Kako drveće čini naše gradove klimatski otpornijim, održivijim, sretnijim i zdravijim mjestom za život?

Ovo nije važno samo za građane, već i za urbaniste, projektante, građevinske inženjere, dizajnere i, naravno, gradske vlasti i vlade koje igraju ključnu ulogu u oblikovanju krajolika pametnih i održivih gradova.

Drveće, doslovno, spašava živote!
Drveće djeluje kao prirodni klima uređaj za gradove, jer stvara mikroklimu koja snižava temperaturu. U sjeni drveća temperatura može biti i do 20 stupnjeva niža nego na izravnom suncu.

Nedavna studija EU-a pokazala je da povećanje pokrivenosti drvećem na 30 posto u europskim gradovima može smanjiti smrtnost povezanu s efektom ‘urbanog toplinskog otoka (UHI)’, gdje se toplina zadržava između visokih zgrada i upija je asfalt i beton.
U ovoj studiji znanstvenici su analizirali podatke o 93 europska grada kako bi procijenili broj života koje bi drveće moglo spasiti.
Zelena infrastruktura – tj. vegetacija uključena u urbane sredine – pruža učinak hlađenja koji može ublažiti UHI učinak. Prethodna studija procijenila je kapacitet hlađenja drveća u više od 600 europskih gradova između 1,1°C u prosjeku i do 2,9°C.

U međuvremenu, Zakon o obnovi prirode preporučuje najmanje 10% pokrivenosti krošnjama drveća za europske gradove, dok druge studije preporučuju da urbane četvrti trebaju težiti 30% pokrivenosti drvećem kako bi se poboljšala mikroklima, kvaliteta zraka i zdravlje građana. Urbana stabla također su relativno jednostavna i isplativa za implementaciju, kažu znanstvenici koji stoje iza nove studije o dobrobitima koje bi stabla mogla dati ako se za njih brinemo i množimo ih u našim sredinama.

Kako bi kvantificirali potencijalnu dobrobit povećanja pokrivenosti urbanim drvećem, znanstvenici su procijenili godišnji teret ljetne smrtnosti (u odraslih starijih od 20 godina) koji se može pripisati UHI-u, te teret koji bi se mogao spriječiti povećanjem pokrivenosti na preporučenih 30%, u 93 europska grada.

Gradovi su odabrani na temelju dostupnih temperaturnih podataka Urban Climate modela
Znanstvenici su dohvatili podatke visoke rezolucije o stanovništvu i podatke o dobnoj distribuciji iz europskih izvora, uključujući podatke Eurostata i resursa “Global human settlement layer” koristeći podatke iz 2015. jer su to bili najnoviji dostupni u visokoj rezoluciji.

Uzimajući tjedne podatke o smrtnosti od svih uzroka, procijenili su smrtne slučajeve po dobnoj skupini, na područjima od 250m x 250m, svaki dan tijekom ljeta (1. lipnja – 31. kolovoza 2015.). Uspoređujući ovo sa scenarijem koji ne simulira UHI učinke, procijenili su učinak izloženosti UHI na smrtnost.
Zatim su procijenili smanjenje temperature do kojeg bi došlo povećanjem pokrivenosti drvećem na 30% u svakom gradu, te broj smrtnih slučajeva koje bi to potencijalno moglo spriječiti. Ova vrsta komparativne procjene rizika služi za pružanje dokaza kreatorima politika o učincima intervencija na promicanje zdravlja – u ovom slučaju odluka o urbanističkom planiranju.

93 grada uključivala su sjevernoeuropske gradove poput Glasgowa, Stockholma i Tallinna i južne gradove poput Atene, Palerma i Seville. Gotovo 58 milijuna ljudi starijih od 20 godina živjelo je u gradovima u godini istraživanja. U ovoj populaciji oko 128 000 smrtnih slučajeva dogodilo se ljeti – nešto manje od četvrtine godišnjeg ukupnog broja. Prosječna pokrivenost gradskim drvećem bila je 11% (ponderirano kako bi se uzele u obzir razlike u broju stanovnika).

Evo što su znanstvenici otkrili…
Znanstvenici su otkrili da su prosječne temperature u gradovima, ponderirane prema broju stanovnika, bile 1,5°C više zbog UHI efekta – a to je povezano sa 6.700 preuranjenih smrti ljeti, ili 4,3% svih smrtnih slučajeva ljeti. Procijenili su da bi 78% ukupne populacije europskih zemalja u studiji doživjelo ljetni UHI učinak veći od 1°C, a 20% više od 2°C.

