Kako smanjiti utjecaj toplinskih valova u gradovima?

Zbog toga je međunarodna zajednica prepoznala potrebu da se zagrijavanje zadrži znatno ispod 2 °C, a često se pojavljuje podatak da je taj target 1,5 °C.

Što su staklenički plinovi, kako nastaju i kako utječu na globalno zagrijavanje?

Efekt staklenika glavni je uzročnik klimatskih promjena. Neki plinovi u Zemljinoj atmosferi djeluju slično kao staklo u staklenicima – zadržavaju sunčevu toplinu i onemogućavaju da se vrati u svemir – i tako uzrokuju globalno zagrijavanje.
CO2 nastao ljudskim djelovanjem najviše doprinosi globalnom zagrijavanju. Njegova je koncentracija u atmosferi 2020. bila 48 % viša nego u predindustrijsko vrijeme (prije 1750.).
Ljudskim djelovanjem nastaju i manje količine drugih stakleničkih plinova. Metan je snažniji staklenički plin nego CO2, ali ima kraći vijek trajanja u atmosferi. Dušikov oksid, kao i CO2, dugotrajan je staklenički plin koji se u atmosferi nakuplja desetljećima, pa čak i stoljećima. Ostali onečišćujući plinovi, uključujući aerosole poput čađe, imaju različite učinke zagrijavanja i hlađenja te su povezani i s drugim problemima, kao što je loša kvaliteta zraka.
Procjenjuje se da su ukupnom zagrijavanju od 1890. do 2010. prirodni uzroci, kao što su promjene u sunčevu zračenju i vulkanska aktivnost, doprinijeli manje od ± 0,1 °C.
Dakle, sve je tu jasno – čovjekovo djelovanje je glavni uzročnik problema.

Slika 1. – Utjecaj klimatskih promjena na Europu

Evo koji su glavni uzroci porasta emisija:

• Izgaranje ugljena, nafte i plina – oslobađaju se ugljikov dioksid i dušikov oksid.
• Krčenje šuma – apsorpcijom CO2 iz atmosfere stabla pomažu pri reguliranju klime. Sječom stabala gubi se taj koristan učinak te se ugljik pohranjen u stablima ispušta u atmosferu i pojačava efekt staklenika.
• Povećan uzgoj stoke – krave i ovce proizvode velike količine metana dok probavljaju hranu.
• Gnojivo – iz gnojiva koja sadrže dušik oslobađa se dušikov oksid.
• Fluorirani plinovi – oni se ispuštaju iz opreme i proizvoda koji ih sadržavaju. Ti plinovi imaju vrlo snažan učinak zagrijavanja, do 23 000 puta veći nego CO2.

Gdje su u toj priči gradovi?

Na žalost, gradovi su na crnoj strani vage – oni su glavni zagađivači okoliša. Pokrivaju dva posto svjetskog kopna, a proizvode čak 70 posto globalnih emisija stakleničkih plinova i koriste 78 posto svjetske energije.
No, posljedično, kao što su gradovi glavni uzrok problema, oni su ujedno i glavni izvor potencijalnih rješenja. Oni imaju ključnu ulogu u rješavanju klimatskih izazova.
Kao posljedica njihovog negativnog utjecaja, gradovi igraju ključnu ulogu u ispunjavanju ciljeva navedenih Pariškom sporazumu (UNFCC, 2015.) klimatskim promjenama. Angažman gradova i urbanih dionika podupiru i Nova urbana agenda i ciljevi održivog razvoja do 2030. Gradovi su najučinkovitiji u poduzimanju mjera za rješavanje klimatskih promjena kada su usklađeni jedni s drugima, te s akterima na nacionalnoj i regionalnoj razini.
U nekim slučajevima, razina ambicije i sposobnosti odgovora dijele se među tim različitim akterima, dok u drugima gradovi rade kao pioniri, osiguravajući eksperimentalna okruženja za testiranje novih strategija za integraciju aktivnosti ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe. Diljem svijeta postoji sve veći broj transnacionalnih mreža o klimatskim akcijama koje pokreću gradovi i lokalne vlasti, kao što je Globalni sporazum gradonačelnika za klimu i energiju. Ove međunarodne inicijative mogle bi ubrzati provedbu i povećati učinkovitost nacionalnih i lokalnih politika.

Posljednje posebno izvješće IPCC-a pružilo je najnovije znanstvene dokaze o transformativnim učincima globalnog zatopljenja na naš okoliš i njegovoj ulozi u povećanju učestalosti i intenziteta ekstremnih vremenskih događaja.
Stanovnici gradova i kritična infrastruktura o kojoj ovise suočavat će se s češćim poplavama, sušama, toplinskim valovima i intenzivnim kišama, zajedno s drugim opasnostima povezanima s klimom. To će se prevesti u porast razine mora koji utječe na obalne gradove, utjecaje na izgrađenu infrastrukturu, zdravstvene probleme koji proizlaze iz viših prosječnih temperatura i ekstremnih događaja, povećanje potražnje i korištenja energije te negativne učinke na dostupnost vode i resurse.
Očekivani rast globalne urbane populacije također bi mogao dovesti do značajnog povećanja emisija stakleničkih plinova u više sektora i promjena urbane mikroklime zbog učinka urbanog toplinskog otoka.
Posljedice klimatskih promjena izuzetno su ozbiljne i utječu na mnoge aspekte naših života, što je svakim danom sve vidljivije i u Hrvatskoj. Prisjetimo se samo nedavnog nevremena u Zagrebu i Slavoniji. Borba protiv klimatskih promjena i prilagodba svijetu koji se zagrijava također su glavni prioriteti unutar EU-a. Hitno moramo djelovati u području klime.

