Komunalna naknada – utvrđivanje obveznika i postupak donošenja rješenja – odgovori na pitanja

1. Ukoliko stranka (obveznik komunalne naknade) promijeni prezime, adresu stanovanja i slično kako postupiti?

U tom slučaju preporučuje se donijeti novo rješenje u kojem će biti navedeno novo prezime obveznika kao i nova adresa stanovanja.

2. Ukoliko u prijedlogu za obnovu postupka stranka ne učini vjerojatnim sve što je propisano ZUP-om (prijedlog za obnovu dostavljen u roku za obnovu i izjavljen od ovlaštene osobe, ali nije priložila dokaze za svoje tvrdnje) treba li ipak ići u korist stranci pa provesti obnovu postupka i donijeti rješenje sukladno utvrđenom činjeničnom stanju ili odbaciti jer okolnost na kojoj se prijedlog temelji nije učinila vjerojatnim?

Sukladno članku 124. stavak 2. Zakona o općem upravnom postupku u prijedlogu za obnovu postupka stranka je dužna učiniti vjerojatnim razloge zbog kojih traži obnovu postupka i da je prijedlog podnesen u zakonskom roku.
Dalje je člankom 126. stavak 1. propisano da kad nadležno tijelo primi prijedlog za obnovu postupka, dužno je ispitati je li prijedlog pravodoban i izjavljen od ovlaštene osobe te je li je okolnost na kojoj se prijedlog temelji učinjena vjerojatnom. Ako ti uvjeti nisu ispunjeni, nadležno tijelo odbacit će prijedlog rješenjem.
Dakle, ako stranka u prijedlogu za obnovu postupka nije učinila vjerojatnom okolnost na kojoj se prijedlog temelji isti će rješenjem odbaciti sukladno odredbi članka 126. stavak 1. ZUP-a.

3. Može li se utvrditi obveza plaćanja komunalne naknade za poslovni prostor – terasa kafića, a koja se nalazi na javnoj površini za koju se plaća zakup javne površine?

Sukladno članku 92. stavak 1. Zakona o komunalnom gospodarstvu komunalna naknada plaća se za slijedeće nekretnine:
1. stambeni prostor
2. garažni prostor
3. poslovni prostor
4. građevinsko zemljište koje služi obavljanju poslovne djelatnosti
5. neizgrađeno građevinsko zemljište.

S obzirom da se terasa kafića koja se nalazi na javnoj površini i za koju se plaća zakup javne površine ne može smatrati poslovnim prostorom to se za navedenu površinu ne plaća komunalna naknada za poslovni prostor.
Osim toga, člankom 93. stavak 1. ZKG-a propisano je da komunalnu naknadu plaća vlasnik odnosno korisnik nekretnine, dok je stavkom 2. propisano da korisnik nekretnine plaća komunalnu naknadu:
1. ako je na njega obveza plaćanja te naknade prenesena pisanim ugovorom
2. ako nekretninu koristi bez pravne osnove ili
3. ako se ne može utvrditi vlasnik.

4. Stranka je zadužena od 1.1.2025. godine. Iznos naknade je 50 eura. U obnovljenom postupku je utvrđeno da stranka mora biti zadužena od 1.12.2024. godine za 100 eura. Kolege iz financija kažu da to nije moguće, odnosno da se stranci dostavi razlika iznosa (50 eura, jer je trebala biti zadužena za 100 eura) za 12. mjesec 2024. Kako će postupiti osoba koja donosi rješenje, jer prema navedenome proizlazi da rješenje treba prilagođavati upravnom odjelu za financije? Dopuna pitanja – nije sporno da donesem rješenje od 1.1. do 31.12.2024. godine na 100 eura (umjesto 50) pa zasebno rješenje za 2025. godinu, ali kolege iz financija tvrde da oni to ne mogu računovodstveno provesti.

Mišljenja sam da je najispravnije donijeti zasebno rješenje za 2024., sa ispravan utvrđenim iznosom komunalne naknade samo za tu godinu te donijeti i zasebno rješenje o obvezi plaćanja komunalne naknade za 2025. i nadalje.
Rješenje o komunalnoj naknadi, kao i sva ostala rješenja, donose se na temelju mjerodavnih zakonskih i podzakonskih propisa te nije prihvatljivo da se postupak i način donošenja istih prilagođava programskim aplikacijama koje u svom radu koriste upravni odjeli pa tako i odjeli za financije, već se takve programske aplikacije moraju moći prilagoditi zakonskim procedurama, jer donesena rješenja moraju biti utemeljena na zakonu.

5. Kako utvrditi obvezu za prostor koji se u zemljišnim knjigama vodi kao poslovni, a dan je u zakup pravnoj osobi za smještaj njegovih radnika?