Povećanje pokrivenosti drvećem na 30% snizilo bi temperature u prosjeku za 0,4°C u gradovima uključenim u studiju, s maksimalnim učinkom od 5,9°C u nekim područjima. Ovim smanjenjem moglo bi se izbjeći 2 644 preuranjene smrti, oko 1,8% svih ljetnih smrti u tim europskim gradovima i gotovo 40% smrti koje se mogu pripisati UHI učincima.

Slika 1: TAKO SE TO RADI! Uređenje urbane ulice – prije i poslije

Broj smrtnih slučajeva koji se može pripisati UHI učinku bio je najveći u središnjim i južnoeuropskim gradovima, na primjer u Španjolskoj, Italiji, Mađarskoj, Hrvatskoj i Rumunjskoj – a dobrobiti povećane pokrivenosti drvećem na smrtnost bile su najočitije i u tim gradovima. Na primjer, UHI nije bio povezan ni s jednom prijevremenom ljetnom smrti u Göteborgu u Švedskoj, ali s 32 na 100 000 dobno standardiziranih stanovnika u Cluj-Napoci u Rumunjskoj. Slično tome, povećanje pokrivenosti drvećem u Oslu ne bi spriječilo preuranjene smrti povezane s UHI, ali bi moglo spriječiti 22 na 100 000 dobno standardiziranih stanovnika u Palma de Mallorci.

Neki gradovi su već imali blizu 30% pokrivenosti drvećem, napominju znanstvenici, pa bi imali manje koristi od veće sadnje, ali također su otkrili da je distribucija drveća unutar gradova često neujednačena. To bi moglo ukazivati na ekološku nepravdu, gdje je nedostajalo drveća u socioekonomski siromašnim područjima, a planeri bi trebali nastojati ispraviti ovu neravnotežu.

Znanstvenici, međutim, priznaju da će cilj od 30% biti teško postići u gradovima s malo dostupnog otvorenog javnog prostora – u kojem bi slučaju planeri mogli težiti nižim ciljevima ili poticati sadnju na privatnom zemljištu. Konačno, iako je drveće ključno u stvaranju gradova otpornih na klimu, trebalo bi ga kombinirati s drugim strategijama hlađenja, kao što je zamjena asfalta površinama s vegetacijom ili manje nepropusnim materijalima poput granita.

Istraživači priznaju neka ograničenja studije, kao što je izgradnja prediktivnog modela temeljenog na skupu podataka iz SAD-a. Iako bi europski skup podataka bio poželjniji, podaci europskih meteoroloških stanica ne pružaju dovoljnu pokrivenost niti dovoljno širok raspon varijabli.

U gradovima uključenim u studiju utvrđeno je da pokrivenost drvećem može sniziti temperature u prosjeku za 0,4°C, s maksimalnim učinkom od 5,9°C u nekim područjima.

Dok Europa pati prolazeći kroz ljeto s toplinskim valovima, stabla su važnija nego ikad za ublažavanje smrtonosnih posljedica.
Druga nedavna studija zajedničkog španjolskog i američkog istraživačkog tima otkrila je da su ljudi koji žive u blizini zelenih površina u prosjeku 2,5 godine biološki mlađi od onih koji to ne čine.

Sadnja jednog stabla u gradu zamjenjuje pet klima uređaja
Tijekom vala vrućina gradska središta mogu biti 12 stupnjeva toplija od periferije. No umjesto da se priključi klima-uređaj, rješenje se može naći ispod hrasta.
Jedan od načina da se izbjegne ova “klima-con-kriza” bio bi, naravno, učiniti rashladne jedinice nepotrebnima ulaganjem u zgrade s visokim energetskim svojstvima koristeći najnovije tehnike prirodne cirkulacije zraka i lakih materijala. Ali najbolje rješenje može se naći ispod lišća hrasta ili topole.
Biljke pomažu u hlađenju atmosfere pomoću evapotranspiracije, pojave koja kombinira izravno isparavanje vode iz tla i transpiraciju iz biljaka. Prema Francuskoj agenciji za zaštitu okoliša – ADEME zrelo stablo moglo bi ispariti i do 450 litara vode. Ekvivalentno čak pet klima uređaja koji rade dvadeset sati! ADEME ističe da su stabla dvostruko korisna jer pomažu u stvaranju sjene i ujedno ograničavaju odsjaj sunca na zidovima zgrada i na tlu.

