Hrvatska delegacija na Atenskom summitu europskih gradova i regija
U Ateni je 7. i 8. ožujka, održan šesti sastanak na vrhu europskih gradova i regija kojeg su zajednički organizirali Odbor regija EU i grčka regija Atika. Važan politički događaj koji je okupio gotovo 1400 sudionika bio je prilika da se uoči Europskih parlamentarnih izbora rasprave pitanja od interesa za budućnost EU: kako povećati gospodarski rast i riješiti problem tolikog broja nezaposlenih mladih te kako vratiti povjerenje građana u europske institucije. Odbor regija usvojio je tzv. Atensku deklaraciju kojom je jasno upozorio na to da je dosadašnja provedba strategije Europa 2020 potkopana zbog izostavljanja lokalnih i regionalnih vlasti.
Atenska deklaracija sadrži plan za reformu od sedam točaka koji od EU traži novi pristup ako hoće ispuniti glavni cilj strategije: stvaranje ”pametne, održive i inkluzivne ekonomije” do 2020. Politički dokument temelji se na srednjoročnoj ocjeni dosadašnjih rezultata strategije koju je proveo Odbor regija uz savjetovanje širokog kruga lokalnih i regionalnih vlasti članica EU. Kako je u svom uvodnom govoru istaknuo predsjednik Odbora regija Valcárcel Siso, iako postoje pokazatelji da je Europa izašla iz recesije, i dalje postoje neprihvatljive regionalne razlike u kvaliteti života. Da bi se tome doskočilo neophodno je u strategiju staviti regionalne ciljeve i partnerstvo između svih razina vlasti te osigurati potrebno financiranje. Posebno je naglasio činjenicu da su lokalne i regionalne vlasti najbolje mjesto za isporuku EU ciljeva s obzirom na to da u ukupnim javnim rashodima u Europi sudjeluju s jednom trećinom, a u ukupnim javnim investicijama čak s dvije trećine udjela.
Potvrdu tome dao je Werner Hoyer, predsjednik Europske investicijske banke, upozorivši da razlike u stopi zaposlenosti i privatnim investicijama nikada nisu bile toliko drastične na razini EU. Odgovor na to jest planiranje rasta EU koji počiva na načelima konvergencije i supsidijarnosti.
Domaćin događaja, guverner regije Atika, Ioannis Sgouros, naglasio je kako su posljedice europske financijske krize ukazale na postojanje još jedne krize, one političke i institucionalne. Istaknuo je činjenicu da indiferentnost i skepticizam među građanima, kada je u pitanju EU, nikada nisu bili toliko intenzivni i prisutni. Kao primjer naveo je podatak da je grčkim građanima od početka izbijanja krize pao životni standard za gotovo trećinu. Novi programi i inicijative za stvaranje poslova neophodni su, a u njima bi lokalne i regionalne vlasti morale igrati bitnu ulogu, zaključio je.
Niz drugih govornika nastupilo je na dvije prateće radionice prvog dana summita: Ulaganje u gospodarski oporavak i održivo stvaranje poslova te Kako poboljšati isporuke usluga – uključivanje europskih regija i gradova. Gradonačelnici, europski dužnosnici te međunarodni predstavnici poslovnog i javnog sektora raspravljali su o prilikama i preprekama za uključivanje gradova i regija u snažniju provedbu politika koje bi omogućile nove poslove i gospodarski rast. Posebno je istaknut problem rastuće nezaposlenosti mladih osoba te uloge obrazovanja i sustava pripravništva u stvaranju vještina i kvalificiranih radnika koji su nužni za gospodarski rast.
Posljednji, drugi dana sastanka na vrhu, posvećen je debati o budućnosti Europe između predsjednika Odbora regija i predsjednika Europske komisije José Barrosa koji je istaknuo kako apsolutni prioritet Europe mora biti stvaranje novih poslova. Smatra kako je najgori dio je prošao, no da je i dalje potrebno ustrajati na fiskalnom balansu te kontrolirati pretjerani javni i privatni dug. U svojoj replici, predsjednik Valcarcel naglasio je postojanje delikatnog odnosa između fiskalne konsolidacije i razvojnih investicija zbog potrebe da se osigura prava razina fleksibilnosti neophodne za očuvanje europskog socijalnog modela i mobiliziranje resursa za gospodarski razvoj. Složio se kako je za rješenje problema potrebno još više Europe i uključivanja građana u procese odlučivanja.
Hrvatsko izaslanstvo u Odboru regija također je sudjelovalo na atenskom sastanku na vrhu i to u sastavu: Vojko Obersnel (gradonačelnik Grada Rijeke, predsjednik izaslanstva), Bruno Hranić (načelnik općine Vidovec, potpredsjednik ENVE povjerenstva), Snježana Bužinec (načelnica Općine Jakovlje), Blanka Glavica-Ječmenica (vijećnica Općine Maruševec), Danijel Marušić (župan Brodsko-posavske županije) i Jelena Pavičić-Vukičević (vijećnica Grada Zagreba). Po završetku summita, članove izaslanstva dočekao je hrvatski veleposlanik u Helenskoj republici, dr.sc. Ivan Velimir Starčević, te su zajedno održali radni ručak. Veleposlaniku je predstavljen rad izaslanstva u Odboru regija te uloga lokalnih vlasti nakon priključenja EU. S druge strane, veleposlanik je pojasnio aktualne diplomatske i gospodarske odnose RH i Grčke, istaknuvši kako Hrvatska ostvaruje suficit u robnoj razmjeni između dvaju država. Ponudio je pomoć u povezivanju hrvatskih gospodarskih subjekata s grčkima te izrazio otvorenost za ostale gospodarske i kulturne inicijative. Ističući važnost gospodarske diplomacije za hrvatski razvoj, zaključeno je kako predstavnici lokalnih i regionalnih vlasti tu mogu ispuniti bitnu ulogu u promoviranju domaćeg gospodarstva i privlačenju stranih ulaganja.
S lijeva na desno: župan Marušić, načelnica Bužinec, veleposlanik Starčević, vijećnica Glavica-Ječmenica, koordinator delegacije Ercegović i načelnik Hranić