Mišljenja sam da u konkretnom slučaju treba utvrditi obvezu plaćanja komunalne naknade za stvarnu namjenu nekretnine odnosno za stambeni prostor, a ne za poslovni prostor koja namjena je upisana u zemljišnim knjigama.
U slučaju dvojbe, za pravilno i potpuno utvrđivanje činjeničnog stanja u ovakvim i sličnim slučajevima uputno bi bilo provesti ispitni postupak, koju mogućnost službena osoba uvijek ima na raspolaganju.

6. Na pomorskom dobru postavljen je montažni objekt u kojem se obavlja ugostiteljska djelatnost. Je li vlasnik tog obrta obvezan plaćati komunalnu naknadu za taj montažni objekt? Dodatno, vlasniku ugostiteljskog objekta – montažni objekt, dana je dozvola na pomorskom dobru i on plaća godišnju naknadu utvrđenu tom dozvolom. Može li se tom vlasniku montažnog objekta utvrditi i obveza plaćanje komunalne naknade za obavljanje ugostiteljske djelatnosti u tom objektu?

Mišljenja sam da se u konkretnom slučaju ne može utvrditi obveza plaćanja komunalne naknade za poslovni prostor. Naime, pomorsko dobro je opće dobro i nije u vlasničkom režimu, a znamo
S obzirom da po članku 93. stavak 1. ZKG-a komunalnu naknadu plaća vlasnik odnosno korisnik nekretnine ako:
1. je na njega obveza plaćanja te naknade prenesena pisanim ugovorom
2. nekretninu koristi bez pravne osnove ili
3. se ne može utvrditi vlasnik
te iako je nositelj dozvole na pomorskom dobru očito vlasnik montažnog objekta taj objekt je ipak postavljen na zemljištu koje je pomorsko dobro-opće dobro i nije u vlasničkom režimu, pa smatram da se u tom slučaju takav objekt na pomorskom dobru ne može smatrati poslovnim prostorom za koji se utvrđuje obveza plaćanja komunalne nakade.
7. Imate li praksu/primjer vezano uz ne prijavu činjenice bitne za utvrđivanje obveze?
Za sada nemam informacije o ustaljenoj praksi po ovom pitanju.

8. Ukoliko obrtnik ima prijavljeno sjedište obrta jednako njegovom prebivalištu te isti u svom stanu pruža usluge online savjetovanja, treba li se za tu nekretninu ili dio nekretnine utvrditi obveza za poslovni prostor?

Mišljenja sam da se u konkretnom slučaju ne može utvrditi obveza plaćanja komunalne naknade za poslovni prostor, ako osoba živi na toj adresi i na istoj ima prijavljeno prebivalište.

9. Može li se donijeti rješenje i nakon 31.03. za tekuću godinu ako se objekt počeo koristit nakon navedenog datuma?

Mišljenja sam da rješenje možete donijeti i nakon 31.03 tekuće godine ukoliko su nastale promjene koje utječu na obvezu plaćanja komunalne naknade. U tom slučaju novom obveznika zadužujete za plaćanje komunalne naknade razmjerno broju dana/mjeseci u toj godini, a ne za cijelu tekuću godinu, a onda za svaku slijedeću godinu obveznika zadužujete za puni godišnji iznos.

10. Ako se površina iz ugovora o zakupu razlikuje od površine u zemljišnim knjigama (ili ako je navedena cca površina u ugovoru, koja je različita od površine u zemljišnim knjigama), koja se površina uzima za obračun KN? Pojašnjenje, u ugovoru je navedena manja površina.

Stanje u zemljišnim knjigama ne mora odgovarati stvarnom stanju. U svakom slučaju službena osoba, ukoliko to smatra potrebnim može uvijek provesti ispitni postupak i zatražiti neku drugu dokumentaciju (građevinska dozvola, projekt, rešenje o izvedenom stanju), kao i zatražiti od komunalnog redarstva provedbu očevida na terenu da izvrše premjer površine. U svakom slučaju obveza plaćanja komunalne naknade utvrđuje se za stvarnu površinu nekretnine odnosno u ovom slučaju poslovnog prostora.

11. Imate li u praksi kažnjavanje fizičke osobe zbog neprijavljivanja porezne obveze?

Do sada nemam informaciju da je bilo kažnjavanja fizičke osobe zbog neprijavljivanja porezne
obveze. Čak se postavlja pitanje tko bi bio ovlašten pokrenuti prekršajni postupak po Općem poreznom zakonu: ministarstvo financija ili jedinice lokalne samouprave. Mišljenja sam da JLS po OPZ-u nemaju mogućnost izdavanja prekršajnih naloga i podnošenje optužnih prijedloga. U tom slučaju JLS bi mogle obavijestiti Ministarstvo financija o počinjenom prekršaju neprijavljivanja porezne obveze sukladno OPZ, na temelju koje bi onda ministarstvo moglo pokrenuti prekršajni postupak protiv počinitelja tog prekršaja.