Slika 2: Drveće pruža nužno potrebnu hladovinu stanovnicima gradova, Izvor WDG Photo, Shutterstock

U Europi je učinak evapotranspiracije na toplinske otoke izračunao grad Lyon, žrtva čestih vrućina tijekom ljeta. Metropola Rhône pokrenula je nekoliko ispitnih mjera za borbu protiv toplinskih otoka, uključujući sadnju 3000 provansalskih stabala, vrste koja troši manje vode. Senzori su instalirani u okrugu Part-Dieu i registrirali su 20 stupnjeva manje na površini tla, s padom opažene temperature od 1 do 2 stupnja.
Na vegetiranim sjekirama (s travom ispod tramvajskih pruga ili na kružnim tokovima, na primjer) inženjeri su primijetili pad od 10 stupnjeva u sjeni.
Dakle, hoćemo li posaditi stablo i isključiti klima uređaj?

Drveće apsorbira dva puta više ugljika nego što se do sada mislilo!
U istraživanju koje je imalo za cilj analizirati drveće uz pomoć tehnologije 3D skeniranja, pokazalo se da britanske šume apsorbiraju dvostruko više ugljika nego što se procjenjivalo.
Tijekom istraživanja laserima je mapirano gotovo tisuću stabala u šumi Wytham u Oxfordshireu, a otkriveno je i da posebno zrela stabla igraju ključnu ulogu u borbi protiv klimatskih promjena.

Nove tehnologije omogućuju znanstvenicima da analize stabla rade bez rezanja
Točni izračuni količine ugljika apsorbiranog u britanskim šumama mogli bi pomoći pri donošenju odluka i otkriti stvarnu štetu uzrokovanu gubitkom šuma. Prije tehnologije 3D skeniranja, analiza stabla mogla se raditi samo rezanjem, no sada se za svako stablo koriste karte koje se izrađuju laserom, nakon čega se izrađuje model.

Na taj način znanstvenici mogu izračunati količinu ugljika apsorbiranog u deblu i granama stabla, a u slučaju britanske šume podaci su pokazali dvostruko veću količinu od prethodno procijenjene.
Osim što su važne ekosustave, zdrave šume uklanjaju ugljični dioksid iz atmosfere, što zagrijava planet. Svaki četvorni kilometar izgubljene šume znači dvostruko veće smanjenje kapaciteta uklanjanja ugljika u usporedbi s ranijim procjenama.
“Ovo ima značajne implikacije za naše razumijevanje korisnosti zaštite drveća kada je riječ o klimatskim promjenama. Vrijednost velikih zrelih stabala gotovo je nesaglediva i gubitke treba spriječiti pod svaku cijenu. Velika stabla su iznimno važna“, rekli su znanstvenici

Drveće i zelene površine općenito pomažu ublažiti usamljenost u urbanim područjima
Znanstvenici kažu da prirodne značajke u prenapučenim okruženjima pomažu da se ljudi osjećaju povezanijima
Unatoč svojim vanjskim pozivima beskrajnog društvenog potencijala i aktivnosti, gusto zbijene urbane sredine često dolaze sa skrivenim (i štetnim) fenomenom povećane usamljenosti.
Prema dr. Viveku Murthyju, bivšem glavnom liječniku Sjedinjenih Država za vrijeme predsjednika Obame, globalna “epidemija usamljenosti” zanemarena je posljedica urbanog života koja nosi ozbiljne rizike smanjenja životnog vijeka.

Slika 3: Bezbrižni Finci odmaraju se u parku u Helsinkiju, Izvor Depositphotos TheMayor

„Pogledajte još dublje i otkrit ćete da je usamljenost povezana s većim rizikom od srčanih bolesti, depresije, anksioznosti i demencije,” rekao je za Washington Post 2017. „A ako pogledate radno mjesto, također ću otkriti da je to povezano sa smanjenjem performansi rješavanja zadataka. Ograničava kreativnost. Oštećuje druge aspekte izvršne funkcije, kao što je donošenje odluka.”

Redizajniranje urbane arhitekture i uvođenje prirode u urbani život
Iako postoji mnogo načina za suzbijanje usamljenosti, kao što je redizajniranje urbane arhitekture kako bi se olakšale društvene interakcije ili olakšalo ljudima posjedovanje kućnih ljubimaca, nova studija također preporučuje dodavanje prirode u tu mješavinu.

