Doprinos organizacija civilnoga društva u razvoju ekosustava popularizacije STEM područja

Kroz projekt SCOPE* konzorcij od 11 partnera, od kojih 6 organizacija civilnoga društva, istraživačkih partnera predvođenih Institutom Ruđer Bošković, Fakultetom strojarstva i brodogradnje i Arhitektonskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, te Zadrugom ZEZ i Krapinsko-zagorskom županijom, radio je na više elemenata s ciljem razvoja tematske mreže STEM kao pokretač društva, poput istraživanja javnog mnijenja i istraživanja mjerljivih pokazatelja za STEM područje provjerenih kroz aktivnosti, s ciljem stvaranja prijedloga javnih politika o ulozi organizacija civilnoga društva u jačanju popularizacije STEM područja kroz suradnju s dionicima, posebno s institucionalnim obrazovanjem.

Na tom tragu, pred kraj projekta i nakon formalnog kraja projekta, nastavilo se s promišljanjem o ulozi i načinu djelovanja organizacija civilnoga društva u razvoju ekosustava popularizacije STEM područja kao pokretača razvoja.

U promišljanja su ugrađena iskustva rada na projektu SCOPE, ali i na projektima popularizacije STEM područja financiranih iz Europskog socijalnog fonda na kojima su partneri također sudjelovali, te iskustva suradnje na međunarodnim projektima i iskustva iz studijskih posjeta, a posebno sudjelovanje u raznim inicijativama, poput FabCity Global Initiative, te na raznim događanjima širom Europe.

(*Udruga Fablab kroz sustavnu tematsku podršku STEM kao pokretač razvoja nastavlja aktivnosti započete kroz prijedloge javnih politika na projektu SCOPE – Znanost spaja ljude, financiranog iz Europskog socijalnog fonda (2020-2023), a koje se bave ulogom i doprinosom organizacija civilnoga društva u razvoju lokalnih ekosustava.)

Stvaranje lokalnih ekosustava

Iako poneke sredine već razvijaju i znanstvene centre, namjera nam je ukazati na moguću metodologiju koju s partnerima razvijamo i provodimo zadnjih desetak godina. Važno je naglasiti da smatramo kako ekosustav treba biti otvoren i pristupačan svim dionicima, iako se često popularizacija STEM područja usmjerava na obrazovanje i mlade.

Vjerujemo da dionici trebaju dolaziti iz svih sektora, od obrazovanja, istraživanja, do realnog sektora i lokalnih (samo)uprava, i naravno civilnoga društva kao povezujuće substance ovog procesa. Upravo identificiranje dionika i njihovo povezivanje je važan korak u uspostavi ekosustava.

Drugi korak je početak prepoznavanja i mapiranja svih resusrsa zajednice. Naravno da u resurse spadaju i već spomenuti dionici, ali ovdje govorimo o određenim specifičnostima zajednice, npr. vrijednosti iz prethodnih razdoblja, povijesni događaji i drugi fenomeni koji su prepoznati u zajednici, a s kojima se zajednica može povezati i identificirati. To doprinosi snazi tog sustava u kojem će dionici, prema dosadašnjem iskustvu, sudjelovati s više motivacije. Tako će određeni fenomen biti važan u prepoznatljivosti sustava u odnosu na druge zajednice.

Nakon tih početnih koraka, može se započeti s aktivnostima. To mogu biti aktivnosti u školama ili kod drugih dionika, posebno udruga, ali na njih u što većoj mjeri trebaju biti pozvani i uključeni i drugi dionici. Aktivnosti trebaju, posebno na početku, imati neku vezu s definiranim fenomenom. Na taj način raste i interes za aktivnosti, a u njihovoj realizaciji koriste se razni alati.

Rezultati tih, često projektnih, aktivnosti tijekom godine mogu se nakon toga predstavljati kroz manje događanje uključenih dionika, koji se na taj način dodatno umrežuju i mogu stvarati nove aktivnosti. Organizacijom tih događanja na osnovnoj razini vide se potrebe i stječu organizacijske vještine za daljnje korake. S vremenom takva manja događanja, često u školi, mogu prostorno izaći iz tih okvira, ali prvenstvno ciljajući širu javnost kojoj se predstavljaju rezultati tih aktivnosti kroz godišnja događanja za širu javnost. Ona mogu biti međunarodno prepoznatljiva poput Znanstvenog piknika (Science Picnic) ili Maker Fairea, ali i ne moraju, kao npr. STEM dan. Ono što je važnije da se to događanje veže uz definirani fenomen. To je važno za dugoročnu održivost same aktivnosti koja će tako lakše preživjeti sve izazove.

