Jesu li javne politike spremne za e-uključivost populacije 54+?
Prioriteti vremena su digitalno i zeleno. Kao jedan od uvjeta za uspješnost Digitalne Transformacije (DT) i korištenje svih digitalnih usluga koje su rezultat iste je e-uključivost populacije. Zanimljivom temom uključivosti onih 54+ bavi se dr. sc. Robertina Zdjelar čije ćemo znanstvene radove sa zadovoljstvom objavljivati na stranicama Udruge.
Navedeni izazovi sa sobom donose zahtjeve za promjenama, koje, da bi bile uspješno provedene, nužno podrazumijevaju i promjene u ponašanju pojedinca. Kao jedan od uvjeta za uspješnost Digitalne Transformacije (DT) i korištenje svih digitalnih usluga koje su rezultat iste je e-uključivost populacije. U današnjoj znanstvenoj literaturi e-uključivošću su se bavili brojni autori, intenzivno unazad dva desetljeća. Prema današnjem shvaćanju pojma e-uključivost on podrazumijeva: 1) pristup Internetu i informacijsko-komunikacijskoj tehnologiji (IKT) nužnoj za pristup, 2) korištenje IKT, 3) osnaživanje korisnika s ciljem povećanja e-participacije i e-demokracije te 4) utjecaj digitalnih usluga (e-zdravstvo, e-trgovina, e-bankarstvo, ….) na kvalitetu života. Istraživanjem e-uključivosti potvrdilo se da postoje značajne razlike gledano prema geografskom području (urbano-ruralno, zemlje sjevera Europe u odnosu na ostale europske zemlje), ali i prema demografskim osobinama populacije – posebice s aspekta dobi korisnika IKTa. Navedena pojava se u literaturi naziva digitalni jaz. Brojna istraživanja akademske zajednice i struke na temu digitalnog jaza govore o uzrocima digitalnog jaza. Tako primjerice možemo govoriti o digitalnom jazu uzrokovanom nedostupnošću tehničkih uvjeta. Također, digitalni jaz može biti uzrokovan nedostatkom digitalnih vještina nužnih za korištenje IKT. Obadva uzroka najčešće su zabilježena kod populacije 54+. U takvom slučaju možemo govoriti o generacijskom digitalnom jazu. Europske službene statističke analize (EUROSTAT) prate digitalni jaz odnosno e-uključivost, točnije prate korištenje Interneta i IKT-a putem godišnjih istraživanja, kao i uzroke koji govore zašto su neki rezultati ispod prosjeka. Nameće se pitanje kojom dinamikom će se ostvarivati ciljevi inicijative DT ako samo 35% populacije od 55 do 74 godine starosti i 30% umirovljenika i radno neaktivne populacije ima osnovne digitalne vještine (podaci za 2019. godinu, Europska Komisija, DESI – Human Capital, 2020, stranica 4).
S druge strane, prema podacima EUROSTATA u Europi dvadesetih godina dvadesetprvog stoljeća oko 25% populacije čine građani stariji od 60 godina (Eurostat, 2020a). Životni vijek stanovništva se produžuje zahvaljujući poboljšanju uvjeta života, koji podrazumijevaju dobru zdravstvenu i socijalnu skrb (EUROSTAT, 2020). Starenje nacija globalni je problem, a ako isti stavimo u kontekst brzih tehnoloških promjena uzrokovanih DT tada se dolazi do potrebe kontinuiranog i sustavnog pristupa podizanju e-uključivosti populacije 54+. Predviđanja Ujedinjenih Naroda govore da bi u Europi broj stanovnika starijih od 60 godina mogao do 2050. godine činiti oko 34% udjela u ukupnoj populaciji (United Nations Department of Economic and Social Affairs, 2017, Population Division, Population facts). Suočavanje političkih upravljačkih struktura s problemom starenja nacija dovelo je do razvoja mjera aktivnog starenja (UN, 1990). Spomenute mjere danas su sastavnica dokumenta Agende 2020 o održivom razvoju, u kojem je jedan od ciljeva G4 „pružiti mogućnost uključivosti, pravo jednakosti pri obrazovanju i promociji mogućnosti cjeloživotnog učenja za sve ljude“ (European Commission, 2014).
Uvažavajući uvodno navedene činjenice tema e-uključivosti populacije 54+ treba zaokupljati pažnju svih političkih, društvenih i gospodarskih dionika jer proces DT je nezaustavljiv. Ne postoji mogućnost povratka.
Dnevne životne situacije u kojima se svaki građanin može zateći, a koje su posljedica provođenja procesa DT, zahtijevaju da se prilagodba pojedinaca okruženju odradi što prije i što jednostavnije za korisnike novih digitalnih usluga. Navedeno se može promatrati sa ekonomskog aspekta jer bi povećana e-uključivost sada izoliranih populacijskih skupina utjecala na povećanje očekivanih ekonomskih efekata zacrtanih globalnih ciljeva usmjerenih na digitalno i zeleno. Povećanjem broja korisnika digitalnih usluga i s njima povezanih ekoloških rješenja doprinosi veći ekonomskoj isplativosti ulaganja u IKT rješenja. Unazad dvije godine svijet se suočio s pandemijom uzrokovanom virusom Covid 19. Situacije s kojima se civilizacija trebala suočiti zahtijevale su fizičku izoliranost i što manje fizičkih kontakata među populacijom kako bi se spriječilo širenje virusa. Fizička izolacija, u današnje vrijeme, za neke djelatnosti uopće nije problem obzirom da se aktivnosti mogu odvijati na daljinu korištenjem IKTa. Gospodarske aktivnosti su se relativno brzo prilagodile nužnim sigurnosnim zahtjevima, međutim, to se ne bi moglo konstatirati za širu populaciju, naročito onu koja do tada nije bila sklona korištenju IKTa.
Obzirom da je pojava generacijskog digitalnog jaza masovan društveni problem, a što je utemeljeno na podacima EUROSTATA u velikom broju zemalja Europske Unije, izuzev zemalja na sjeveru Europe(Švedska, Danska, Nizozemska, Finska, Ujedinjeno Kraljevstvo) neophodno je da se pitanjem e-uključivosti populacije 54+ počnu baviti javne politike osmišljavanjem i (su)financiranjem mjera podizanja e-uključivosti populacije pogođene generacijskim digitalnim jazom te promoviranjem svih pozitivnih osobina DT koje život čine jednostavnijim.
U narednim objavama moći ćete pročitati nešto više o:
– DEMOGRAFSKIM KRETANJIMA I NJIHOVOM UTJECAJU NA SUVREMENO DIGITALNO DRUŠTVO
– DIGITALNOM JAZU, DIGITALNOJ PISMENOSTI I AKTIVNOM STARENJU
– ODRŽIVOM RAZVOJU I JAVNIM POLITIKAMA
– E-UKLJUČIVOSTI I SPECIFIČNOSTIMA E-UKLJUČIVOSTI POPULACIJE 54+ TE PRILAGODBI
– JAVNIM POLITIKAMA I E-UKLJUČIVOSTI – najbolje prakse europskog sjevera
– MJERENJU SPREMNOSTI I PROVOĐENJA JAVNIH POLITIKA ZA E-UKLJUČIVOST POPULACIJE 54+ – istraživanje u RH
– PREPORUKE ZA PODIZANJE E-UKLJUČIVOSTI POPULACIJE 54+
Zahvaljujemo dr. sc. Zdjelar!