Nalazi, objavljeni u časopisu Scientific Reports, slijede pregled procjena koje je dalo više od 750 stanovnika U.K.-a koji su dobrovoljno dva tjedna koristili prilagođenu aplikaciju za pametne telefone. Sudionici su nasumično ispitivani tri puta dnevno tijekom budnih sati koristeći tehniku koja se naziva “ekološka trenutna procjena”.

Uz pitanja o prenapučenosti i percipiranoj socijalnoj uključenosti, volontere su pitali o njihovom prirodnom okruženju: “Možete li sada vidjeti drveće?”; “Možete li sada vidjeti biljke?”; “Možete li sada vidjeti ili čuti ptice?”; i “Možete li sada vidjeti vodu?” Osjećaj “trenutne usamljenosti” zatim je rangiran na ljestvici od pet različitih stupnjeva.

Prema više od 16.600 primljenih procjena, prenapučena okruženja povećala su osjećaj usamljenosti za nevjerojatnih 38%, bez obzira na dob, spol, etničku pripadnost, stupanj obrazovanja ili zanimanje. Međutim, kada su ljudi mogli komunicirati sa zelenim površinama ili čuti ptice ili vidjeti nebo, percipirana usamljenost smanjila se za 28%. Društvena uključenost, koju je istraživački tim definirao kao osjećaj dobrodošlice u grupi ili dijeljenje sličnih vrijednosti, također je smanjila usamljenost za 21%.

Poboljšanje pristupa visokokvalitetnim zelenim i plavim površinama
“Ako se usamljenost smanji kontaktom s prirodom, poboljšanje pristupa visokokvalitetnim zelenim i plavim površinama (kao što su parkovi i rijeke) u gusto naseljenim urbanim područjima može pomoći ljudima da se osjećaju manje usamljenima“, piše znanstveni tim. Čini se da su ovi nalazi u korelaciji s prethodnim istraživanjima mentalnih dobrobiti hodanja prirodnim područjima, fenomena poznatog kao “šumsko kupanje”. Studija iz 2020. koju je objavio International Journal of Environmental Research and Public Health pokazala je da uranjanje u atmosferu šuma smanjuje stres i potiče opuštanje.

Slika 4: Zeleni i plavi grad Rotterdam

„Šumsko kupanje osmišljeno je tako da priziva gotovo sva osjetila: aromaterapija iz biljaka; šumski zvukovi šuštanja drveća, cvrkuta ptica ili žuborenja vode; vizualna stimulacija flore i faune; i taktilne osjećaje mekog tla pod nogama ili lišća u ruci,” piše Maria Marabito iz Treehugger-a. “Kombinirana, ta iskustva djeluju na isporuku terapije za smanjenje stresa koja poboljšava fizičko zdravlje, kao i psihičku dobrobit. Šumski zrak je pročišćen od urbanih događanja, a samo drveće sadrži fitoncide, antimikrobne organske spojeve dobivene iz biljaka poznatih po nizu dobrobiti, uključujući jačanje imunoloških stanica.”

Iako se povećana i isprepletena održivost u urbanim sredinama često smatra ključnim oružjem u borbi protiv klimatskih promjena, jasno je da će takve mjere također biti ključne u poboljšanju vlastitog blagostanja i obuzdavanju osjećaja izoliranosti.

Kao što je Johanna Gibbons, krajobrazna arhitektica i članica istraživačkog tima studije rekla za Guardian gradovi su vjerojatno jedina globalna staništa koja se brzo povećavaju. “Dakle, trebali bismo stvarati urbana staništa u kojima ljudi mogu napredovati“, rekla je. “Priroda je ključna komponenta toga jer, vjerujem duboko u našim dušama, postoje zaista duboke veze s prirodnim silama.”

U sljedećem ćemo članku pobliže predstaviti primjere dobre prakse iz Europe i Hrvatske.

Izvor: https://subscriber.politicopro.com/article/eenews/1059993010
Izvor: https://environment.ec.europa.eu/news/increasing-tree-coverage-30-european-cities-could-reduce-deaths-linked-urban-heat-island-effect-2023-06-21_en

Autor: Dražen Keresteny, mag. ing. el., Alarm automatika d.o.o.