Biste li u svom gradu voljeli imati Zero Food Waste vrtiće?

Svakako je u smjeru smanjenja otpada od hrane važno rješavati problem na mjestu nastanka otpada – od kućanstava, restorana, hotela, studentskih menzi, u kuhinjama domova za starije,…
No, jedno od najvažnijih mjesta za implementaciju Zero Food Waste filozofije i mjera vezanih uz nju, svakako su dječji vrtići. I to ne samo zato što se u njima “proizvodi” mnogo otpada od hrane, nego i zato što nam je to prilika da naše najmlađe od malih nogu učimo kružnoj ekonomiji i zbrinjavanju svih vrsta otpada, pa i otpada od hrane.

Što je to Zero Food Waste filozofija, zašto je važna i kako je primijeniti u praksi?

Zero Food Waste filozofija temelji se na konceptu maksimalnog smanjenja otpada hrane u svim fazama prehrambenog lanca, od proizvodnje do potrošnje. Cilj je da se iskoristi sva proizvedena hrana na optimalan način, kako bi se smanjio negativni utjecaj na okoliš, ekonomiju i društvo.

Zašto je važna?

1. Ekološki razlozi:
• Smanjenje emisije stakleničkih plinova: Otpaci od hrane značajno doprinose emisijama metana (i ugljičnog dioksida) iz odlagališta otpada.
• Ušteda resursa: Proizvodnja hrane troši velike količine vode, energije i zemljišta. Smanjenjem otpada štedimo te resurse.

2. Ekonomski razlozi:
• Smanjenje troškova: Manje otpada znači manje troškova za zbrinjavanje i uštedu novca koji bi se potrošio na kupnju nove hrane.
• Efikasnija proizvodnja: Proizvođači mogu optimizirati svoje procese i smanjiti gubitke, čime postaju konkurentniji.

3. Društveni razlozi:
• Borba protiv gladi: Smanjenje otpada može povećati dostupnost hrane za ljude u potrebi.
• Podizanje svijesti: Edukacija o važnosti smanjenja otpada može promijeniti navike potrošača i potaknuti odgovornije ponašanje.

Slika: Zero Food Waste filozofija

Kako primijeniti Zero Food Waste filozofiju u praksi?

1. Na razini kućanstva:
• Planiranje obroka: Precizno planiranje obroka i kupovina samo potrebnih namirnica.
• Ispravno skladištenje: Korištenje odgovarajućih metoda skladištenja kako bi se produžila svježina hrane.
• „Proizvod najbolje upotrijebiti do:“ – mnoga kućanstva bacaju ispravne prehrambene proizvode jer misle da je istekao rok. Većina hrane i začina na kojima stoji oznaka „najbolje upotrijebiti do:“ je i dalje ispravna za konzumaciju, samo što s vremenom opadaju nutritivne vrijednosti proizvoda.
• Kreativno kuhanje: Iskorištavanje ostataka hrane za pripremu novih obroka.
• Kompostiranje: Pretvaranje biootpada u kompost koji se može koristiti za vrtlarstvo (ili održavanje zelenih gradskih površina).

2. Na razini ugostiteljstva i prehrambene industrije:
• Donacije hrane: Doniranje viška hrane lokalnim bankama hrane i dobrotvornim organizacijama.(ovo je u Hrvatskoj nemoguće, banka hrane kao koncept nije nažalost uspjela, jer prema našim zakonima se to smatra stavljanjem hrane na tržište, sa svim pripadajućim pravilnicima)
• Optimizacija menija: Planiranje menija kako bi se smanjio otpad hrane.
• Edukacija osoblja: Trening za zaposlenike kako bi se smanjio otpad tijekom pripreme i posluživanja hrane.
• Tehnologija i analitika: Korištenje tehnologije za praćenje otpada hrane i identifikaciju područja za poboljšanje.

3. Na razini zajednice i lokalne samouprave:
• Promicanje kompostiranja: Postavljanje kompostnih stanica i promicanje kompostiranja među građanima.
• Organizacija tržišta i sajmova: Poticanje lokalnih poljoprivrednika na prodaju viška proizvoda putem tržišta i sajmova.(rađe poticanje građana na kupnju od lokalnih poljoprivrednika i konzumacija sezonskog voća i povrća)
• Edukativne kampanje: Pokretanje kampanja za podizanje svijesti o važnosti smanjenja otpada hrane.

Primjenom ovih strategija, Zero Food Waste filozofija može postati održivi način života koji donosi brojne ekološke, ekonomske i društvene koristi.

Slika: Zero Food Waste

Što bi dječji vrtići trebali poduzeti kako bi postali Zero Food Waste vrtići?