Slika 2. – Nevrijeme u Zagrebu 19.07.2023., Izvor Ravnateljstvo CZ MUP, Facebook

Da stvar bude još nepovoljnija po Hrvatsku, Mediteran se zagrijava 20 posto brže od drugih područja u svijetu. Obalni gradovi najosjetljiviji su na klimatske promjene, a posebna pozornost usmjerava se na one koji su na UNESCO-ovu popisu svjetske baštine, poput Dubrovnika, Splita i Trogira.
Ovi izazovi zahtijevaju brzu i masovnu dekarbonizaciju gradova kao i poboljšanja njihove otpornosti. Postizanje ove tranzicije zahtijevat će od gradova da povežu znanstvenu ekspertizu na terenu s potrebama i zahtjevima lokalnih donositelja odluka.

Dizajniranje održivih, otpornih i uključivih gradova

Samo je jedno rješenje – da sve vrste urbanih područja prihvate održivi razvoj. Gradovi doprinose 80% globalnog BDP-a i važni su nositelji novih, transformativnih inicijativa koje se bave nejednakošću, bore se protiv klimatskih promjena i štite ii obnavljaju okoliš.

Na sreću, urbane inovacije postoje. I sve ih je više. Mnogi gradovi ugrađuju održivi razvoj u središte urbanog planiranja dok smišljaju sveobuhvatne, holističke klimatske akcijske planove.

Ključne značajke akcijskih planova koji uključuju dekrabonizaciju su:

• obnovljiva energija na svim razinama urbanog života;
• pristupačan, siguran, pouzdan i zeleni javni prijevoz;
• energetski učinkovite kuće i zgrade;
• zelene površine i zelena infrastruktura;
• pješačke zone i biciklističke staze;
• održiva gradska gospodarstva i što je moguće više zelena lokalna prerađivačka postrojenja;
• korištenje tehnoloških Smart City rješenja u svrhu dekarbonizacije na svim razinama,
• cirkularna ekonomija – otpad koji se smatra resursom

Slika 3. – Biciklistički park, Vauban-Freiburg

Ulaganje u ove vrste inicijativa ima potencijal spasiti milijune života, a početni trošak implementacije može biti minimalan u usporedbi s dugoročnim koristima. Na primjer, izgradnja zelene infrastrukture za upravljanje urbanim oborinskim vodama može biti skupa za grad u kratkom roku, ali se dugoročni povrati ostvaruju u smanjenim troškovima energije, izbjegnutoj ili minimiziranoj šteti od poplava, poboljšanom javnom zdravstvu, boljoj kvaliteti gradske vode za piće i još mnogo toga.

Urbanizam kao struka, uz podršku lokalne politike, mora vratiti prirodu u gradove

Dajući prednost prirodi u svojim odlukama o ulaganju, urbani čelnici mogu poboljšati otpornost i životnu sposobnost svojih gradova, pridonoseći sigurnoj, održivoj budućnosti urbane prirode i ljudi.
Bioraznolikost i gubitak staništa posvuda se ubrzavaju, a naši gradovi u širenju neka su od naših područja koja su najviše osiromašena prirodom, dovodeći u opasnost mnoge usluge ekosustava za održavanje života o kojima ovise zajednice i izvori za život.

Interaktivna karta rješenja temeljena na prirodi

Nedavno objavljeno izvješće o istraživanju Biodiver Cities-by-2030 poziva gradove da ponovno integriraju prirodu u svoje odluke o prostornom planiranju i vrate ‘prirodni sloj’ razvoju. Također, nedavno objavljena interaktivna karta rješenja temeljenih na prirodi omogućuje urbanistima, projektantima, vlasnicima i dizajnerima da planiraju kako najbolje nadopuniti prirodu u svojim gradovima, jačajući njihovu otpornost na klimatske utjecaje i pomažući građanima da se ponovno povežu s prirodom u svojem urbanom okruženju.
Mnoge zajedničke prednosti uključuju poboljšanu kvalitetu zraka i vode, regulaciju temperature, kompenzaciju staništa i sekvestraciju ugljika, dok je pristup zelenim površinama i prirodi dobar za tjelesno i mentalno zdravlje.
Karta podržava razmatranje prirode od početka projekta, kako bi se planirale i maksimizirale koristi, te kako bi se povećalo povjerenje u pogledu performansi, troškova i dugoročnih zahtjeva za održavanjem rješenja temeljenih na prirodi.

