Odbor regija usvojio stavove o Zelenom planu 2.0, prekograničnoj suradnji i budućnosti kohezijske politike

Ambiciozni ciljevi Europskog zelenog plana zahtijevaju neviđene i brze promjene u nadolazećim desetljećima uglavnom na lokalnoj i regionalnoj razini. Da bi odgovorili na izazove koji su pred njima, CoR je usvojio preporuke koje je izradio Joško Klisović (HR/PES), predsjednik zagrebačke gradske skupštine. U njima se naglašava nužnost toga da lokalne i regionalne vlasti moraju biti uključene u vrlo ranoj fazi kako bi osnažile kreiranje europske politike svojim poznavanjem društvenog i gospodarskog konteksta. CoR se obvezuje da će preuzeti aktivnu i vodeću ulogu u ovoj vježbi provjere na lokalnom nivou te u razvoju sveobuhvatnog sustava praćenja i predviđanja Zelenog plana s usklađenim pokazateljima za procjenu teritorijalnih specifičnosti i ranjivosti.

Nadalje, budući da Zeleni plan podrazumijeva mnoge nove obveze planiranja i ciljeve za lokalne i regionalne vlasti, revidirana Uredba o upravljanju trebala bi obvezivati države članice da uključe novo poglavlje u nacionalne energetske i klimatske planove o „Potpori i resursima osiguranim za provedbu u JLP(R)S”, s detaljnim informacijama o tehničkoj pomoći i mogućnostima financiranja. Mišljenje također ističe potrebu za većom potporom lokalnim i regionalnim agencijama za energiju i klimu te predlaže stvaranje informativnih punktova za Zeleni plan na podnacionalnoj razini kako bi se ponudile lako dostupne informacije i smjernice. Primjerice, Grad Križevci osnivač je jednog takvog one-stop shopa iz 2021. godine. Pored toga, preporuke koje je pripremio Klisović traže reviziju okvira Zelenog plana koja će obuhvatiti sve aspekte koji se odnose na ranjive skupine te socijalne i teritorijalne potrebe te predlažu jačanje postojeće veze između preporuka Europskog semestra za pojedine zemlje i provedbe nacionalnih energetskih i klimatskih planova. Mišljenje je dio šireg razmišljanja o budućnosti Europskog zelenog plana koje je pokrenuo OR s obzirom na europske izbore i promjenu mandata EU-a 2024. Zeleni plan 2.0 trebao bi postati krovna strategija, dodatno usklađena s okvirom Ciljeva održivog razvoja (SDGs) koji obuhvaća najrelevantnije dimenzije održivog razvoja za postizanje ekoloških i društvenih ciljeva.

Kakvu kohezijsku politiku žele gradovi i regije?

Uoči donošenja zaključaka o budućnosti kohezijske politike na razini država članica, regije i gradovi pozvali su vlade i Europsku komisiju da prepoznaju iznimnu važnost ove politike za rješavanje teritorijalnih razlika te promicanje digitalne i zelene tranzicije u svim regijama. Prijedlozi za reformu kohezijske politike nakon 2027. uključeni su u mišljenje koje je jednoglasno usvojeno na plenarnoj sjednici.

Kako bi se uhvatili u koštac s iznimnim krizama i klimatskim katastrofama lokalni i regionalni čelnici predlažu stvaranje mehanizma koji se može aktivirati na teritorijalnoj razini. Time bi se omogućilo fleksibilno korištenje sredstava u takvim okolnostima, te izbjegle stalne revizije operativnih programa, kao što se dogodilo nekoliko puta tijekom razdoblja 2014.-20., čime bi se očuvala dugoročna ulaganja. Poziva se na stvaranje “Europskog pakta o partnerstvu” koji bi definirao jedinstveni skup pravila i ciljeva za sve fondove zajedničkog upravljanja, istovremeno osiguravajući dosljednost i pojednostavljenje. Pakt bi također uključivao Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EAFRD) kao i nove instrumente u okviru hibridnih oblika upravljanja.

Ostali ključni politički zahtjevi:

• sve europske regije trebale bi u budućnosti ispunjavati uvjete za financiranje,
• model podijeljenog upravljanja, upravljanje na više razina i načelo partnerstva trebalo bi zadržati kao vodeća načela kohezijske politike nakon 2027.,
• treba eliminirati obustavu sredstava kohezijske politike kao posljedicu kršenja fiskalnih pravila EU-a od strane nacionalnih vlada (makroekonomska uvjetovanost) – dugoročna ulaganja ne mogu biti taoci nacionalnih odluka,
• nacionalna i regionalna ulaganja potrebna za sufinancirane projekte kohezijske politike trebala bi biti isključena iz izračuna potrošnje – a time i iz duga – u okviru fiskalnih pravila EU-a,
• cilj teritorijalne kohezije mora biti obvezujući za sve europske politike (načelo „ne štetiti koheziji”),
• cjelokupnu arhitekturu financiranja treba pojednostaviti kako bi se izbjeglo širenje investicijskih alata izravno ili neizravno namijenjenih koheziji.

Suradnja odozdo prema gore sa susjednim zemljama EU-a, bilo na kopnenim ili morskim granicama, pomaže u promicanju kohezije i stvaranju međusobnog povjerenja, što je ključni katalizator za demokraciju i mir. Uoči ključnog glasovanja odbora Europskog parlamenta za regionalni razvoj o toj temi, CoR poziva donositelje odluka u EU da povećaju financiranje i učinkovitost prekograničnih programa. Regionalni i lokalni čelnici naglašavaju ključnu ulogu koju prekogranična suradnja može imati u postizanju održivog razvoja, promicanju međusobnog razumijevanja i zajedničkih projekata preko vanjskih granica. Regije i gradovi također mogu biti ključni u podršci susjednim lokalnim vlastima u izgradnji kapaciteta, razmjeni najboljih praksi, razvoju infrastrukture i u promicanju gospodarskih i kulturnih veza. Iz tih razloga, CoR naglašava hitnu potrebu za pružanjem potpore lokalnim i regionalnim vlastima u obnovi Ukrajine, dok nastavlja podupirati susjedne regije i poticati povećanu suradnju.

U raspravama koje su prethodile usvajanju ostalih mišljenja zabilježene su intervencije gradonačelnika Pregrade Marka Vešligaja (PES/HR) i virovitičko-podravskog župana Igora Androvića (EPP/HR).

Sljedeća plenarna sjednica CoR-a zakazana je za kraj siječnja 2024. godine.