Dječji vrtići mogu poduzeti nekoliko koraka kako bi postali Zero Food Waste vrtići, implementirajući strategije koje će smanjiti otpad hrane i educirati djecu o važnosti održivosti.

Evo konkretnih koraka

1. Planiranje i priprema obroka
• Precizno planiranje obroka: Izraditi tjedne jelovnike prema broju djece i njihovim prehrambenim potrebama kako bi se smanjio višak hrane.
• Korištenje sezonskih namirnica: Planirati obroke koristeći sezonske i lokalne namirnice koje su svježe i manje sklone kvarenju.

2. Edukacija osoblja i djece
• Edukacija osoblja: Osposobiti kuhare i odgojitelje o važnosti smanjenja otpada hrane i načinu pravilnog skladištenja i pripreme hrane.
• Uključivanje djece: Učiti djecu o vrijednosti hrane kroz interaktivne radionice, igre i priče koje naglašavaju važnost očuvanja resursa.

3. Pravilno skladištenje hrane
• Ispravna pohrana: Koristiti odgovarajuće metode za skladištenje hrane kako bi se produžila njezina svježina i smanjio otpad.
• Rotacija zaliha: Primjenjivati metodu FIFO (First In, First Out) kako bi se starije zalihe hrane koristile prije novih.

4. Praćenje i analiza otpada
• Praćenje otpada: Redovito pratiti količinu otpada od hrane koja nastaje u vrtiću kako bi se identificirale ključne točke gdje se otpad može smanjiti.
• Analiza uzroka otpada: Analizirati razloge zbog kojih hrana završava kao otpad (npr. prevelike porcije, neatraktivni obroci) i prilagoditi jelovnike i porcije prema potrebama djece.

5. Kreativno korištenje ostataka hrane
• Iskorištavanje ostataka: Koristiti ostatke hrane za pripremu novih obroka. Na primjer, povrtne kore mogu se koristiti za pravljenje juha.
• Kompostiranje: Postavljanje kompostne stanice za biootpad iz kuhinje i poticanje djece da sudjeluju u procesu kompostiranja.

6. Donacije viška hrane
• Suradnja s lokalnim organizacijama: Donirati višak hrane lokalnim dobrotvornim organizacijama ili bankama hrane.

7. Podizanje svijesti među roditeljima
• Informiranje roditelja: Organizirati informativne sastanke i dijeliti materijale kako bi se roditelji educirali o važnosti smanjenja otpada hrane i kako mogu doprinijeti kod kuće.

8. Primjena tehnologije
• Korištenje aplikacija i softvera: Implementirati aplikacije za praćenje otpada od hrane i upravljanje zalihama, što može pomoći u optimizaciji potrošnje hrane.

Na ovom linku možete vidjeti 5 primjera aplikacija koje se bave Zero Food Waste temama.

Primjeri aktivnosti:

• Vrtlarstvo: Uključiti djecu u vrtlarstvo gdje mogu učiti o uzgoju hrane i važnosti svakog dijela biljke.
• Kreativne radionice: Organizirati radionice gdje djeca zajedno s odgojiteljima mogu kuhati koristeći ostatke hrane, stvarajući jednostavne i zdrave obroke.

Implementacijom ovih mjera, dječji vrtići mogu značajno smanjiti otpad od hrane, educirati djecu i osoblje o održivim praksama i postati primjer zero food waste zajednice.

Slika: PRIMJER DOBRE PRAKSE – Eko vrt u Dječjem vrtiću Vinica, Izvor: Općina Vinica

Kako se kompostiranje uklapa u Zero Food Waste filozofiju dječjih vrtića?

Kompostiranje je ključna komponenta Zero Food Waste filozofije jer omogućuje zbrinjavanje biootpada na održiv i ekološki prihvatljiv način. U dječjim vrtićima, kompostiranje ne samo da smanjuje količinu otpada koji završava na odlagalištima već i edukativno djeluje na djecu, pomažući im da razumiju kružni tijek hrane i važnost očuvanja okoliša.

Kako implementirati kompostiranje u dječjim vrtićima?

1. Postavljanje kompostne stanice
• Izbor lokacije: Odabrati prikladno mjesto za kompostnu stanicu, lako dostupno djeci i osoblju.
• Odgovarajući sustav: Postaviti kompostne kontejnere ili kutije koje su sigurne za djecu i jednostavne za korištenje.

2. Edukacija i uključenje
• Radionice za djecu: Organizirati radionice u kojima će djeca učiti kako pravilno razvrstavati biootpad i što se može kompostirati.
• Edukacija osoblja: Osigurati da osoblje vrtića razumije proces kompostiranja i može prenijeti znanje djeci.