Slika 4. – Prirodno dječje igralište razvijeno u okviru projekta CONENCTING nature u Poznańu, Poljska

Vraćanje prirode gradovima u šest koraka

Evo povezanog okvira za odlučivanje u šest koraka koji opisuje sustavni i integrirani pristup uključivanju rješenja temeljenih na prirodi, kroz sve faze projektnog i izvedbenog ciklusa:
1. Uspostavite zajedničku viziju;
2. Identificirajte opcije za rješenja temeljena na prirodi;
3. Kvantificirajte niz prednosti svakog rješenja i dogovorite željenu opciju;
4. Dovršite dizajn i pripremite se za gradnju;
5. Izgradnja;
6. Održavajte, nadgledajte, ocjenjujte i učite.

Evo i nekoliko primjera gradova koji su uspješno implementirali ove mjere

Instaliranje održivih urbanih sustava odvodnje ili Su u Counters Creeku DS u zapadno od Londona, uspješno je smanjilo otjecanje površinske vode koja ulazi u kombiniranu kanalizaciju i poplave podrume tijekom razdoblja obilnih oborina. Kišni vrtovi i jame za drveće privlačne su nove značajke koje poboljšavaju ulični krajolik. Održava ih lokalna zajednica, potičući osjećaj vlasništva stanovnika i donosi ponos na njihove ulice.

Pretvorba degradiranog i napuštenog zemljišta u novi park u Newarku, New Jersey, poboljšala je kvalitetu zraka, pomogla je ublažiti učinak urbanog toplinskog otoka i smanjila otjecanje sedimenta i onečišćujućih tvari u rijeku Passaic. Također ponovno povezuje Newark i njegove građane s rijekom.

Slika 5 – Grafika prikazuje predloženi razvoj Projekta obnove prirodnih resursa na obali rijeke East Newark, Izvor BASF

Uklanjanje dijela betonskog kanala u rijeci Lower Lam Tsuen u Hong Kongu i vraćanje prirodnog profila – s kamenim gromadama, kaldrmom, krupnim šljunkom te vodenom i obalnom vegetacijom – poboljšalo je kvalitetu vode, koja je važan izvor pitke vode. Studija šest mjeseci nakon završetka radova zabilježila je porast broja i vrsta ptica, vretenaca, vodozemaca i gmazova, slatkovodnih riba i vodenih beskralježnjaka.

Provedba prirodnih mjera upravljanja poplavama u području sliva rijeke Aire u Yorkshireu u Engleskoj smanjit će rizik od poplava u gradu Leedsu i donijeti šire koristi, kao što su sekvestracija ugljika, poboljšanje biološke raznolikosti i društveni dobici.

Usvajanje ‘sistemskog razmišljanja’ u gradskom planiranju

I karta i okvir jačaju preporuku izvješća o uvidu za gradske vlasti da usvoje „sustavno razmišljanje” u načinu na koji planiraju i upravljaju gradovima. Prirodna rješenja na karti diljem gradskog područja – od planina i polja, preko grada do obale rijeke – pokazuju međusobne veze između ekonomske i društvene infrastrukture i prirodnog okoliša i gdje priroda može igrati ulogu u pružanju boljih rezultata.
Razvijanje ove slike na razini sustava omogućuje procjenu i vrednovanje aktivnosti prema njihovom utjecaju na kvalitetu lokalnog zraka, rizik od poplava, siromaštvo hrane, energetsko siromaštvo, zdravlje i dobrobit, kao i na smanjenje ugljika. Dodjeljivanje vrijednosti ovim zajedničkim prednostima omogućuje donositeljima odluka da kvantificiraju kompromise od konkurentskih promjena na zemljištu, bolja rješenja identiteta koja će poboljšati i ljudski razvoj i očuvanje, te pružiti robustan I pozitivan business case.

Poticanje ulaganja u rješenja temeljena na prirodi

Kako se u izvješću o uvidu ističe, da rješenja temeljena na prirodi budu privlačna financijskim tržištima i investitorima iz privatnog sektora zahtijeva uvođenje podataka o biološkoj raznolikosti i promicanje novih modela za smanjenje rizika ulaganja. Prikupljanje dokaza tijekom vremena o izvedbi, troškovima i održavanju rješenja temeljenih na prirodi i njihovim zajedničkim koristima izgradilo bi povjerenje ulagača.
Uvođenje politike i regulatornih poticaja za pravednu podjelu rizika i koristi među zainteresiranim stranama – kao što su gradske vlasti i lokalne tvrtke i vlasnici zemljišta – uvelike bi potaknulo ulaganja u manje konvencionalne intervencije u borbi protiv poplava i visokih temperatura i drugih izazova s kojima se suočavaju gradovi.
U sljedećem članku pozabavit ćemo se primjerima dobre prakse vezanim za ozelenjivanje gradova i direktno mjerljivim koristima od tih i takvih mjera.

Autor: Dražen Keresteny, mag. ing. el. Alarm automatika d.o.o.