Idući korak je u načinu kako takvo jednogodišnje događanje učiniti dostupnim tijekom godine, lokalnoj zajednici ali i drugima širom Hrvatske pa i šire. Možda su odgovor na to mreža manjih distribuiranih centara popularizacije znanosti koji mogu pomoću interaktivnih instalacija prikazati problematiku fenomena kroz STEM područje.

Postoje ili se trenutno razvijaju neki primjeri, od učionica, npr. Učionica Nikole Tesle u osnovnoj školi u Sibinju, do velikih znanstveno edukativnih centara ili znanstveno popularnih centara kakvi već postoje (projekt KLIM i Znanstveno edukativni centar Kontija u Istri), ili realizacija Znanstvenog edukativno-zabavnog centra u dvorcu Golubovec u Donjoj Stubici, ili planirana izgradnja Znanstvenog centra u Čakovcu.

Zar to nije upravo STEM kao pokretač razvoja društva?

Umjesto zaključka

Ovo su trenutne spoznaje koje želimo dalje razvijati i o kojima želimo raspravljati sa svim dionicima. To je živi proces koji se stalno nadograđuje uključivanjem dionika, razmjenom iskustava i strukturiranim dijalogom.

Iz tog razloga u sklopu Tematske sustavne podrške za područje STEM kao pokretač razvoja financirane od strane Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva, od 26. do 28. rujna organiziramo međunarodnu konferenciju pod nazivom Science Connecting People / Znanost spaja ljude, na kojoj bi s predstavnicima svih dionika ranije navedenih lokalnih ekosustava, posebno s predstavnicima lokalnih uprava, predstavnicima institucionalnog obrazovanja te organizacijama civilnoga društva, razgovarali i pokazali primjere dobre prakse kroz razgovor o četiri važne komponente ekosustava: o ljudima, ljudskim potencijalima i edukacijama, o aktivnostima, od radionica do velikih događanja, o alatima, od interaktivnih eksponata do mobilnih instalacija, te o prostoru, od moderniziranih učionica do znanstvenih centara.

S ciljem približavanja teme 15.7. održat će se pripremna radionica STEM kao pokretač razvoja u zajednici na kojoj bi se detaljnije objasnio proces stvaranja ekosustava i pokazali neki primjeri s ciljem aktivnijeg sudjelovanja na konferenciji.

https://www.udruga-gradova.hr/dogadjanja/radionica-stem-kao-pokretac-razvoja-u-zajednici/

Pozivamo vas da rezervirate termin i pridružite nam se u procesu jačanja i razvoja lokalnih zajednica kroz popularizaciju STEM područja.

Više informacija o SCOPE projektu, o udruzi Fablab i Tematskoj sustavnoj podršci na http://www.fablab.hr/.

Fotografije s opisima:

Dvorac Stubički Golubovec, Donja Stubica – u tijeku je preuređenje odnosno transformacija dvorca u znanstveni edukativno-zabavni centar

Maker Faire Zagreb – godišnje događanje za širu javnost

Znanstveni piknik – znanstveno popularno godišnje događanje usmjereno školama, ali i široj zajednici (održava se u parku Muzeja seljačkih buna u Gornjoj Stubici)

Trsatska gradina, Rijeka – tradicionalna manifestacija koja uključuje i znanstveno-popularne aktivnosti za djecu i širu javnost

Festival znanosti u umjetnosti u Novskoj – Novsky – događaj namijenjen djeci ali i široj javnosti

FabLab, udruga za promicanje digitalne fabrikacije, je korisnik Tematske sustavne podrške u području STEM kao pokretač razvoja Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva. Sadržaj ovoga teksta isključiva je odgovornost autora i nužno ne izražava stajalište Nacionalne zaklade.