Grad po mjeri djeteta – primjer dobre prakse u razvoju modernih lokalnih politika za djecu i mlade

Razvijene lokalne politike  inovativne su po tome što:

– sadrže indikatore kojima se može pratiti učinak na kvalitetu života djece,

– izrađene su na način da su kroz različite metode i tehnike uključivale sve dobne skupine građana, a posebno one kojima su i namijenjene – djeci i mladima,

– u potpunosti su usklađene sa nacionalnim i međunarodnim okvirom politika za djecu kao što je Nacionalna strategija za prava djece za razdoblje 2014.-2020., odnosno Konvencije o pravima djeteta.

Projekt „Organizacije koje brinu“ pokrenut je s idejom i motivacijom da se učini više za djecu. Djeca se doista nalaze u nezahvalnoj poziciji, ne odlučuju sami, nemaju pravo predlaganja i odlučivanja o temama koje su za njih važne te ostaje nada da će odrasli prepoznati ostvarivanje njihovih prava i interesa kao važno i pobrinuti se da odrastaju u sigurnom i poticajnom okruženju. Istovremeno, realnost je takva da u beskraju odgovornosti i zadataka odraslih interesi djece često ostaju prenisko na listi prioriteta. I baš je zato projekt „Organizacije koje brinu“ okupio  grupu entuzijasta na lokalnoj razini koji su vjerovali da se može učiniti više i da je važno djeci „dati“ glas kako bismo čuli i njihovo mišljenje, njihove prijedloge. To je projekt koji je nastao s jednim ciljem – da osigura GRAD PO MJERI DJETETA.

U okviru projekta ključno koordinacijsko tijelo na razini grada bilo je Vijeće za prevenciju. Vijeća za prevenciju na razini gradova najčešće okupljaju predstavnike važnih institucija i organizacija koje su, između ostaloga, zadužene za poštivanje i zaštitu prava djece. Uključena vijeća za prevenciju bila su potpomognuti partnerskim organizacijama civilnog društva kako bi unaprjeđivali svoje kompetencije za transparentnije i uključivije procedure donošenja odluka

za kreiranje lokalne politike vezane za prava djece.

Brojna istraživanja i iskustva pokazala su da odluke koje su participativne, odnosno, zajedničke, doprinose jačanju povjerenja građana u institucije i jačanje legitimnosti tijela javne vlasti. Građani tako nisu samo u ulozi korisnika i potrošača usluga, već i u ulozi sudionika u procesima donošenja politika te sukreatora javnih politika.

Pri planiranju i izradi ovih Strategija za prava djece na području gradova Sv. Ivana Zeline, Vukovara i Belišća provedene su sljedeće aktivnosti kako bi se povećala uključenost svih dionika te postigla potrebna usuglašenost u predviđenim mjerama:

1. Ispitivanje prijedloga i potreba djece, roditelja, stručnjaka i šire javnosti
2. Kampanja s ciljem podizanja svijesti građana na lokalnoj razini za:
3. praćenje načina na koji se provode politike vezane za djecu
4. veće uključivanje u proces razvoja i donošenja odluka koje se odnose na prava djece
5. Dvije edukacije predstavnika Vijeća za prevenciju te organizacija civilnog društva
6. Sastanci Vijeća za prevenciju
7. E – savjetovanje sa zainteresiranom javnošću
8. Okrugli stol za savjetovanje sa zainteresiranom javnošću
9. Izrada izvješća o provedenom savjetovanju s zainteresiranom javnošću
10. Usvajanje lokalnih strategija.

Kao što je spomenuto na početku, uz indikatore i nacionalni i međunarodni okvir, značajan je sam proces izrade politika u koji su bila uključena i djeca kako bi im bila pružena prilika za sudjelovanje u životu zajednice od najranije dobi te poslana jasna poruka da je njihovo mišljenje važno za pokretanje pozitivnih promjena u društvu. Njihova su razmišljanja i želje prikupljeni u istraživanju „Što ti želiš promijeniti?“ u kojem je sudjelovalo više od 3.100 ispitanika, od čega 2.600 djece.

Što su nam djeca rekla da žele u svom gradu?

Ceste, bazene, parkove,više aktivnosti za djecu, da ima više kazališnih predstava i vrtića, da njihov grad bude bolji… Svakakve su odgovore, skromne i iskrene, ali istovremeno vrlo zrele, mlade glave Belišća, Svetog Ivana Zeline i Vukovara dale na pitanje „Što ti želiš promijeniti?“.

Iako se čini da je lokalnu strategiju razvoja djece i mladih nemoguće raditi bez uvida u njihove misli i osjećaje, tek se ovim projektom po prvi put u Hrvatskoj našim najmlađim građanima dala moć kojom mogu utjecati na svoje lokalne sredine i ostaviti svoj trajni trag, zalažući se za poboljšanje i unapređenje materijalnih i nematerijalnih uvjeta za sretnije i ljepše odrastanje. Posebno je važno da se na lokalnim razinama razvijaju ovakve inicijative usmjerene na djecu i njihova prava. Naime, poštivanje i realizacija prava djece, ne događa se u nekom praznom prostoru, već u njihovoj neposrednoj okolini, u njihovoj obitelji, susjedstvu, igralištu, školi, zdravstvenoj ustanovi, knjižnici, u njihovoj zajednici. Upravo zato, ukoliko želimo demokratsko društvo koje pretpostavlja vladavinu prava, djeca ga trebaju živjeti i učiti u njihovoj blizini. Iz toga, potpuno razumljivo proizlazi nužnost da se svi uključeni u podizanje, odgoj i obrazovanje djece, ali i sama djeca kroz dogovor i usuglašavanje izjasne o potrebnim mjerama i aktivnostima te da one budu sadržane u jedinstvenom planu djelovanja za buduće razdoblje kako bi se osigurala efikasnost, predvidljivost te transparentnost u promicanju, poštivanju i zaštiti prava djece.

Završnu publikaciju o iskustvima provedbe i nalazima istraživanja na projektu možete preuzeti OVDJE.

Projekt „Organizacije koje brinu“ provodio se u okviru programa IPA 2011 „Jačanje potpore organizacijama civilnog društva za povećanje dobrog upravljanja i transparentnosti javne uprave u Hrvatskoj“. Financirala ga je Europska unija, a sufinancirao Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske. Vrijednost projekta iznosila je 240.000,00 eura.

^{Grupna fotografija projektnih partnera i suradnika sa završne konferencije projekta.}