Demografska kretanja i njihov utjecaj na suvremeno digitalno društvo
Kako je i najavljeno u uvodnoj objavi od 21. lipnja o temi „Spremnost javnih politika za e-uključivost populacije 54+“, autorica dr. sc. Robertina Zdjelar u nastavku daje pregled podataka o demografskim kretanjima i njihovom utjecaju na suvremeno digitalno društvo.
Shvaćanje pojma „starenje nacija“ zaokuplja pažnju kako brojnih vlada diljem svijeta tako i Ujedinjenih Naroda. Potaknuti promjenama koje se na tom području događaju, s jedne strane produljuje se životni vijek, s druge strane broj novorođenih opada pa je udio starijeg stanovništva sve veći u ukupnoj populaciji PLOS ONE je objavio istraživanje Sandersona i Scherbova u lipnju 2020 na temu kako pristupiti poimanju starosti, što je suštinski važno za razumijevanje starenja nacija. Uspostavljena su dva pokazatelja Omjer potencijalne potpore (engl. Potential Support Ratio – PSR) i Mogući omjer potencijalne potpore (engl. Prospective Potential Support Ratio – PPSR). PSR se izračunava kao omjer broja stanovnika između 20-64 i onih od 65+ neovisno o tome gdje žive i kada žive. PPSR pak uzima u obzir vrijeme u kojem populacija živi i prostor na kojem žive te se kao ekvivalent godinama života uzima u obzir skup dodatnih kriterija poput potrebe za tuđom pomoći (Sanderson i Scherbov, 2020). Granično se smatra da osoba nije stara tako dugo dok ne treba tuđu pomoć. Također, kao pokazatelj starosti uzima se očekivano doživljenje u trajanju od 15 godina života (engl. „the age at which remaining life expectancy is 15 years“). Kretanje opisana dva pokazatelja starosti prikazana su na Slici 1. – Svijet, Slici 2. – Europa i Slici 3. – Hrvatska (Sanderson i Scherbov, 2020).
Vincent (2019) se u radu „Older people and sustainable development” osvrće na rastući broj starijeg stanovništva u ukupnoj populaciji te o projekcijama koje ukazuju na daljnji trend rasta. Osim što je samo po sebi starenje nacija problem, uz taj problem vežu se i mnogi drugi poput usporavanja postizanja rezultata zacrtanih ciljeva digitalne transformacije, a što je uzrokovano pak problemom digitalnog jaza, odnosno nedovoljne digitalne uključenosti (e-uključivosti). Povezanost tih društvenih fenomena predmet je brojnih znanstvenih i stručnih radova već gotovo petnaestak godina, od kojih je velik broj i uzet u razmatranje prilikom pripreme i pisanja ove disertacije.
Omjer potencijalne potpore (Prospective support ratio – PSR) je broj ljudi u dobi od 15 do 64 godine po jednoj starijoj osobi u dobi od 65 ili više godina. Ovaj omjer opisuje teret radnog stanovništva (nezaposlenost i djeca se ne uzimaju u obzir u ovoj mjeri) starijeg stanovništva koje ne radi.
S obzirom na produženi životni vijek istraživači su predložili dodatnu mjeru „Mogući omjer potencijalne potpore“ (Prospective potential support ratio – PPSR) kojim se gornja granica dobi do koje se uzimaju razredi može fleksibilno mijenjati ovisno o tome koji dio populacije je prešao određeni broj godina iznad očekivane granice doživljenja. Primjer izračuna ako broj godina iznad očekivanog životnog vijeka iznosi 15 prikazan je u Tablici 1. za Svijet, Tablici 2. za Europu i Tablici 3. za Hrvatsku. Prema prikazanoj metodologiji evidentno je da se pojam „starosti“ može relativizirati.
Ostatak ovog više no zanimljivog teksta – istraživanja možete pročitati u dokumentu:
Dr.sc.Zdjelar-Demografska-kretanja-i-utjecaj-na-digitalno-društvo-CJELOVITI-TEKST