3. Redovno održavanje
• Praćenje procesa: Redovito pratiti stanje komposta, dodavati vodu i miješati materijal kako bi se osigurala pravilna dekompozicija.
• Korištenje komposta: Kada kompost sazri, koristiti ga za gnojenje vrtićkog vrta ili biljaka u učionicama.

4. Uključivanje roditelja
• Informiranje roditelja: Informirati roditelje o kompostiranju i potaknuti ih da prakticiraju slične metode kod kuće.
• Zajednički projekti: Organizirati obiteljske dane u vrtiću gdje roditelji i djeca zajedno sudjeluju u kompostiranju i vrtlarenju.

Implementacijom kompostiranja, dječji vrtići mogu znatno doprinijeti Zero Food Waste filozofiji, educirajući novu generaciju o važnosti održivog upravljanja resursima i smanjenja otpada hrane.

Primjer dobre prakse

Jedno od najboljih rješenja su svakako high-tech uređaji za tretiranje ostataka od pripreme i konzumacije hrane, kao što su na primjer ovi naziva ECOVIM.

Ova tehnologija reducira ukupnu masu ostataka hrane i biootpada za 83% – 93% metodom višestupanjskog sušenja.
Nakon obrade nastaje visokovrijedan sterilan supstrat koji se može koristiti kao organska dopuna tlu, biogorivo ili u proizvodnji hrane za životinje. Dakle, cijeli je process zaokružen.

Pogledajte ovaj kratki video i uvjerite se u jednostavnost i funcionalnost ove tehnologije:

https://youtu.be/IYozXElPaDI

Uređaji tretiraju ostatke hrane od pripreme i konzumacije uključujući: kuhano i sirovo meso, povrće, voće (i citrusi, ananas. kore lubenice), jaja, manje kosti, papirnate ubruse, kartonsku ambalažu, vrećice za čaj, čačkalice. Nakon završetka ciklusa iz ukupne mase ostataka hrane nastaje 10% do 20% supstrata koji se koristi kao organska dopuna tlu.
Vrijeme obrade ovisi o veličini uređaja: od 6h na Ecovim uređaju najmanjeg kapaciteta, pa do 23 sata na uređaju najvećeg kapaciteta.
Ovakvi bi uređaji bili idealni za dječje vrtiće, bez obzira na njegovu veličinu i kapacitet kuhinje.

Slika: Ecovim komposter EN-300, Izvor: Zelene tehnologije

Upravo je u tijeku natječaj za sufinanciranje kupovine uređaja za kompostiranje za dječje vrtiće!

Sada ni financiranje ovakvih zelenih i održivih tehnologija ne moraju biti problem! Upravo je u tijeku Javni poziv u kojem možete dobiti čak do 80% sufuinanciranja ili maksimalno 20.000 EUR za kupovinu uređaja za kompostiranje.

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost 17.05.2024. objavio je Javni poziv za sufinanciranje nabave uređaja za sprječavanje nastanka biootpada (otpada od hrane) u dječjim vrtićima (JP EU – 2/2024) .

Predmet ovog Javnog poziva je dodjela sredstava pomoći dječjim vrtićima za sufinanciranje troškova nabave uređaja za sprječavanje nastanka biootpada (otpada od hrane) u svrhu smanjenja količine otpada koji završava na odlagalištima.
Cilj ovog Javnog poziva je smanjenje količine biootpada iz dječjih vrtića koji završava na odlagalištima otpada i davanje doprinosa učinkovitom gospodarenju otpadom u skladu s načelima održivog razvoja i zaštite okoliša.

Prihvatljivi prijavitelji su dječji vrtići koji su proračunski korisnici državnog proračuna odnosno proračuna JLP(R)S-a.
Ukupni raspoloživi iznos sredstava po ovom Javnom pozivu iznosi 200.000,00 EUR. Fond će po ovom Javnom pozivu dodjeljivati sredstva pomoći u udjelu do 80% opravdanih troškova ukupne vrijednosti ulaganja. Po ovom Javnom pozivu svaki prijavitelj može dostaviti jednu prijavu za sufinanciranje nabave uređaja.

Prijavitelj može ostvariti sufinanciranje najviše do 20.000,00 EUR. Fond će na svojoj mrežnoj stranici http://www.fzoeu.hr/ objaviti obavijest vezanu uz dan iskorištenosti sredstava i zatvaranju Javnog poziva, kao i eventualnim promjenama.
Rok za dostavu prijave na Javni poziv završava danom iskorištenosti predviđenih sredstava Fonda, a najkasnije 31. prosinca 2024. godine.

AUTOR: Dražen Keresteny, mag.ing.el., Konzultant za digitalizaciju, Smart City i security
099 5373 900, drazen.keresteny@exe.cutor.eu