Maker Faire Rome – MFR – Igraonica budućnosti – Bitno je da društvo prepozna da danas mora stvarati sutra

Sve je u znaku kreativnosti, stvaralaštva, praktičnog rada i inovativnog rješavanja konkretnih problema suvremenog društva, biznisa i školstva. Sajamski paviljoni organizirani su po tematskim cjelinama ‘Stvori’, ‘Otkrića’, ‘Igre’, ‘Život’ (primjenjivost), ‘Istraživanja’ i ‘Edukacija’, a na sajmu je zastupljen velik broj škola, fakulteta i instituta te inovatora i poduzetnika koji predstavljaju svoje projekte, metode rada i ostvarene rezultate.

Ovih dana Arhivanalitika piše da hrvatska poduzeća ostvaruju uspješniji razvoj i bolje rezultate nego Hrvatska u cjelini. To je zaista zanimljiv indikator. Imamo oaze izvrsnosti, ali sistemski nismo dovoljno učinkoviti. Ne prepoznajemo vlastite kvalitete, ne oslobađamo pozitivnu stvaralačku enrgiju društva, ne postižemo masovnost razvojnih inicijativa, ne gradimo razvoj ‘odozdo’. A upravo to su područja kojima se bave suvremeni svjetski pokreti popularizacije novih tehnologija i inovacija, poticanja kreativnosti i stvaralaštva. Svjetski rasprostranjeni Maker i FabLab pokreti samo su neki od oglednih primjera, ali bitno je da društvo prepozna da mora danas stvarati sutra, da mlade mora osposobljavati za zanimanja i biznise koji još ni ne postoje, da cijelu populaciju mora maksimalno uključiti poduzetništvo i poduzetnička ulaganja. To su prijelomne točke. Ili igraš, ili zaostaješ.

Rimski MFR i zagrebački MFZ

U Italiji MFR u cijelosti financira i organizira Gospodarska komora Rima. Prije mjesec dana održan je i Maker Faire Zagreb, ali samo u sesvetskoj OŠ Luka, u predvorju, dvorištu i na hodnicima prvog kata. U Hrvatskoj Maker Faire organizira samo Zagreb i pogonjen je samo entuzijazmom članova udruge FabLab koja ga organizira i financira, uz vrlo skromnu i nesigurnu potporu grada i možda nekoliko javnih i privatnih sponzora. Na MFR-u se, uz mlade entuzijaste, okupljaju poduzetnici i ulagači, policija i vojska pokazuju svoju najnoviju tehnološku opremu te razvojne projekte i potrebe, a na MFZ-u svoje aktivnosti predstavlja nekoliko škola i udruga s puno ideja i entuzijazma, ali uz gotovo nikakvu potporu društva i javnog sektora. Na MFR-u se predstavlja se na 10-tke projekata razvoja dronova i robota za sve moguće i nemoguće namjene, a u Hrvatskoj ni ne znamo da li se tko sustavno bavi razvojem i proizvodnjom u tim tehnologijama koje svakodnevno ostvaruju nezamislive nove mogućnosti i nove primjene u svim područjima gospodarskih i društvenih djelatnosi. Slično je i s tehnologijom 3D projektiranja i ispisa. Kod nas se time pretežno bave mladi, više onako u igri, a o poslovnim primjenama, protipiranju, proizvodnji ili izradi maketa vrlo malo se zna.

Vibrantna interakcija startupa, poduzetnika i investitora

Na marginama trodnevnog MFR-a neprestano se održavaju razna predstavljanja, promocije, radionice i poslovni susreti. Među njima, možda je najzanimljiviji Comunity Building of the Innovators u organizaciji Odjela za internacionalizaciju poduzetništva i Odjela za suradnju sa Silicon Walleyjem talijanske gospodarske komore. Skup se održava u vrlo ležernoj atmosferi, uz kavice te poneki zalogaj i piće, na početku se ukratko predstaviljaju svi pozvani poduzetnici, a zatim se nešto detaljnije predstavlja 15-tak startupa koji traže kapital i partnere. Međutim, kad se otkrije sastav prisutnih postaje zaista zanimljivo. Ove godine u publici je bilo zastupljeno 10-tak europskih investicijskih fondova, šest raznovrsnih ulagačkih institucija iz SAD-a i Kanade te direktor za radikalne finacijske inovacije (!) jedne norveške banke. Nakon predstavljanja niza originalnih poduzetničkih ideja, među kojima je bilo i zaista intrigantnih, mladi inovatori su imali priliku pojedinačno razgovarati s ozbiljnim i iskusnim investitorima i nema sumnje da iz takvih poslovnih susreta mogu proizaći novi uspješni biznisi.

I to je ona prijelomna točka. Suvremeni biznis obilježava aktivna interakcija golobradih invatora s velikim igračima, snažna medijska i društvena popularizacija suvremenih oblika poslovnog organiziranja, uz pritisak kapitala na poduzetnike da budu još brži i još hrabriji.

Tekst i foto
Goran Kauzlarić