definira, pa bi porezna stopa bila 13%, kao i na uslugu prijevoza i predaje otpada ovlaštenoj osobi iz istog članka.

Korisnici nekućanstva, nadalje, svoj biootpad i reciklabilni otpad ne moraju (ali mogu) predavati davatelju javne usluge, ali moraju sklapati posebne ugovore. Da li su i ti ugovori dio javne usluge, pa se njihove cijene oporezuju s 13%? Ili nisu, pa ih treba oporezivati s 25%?

Možemo li uopće pretpostaviti da dobro pretpostavljamo bez dodatnog tumačenja Porezne uprave?