Ustavni sud o odlagalištima

Odluka i Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-II-845/2019 i U-II-2160/2019 od 18. travnja 2023. (NN 45/23)
https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2023_04_45_786.html

I. Utvrđuje se da je Odluka o redoslijedu i dinamici zatvaranja odlagališta (»Narodne novine« broj 3/19. i 17/19.) u razdoblju od 21. prosinca 2018. do 9. siječnja 2019. bila u nesuglasnosti s člankom 90. stavkom 1. Ustava Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 56/90., 135/97., 113/00., 28/01., 76/10. i 5/14.).
II. Pokreće se postupak za ocjenu suglasnosti s Ustavom i zakonom te se ukida točka III. Odluke o redoslijedu i dinamici zatvaranja odlagališta (»Narodne novine« broj 3/19. i 17/19.).
III. Ukinuta točka III. Odluke o redoslijedu i dinamici zatvaranja odlagališta (»Narodne novine« broj 3/19. i 17/19.) prestaje važiti u roku od šest mjeseci od dana objave ove odluke u »Narodnim novinama«.

Ukinuta točka je glasila:
“III.
Odlagališta neopasnog otpada na kojima će se nastaviti odlagati neopasni komunalni i proizvodni otpad do popunjena kapaciteta za odlaganje i odlagališta neopasnog otpada na kojima će se nastaviti odlagati neopasni komunalni i proizvodni otpad do početka rada centara za gospodarenje otpadom navedena su u dokumentu: Dinamika zatvaranja odlagališta neopasnog otpada na području Republike Hrvatske i čine njegov sastavni dio.
Odlagališta na kojima će se nastaviti odlagati neopasni komunalni i proizvodni otpad do popunjenja kapaciteta za odlaganje i odlagališta neopasnog otpada na kojima će se nastaviti odlagati neopasni komunalni i proizvodni otpad do početka rada centara za gospodarenje otpadom obvezna su na temelju snimke raspoloživih kapaciteta svake godine dostaviti podatke Ministarstvu zaštite okoliša i energetike o preostalom kapacitetu odlaganja.”

Ustavni sud ovime je obvezao Ministarstvo da u roku od 6 mjeseci mora donijeti novi propis. Prije toga je dužno poduzeti potrebne konkretne mjere i mehanizme kojima će se, u svim jedinicama lokalne samouprave, a posebno u onim jedinicama lokalne samouprave u kojima su odlagališta otpada zatvorena i neopasni otpad preusmjeravaju u druge jedinice lokalne samouprave u kojima su još uvijek aktivna odlagališta neopasnog otpada, spriječiti nastanak otpada, prethodne oporabe otpada, recikliranje otpada čiji nastanak nije spriječen radi smanjenja količine odloženog otpada, a posebno osigurati određene posljedice za one jedinice lokalne samouprave koje prije nego preusmjere otpade na druge jedinice lokalne samouprave ne ispune zadane ciljeve i koje se ne pridržavaju zadanih mjera.

Ustavni sud je u razmatranju problematike krenuo od obveza preuzetih u Pretpristupnim pregovorima, EU legislative (zabrana odlaganja neobrađenog otpada, obveza minimiziranja odlaganja otpada) i ocijenio da mjere koje je Ministarstvo propisalo Zakonom, Uredbom i drugim propisima nisu razmjerne u dijelu u kojem se JLS s otvorenim odlagalištima komunalnog otpada „prisiljavaju“ na primanje ukupnog miješanog komunalnog otpada JLS-a čija su odlagališta zatvorena. Takve JLS dužne su prije odlaganja uspješno implementirati mjere odvojenog sakupljanja komunalnog otpada, recikliranja, oporabe, te odlagati samo minimum obrađenog ostatnog otpada.

Ova odluka ukazuje na pristup Ustavnog suda i u rješavanju budućih problema JLS-a s obzirom na neizgrađenost CGO-a, te punjenje postojećih kazeta odlagališta. Drugim riječima, strateški je važno hitno početi raditi na izgradnji infrastrukture odvajanja otpada (reciklažna dvorišta, mreža kompostana i sortirnica – po nekoliko JLS zajedno), kao i edukaciji građana o nužnosti odvajanja otpada na izvoru.

S obzirom na nezainteresiranost dijela korisnika javne usluge za razvoj održivog lokalnog sustava za gospodarenje komunalnim otpadom, nužno je uključivanje komunalnih redara i povećanje njihovih ovlasti prema svim korisnicima javne usluge („represija u funkciji prevencije“), jer bez toga – usuđujem se reći – neće biti dovoljnog napretka i JLS će se suočiti s teško rješivim problemima.

Ustavni sud svoj zaključak donosi na temelju tri utvrđene činjenice.

Prvo, iako je uvelo obvezu prihvaćanja preusmjeravanog otpada s neusklađenih odlagališta Ministarstvo nije uvelo niti jednu učinkovitu mjeru kojom bi se osiguralo da se primjerenom obradom preusmjeravani otpad svede na količinu koja je nužna.

Drugo, mjere poticanja jedinica lokalne samouprave na prethodnu obradu otpada namijenjenog odlaganju nisu učinkovite i u najvećem dijelu se ne koriste u jedinicama lokalne samouprave čija odlagališta su zatvorena zbog nezakonitog rada odnosno čiji otpad se preusmjerava na usklađena odlagališta drugih jedinica lokalne samouprave. Europska komisija istaknula je da »U Hrvatskoj su nedostaci utvrđeni na svim posjećenim lokacijama, a pokazalo se i da se komunalni otpad odlaže bez ikakve obrade.«. Taj zaključak Komisija izvodi iz studije koju je Europska komisija provela nakon presude Suda EU-a od 15. listopada 2014. na razini većeg broja država članica, a kojom je utvrđeno: »U Hrvatskoj je analizirano pet odlagališta neopasnog otpada u pet županija. Otkriveni su nedostaci na svim posjećenim lokacijama kao i to da se komunalni otpad odlaže bez ikakve obrade. Odlagališta koja su bila predmet istrage nemaju potrebne infrastrukturne kapacitete, a isto vrijedi i za županije u kojima se nalaze ta odlagališta.«

Treće, predočeni podaci upućuju da nije ostvaren niti jedan od ciljeva smanjenja količina otpada namijenjenog odlaganju propisanih nacionalnim pravom i pravom EU-a što potvrđuje nedostatnost postojećih mjera.

Postepenim zatvaranjem trenutno aktivnih odlagališta, koje slijedi ako se skoro ne uspostavi zamišljeni sustav gospodarenja otpadom temeljen na 11 CGO-a koji pokrivaju sve dijelove Republike Hrvatske, otpad nastao na području onih jedinica lokalnih samouprava koje su već zatvorile svoja odlagališta neće moći biti dalje preusmjeravan na trenutno aktivna odlagališta, nego će se za njega morati naći potpuno novo rješenje, što potvrđuje i već nastala prethodno opisana situacija.

Nadalje, građani i građanke koji prebivaju na području jedinica lokalne samouprave koje su bile dužne preuzimati otpad s područja drugih jedinica u takvoj situaciji ostaju bez svog lokalnog odlagališta i bez rješenja za svoj otpad, na što realno ukazuju i predlagatelji u ovom postupku. Takva bi situacija značila urušavanje trenutnog sustava zbrinjavanja komunalnog otpada.