Brsečka broskva za Brseč…i dalje
Znate li što je broskva? Hrana predaka, ali i hrana budućnosti. Mošćeničani i Lovranci podrugljivo su Brsečane zvali “broskvarima“, onima koji jedu broskvu. Brseč vjerojatno i nosi ime stoga što na škrtoj zemlji, u kamenu, raste ta skromna biljka, bogata hranjivim tvarima. Autor članka je Mario Zaccaria, arheolog, entuzijast, poljoprivrednik, i još mnogo toga.
Demistificirajmo, riječ je o bezglavoj kupusnjači za životinjsku i ljudsku prehranu. U Dalmaciji ju zovu raštikom. Potječe iz istočnog dijela Mediterana, ima mnogo varijabla i dugu povijest uzgoja. Nezahtjevna je kultura, podnosi dobro mraz, niske i visoke temperature, sušu i visoki salinitet. Može trajati do četiri godine, na istu površinu, u plodoredu, vraća se najmanje za tri godine, dolazi nakon kulture gnojene organskim gnojivima. Razmak sadnje je između 50 ili 60 cm, a prinos je između 15 i 25 tona po hektaru.
Slika: Kupusnjače. Minerali.
U rujnu, tijekom prilikom Perunovih dana u Mošćenicama, dr.sc. Smiljana Goreta Ban održala je predavanja o rezultatima analize brsečke broskve koju su financirali Općina Mošćenička Draga i Centar za poljoprivredu i ruralni razvoj Primorsko-goranske županije, na poticaj udruge Brsečki česan.
Prošle godine, šest poljoprivrednika (iz Brseča, Golovika, Svete Jelene, Zagore i Sv.Petra u Poljanama) dalo je uzorke sjemenja Institutu za poljoprivredu i turizam u Poreču te su intervjuirani za tehnologiju uzgoja. Iz razgovora znanstvenici iz Poreča saznali su da:
– je podrijetlo sjemena lokalno, a čuva se u obitelji tijekom više generacija;
– cvjetovi izloženi slobodnom oprašivanju – tipično za stare sorte (križanje između drugih raštika ili srodnih vrsta);
– mali broj biljaka godišnje i male površine za uzgoj, sjetva: 1. do 4. mj., a sadnja: 3. – 8.mj. (nakon vađenja krumpira), razmak sadnje između redova je otprilike 100 cm, a razmak sadnje između biljaka 50 cm;
– navodnjavanje netom poslije sadnje ili po potrebi tijekom velikih ljetnih suša; Zaštita biljaka od štetnika svodi se na mehaničko uništavanje ili posipanje biljaka pepelom, a kemijska sredstva ne koriste; Gnojidba se obavlja na jesen organskim gnojivima;
– berba se obavlja većinom tijekom cijele vegetacije biljaka, zimi nakon mrazeva za ljudsku upotrebu, a tijekom cijele vegetacije za životinjsku hranu;
– svi proizvođači planiraju ostaviti biljke do stvaranja plodova za sjeme iduće godine;
– od zanimljivosti ili specifičnih karakteristika ove povrtne vrste, proizvođači navode korištenje „Brsečke broskve“ za tradicionalna jela za vrijeme zimskih praznika;
– svi proizvođači ističu postojanje otpornosti „Brsečke broskve“ na hladnoću i sušu;
Slika: Upitnik za proizvođače.
Brsečka broskva stara je populacija raštike s Brsečkog (i šireg) područja, održava se kroz više-generacijsko očuvanje sjemena u nekoliko obitelji. Proizvodnja Brsečke broskve svodi se na nekoliko obiteljskih, malih vrtova. Uzgoj je za vlastite potrebe, a listove Brsečke broskve konzumiraju i ljudi i životinje. Za ljudsku upotrebu vrijeme berbe je nakon zimskih mrazeva, kada se povećava sadržaj šećera u listovima, što je tipično za tradicionalnu ljudsku konzumaciju raštike. Uzgoj Brsečke broskve temelji se na tradicionalnim poljoprivrednim saznanjima organske gnojidbe i mehaničke zaštite, pretežito bez kemijske zaštite i mineralnih gnojiva. Prema navodima proizvođača, Brsečka broskva otporna je na hladnoću i sušu, što je od iznimne važnosti u vrijeme posljedica klimatskih promjena. Sastav bioaktivnih spojeva ukazuje na visoku nutritivnu vrijednost Brsečke broskve.
Na upite postavljene dr.Goreti Ban u vezi korištenja broskve saznali smo kako je ta biljka od višestruke koristi. Jestivi su listovi. U Brseču ih jedu “na padelu”. Jedu se “cimule”. Pohaju se ili na salatu sa češnjakom, maslinovim uljem i octom. Mnogo poznatih restorana je zainteresirano za njenu uporabu te je tržište spremno.
Broskva je i medonosna, cvatnja traje mjesec dana, primamljivo i slatkasto miriši, pa bi itekako mogla biti korisna za proizvodnju meda. Nije za dugo skladištenje, ali jako dobro podnosi zaleđivanje, gubi na gorčini i mekša je za pripremiti. I ne manje važno, broskva u cvatu zaista je lijep ukras svakoga vrta.
U ovom članku želimo pohvaliti OPG Nedi Perišić iz Sv.Petra u Poljanama (Opatija) čija se broskva pokazala kao izrazito bogatom antioksidanata. Rezultati kemijske analize odskaču od prosjeka. Čestitamo Nedi! Svaka čast na svemu što radite na vašem gospodarstvu.
Slika: Brsečka broskva.
Slika: Sastav bioaktivnih tvari. Broskva od OPG Nedi Perišić ima iznimno visoki broj polifenola i glukozinolata.
Slika: Broskva u diorami od drva. Izradio gospodin Zdenko Velčić kao hommage nekadašnjem načinu života.
Ove su godine članovi Brsečkog česna dobili od CPRR-a oko 90 kila brsečkog češnjaka, kombinacije najboljih šest glavica koje su se pokazale tijekom analize u Poreču. U kombinaciji sa brosskvom u plodoredu, dokazat ćemo da takva selektivna sadnja kvalitetno dokazanih namirnica ima smisla i da se od nje može privređivati.
Slika: Nedi i Josip Perišić iz OPG-a Nedi Perišić. Ponos našeg primorja. Izvor FB.
Nadamo se kako će i ostali proizvođači u Istri i primorskome djelu PGŽ-a uvidjeti prednosti obje kulture i odgovora na depopulaciju koja nas sve u jednakoj mjeri pogađa, a jedan od faktora i jest napuštanje sela i poljoprivrede te je ujedno i jedan od odgovora na tu krizu naseljavanje i sadnja. Plan jest da omogućimo sadnju brsečke broskve u Istri, Kvarneru i otocima. Mi ćemo dokazati da se isplati, drugima neka budemo inspiracija. Know-How kao 50% uspjeha postoji, ali nitko ne može zamijeniti naš i vaš trud. Potreban je samo prvi korak i dobra volja. Zemlja postoji, postoji i način kako je zakupiti. Nema isprika da odustanemo “bez ispaljenog metka”. Sretno nam svima!
Autor: mag.archeol.Mario Zaccaria
Naslovna fotografija: Brseč. Prapovjesna gradina kontinuirano naseljena do naših dana.