12. Ukoliko vlasnički list obiteljske kuće nije etažiran, a po Rješenju o izvedenom stanju ozakonjeno je više zasebnih stambenih jedinica, utvrđuje li se obveza za svaku stambenu jedinicu zasebno ili na ukupnu površinu jednog prostora?

Ovisno o tome je li vlasnik nekretnine jedna ili više osoba mišljenja sam da bi bilo dobro donijeti rješenje za svaki stambenu jedinicu zasebno. Međutim, ukoliko je vlasnik ista osoba postoji mogućnost da u jednom rješenju obuhvatite i sve stambene jedinice. Bitno je da se rješenjem obuhvati sva ukupna površina nekretnine i utvrdi obveza plaćanja komunalne naknade za cijelu površinu.

13. Može li se donijeti rješenje o obvezi plaćanja KN za stambeni objekt koji ima priključak za električnu energiju, vodu i pristupnu cestu, međutim ta ista pristupna cesta nije asfaltirana?

Prema članku 92. stavku 2. ZKG-a komunalna naknada plaća se za nekretnine iz stavka 1. istog članka koje se nalaze na području na kojem se najmanje obavljaju komunalne djelatnosti održavanja nerazvrstanih cesta i održavanja javne rasvjete te koje je opremljeno najmanje pristupnom cestom, niskonaponskom električnom mrežom i vodom prema mjesnim prilikama te čini sastavni dio infrastrukture jedinice lokalne samouprave.

Mišljenja sam da se u konkretnom slučaju može donijeti rješenje o obvezi plaćanja komunalne naknade, jer osnovna infrastruktura postoji. Osim toga iz komunalne naknade se financira građenje i održavanje komunalne infrastrukture.

14. Ukoliko prostor ima više suvlasnika, no Ugovor o zakupu je sklopio samo jedan od suvlasnika, jamči li on jedini solidarno za nekretninu danu u zakup?

Odredbom članka 93. st.2. ZKG-a propisano je da korisnik nekretnine plaća komunalnu naknadu:
1. ako je na njega obveza plaćanja te naknade prenesena pisanim ugovorom
2. ako nekretninu koristi bez pravne osnove ili
3. ako se ne može utvrditi vlasnik,
dok je stavkom 3. propisano da vlasnik nekretnine solidarno jamči za plaćanje komunalne naknade ako je obveza plaćanja te naknade prenesena na korisnika nekretnine pisanim ugovorom.

Treba imati na umu i da se solidarna obveza vlasnika nekretnine za plaćanje komunalne naknade u slučaju u kojem je obveza plaćanja te naknade ugovorom prenesena na korisnika nekretnine utvrđuje rješenjem o komunalnoj naknadi na način da se odredi da se tim rješenjem odredi takva obveza vlasnika/suvlasnika.
S obzirom da je ugovor o zakupu sklopio samo jedan od suvlasnika poslovnog prostora mišljenja sam da bi u konkretnom slučaju samo on solidarno jamčio za obvezu plaćanja komunalne naknade ukoliko je obveza plaćanja te komunalne naknade prenesena na korisnika nekretnine pisanim ugovorom.

15. U vlasničkom listu naveden je vlasnik stana s prebivalištem u tom stanu. Utvrđena mu je obveza komunalne naknade i rješenje je poslano preporučenom pošiljkom na adresu prebivališta. Rješenje se vratilo s naznakom “odselio”. Uvidom u bazu MUP-a utvrdili smo da taj vlasnik nije prijavio promjenu prebivališta te mu je i nakon više od 6 mjeseci od donošenja rješenja i dalje prebivalište na adresi tog stana. Smatra li se to rješenje uredno dostavljeno? Ako ne, što poduzeti?

Sukladno članku 91. stavak 1. ZUP-a stranka je dužna o promjeni adrese prebivališta, boravišta ili sjedišta obavijestiti javnopravno tijelo. Ako stranka promijeni adresu prebivališta, boravišta ili sjedišta, a o tome ne obavijesti javnopravno tijelo, daljnja dostava u postupku obavlja se stavljanjem pismena na oglasnu ploču javnopravnog tijela. Dostava se smatra obavljenom istekom osmoga dana od dana stavljanja pismena na oglasnu ploču.
Međutim, u konkretnom slučaju ne postoji vjerodostojan podatak o tome je li stranka zaista odselila s te adrese ili ne, s obzirom da postoji samo napomena dostavljača na dostavnici da je stranka odselila, dok je u službenim evidencijama MUP-a stranka i dalje s prebivalištem na toj adresi.
S obzirom da stranka očito nije imenovala opunomoćenika za primanje pismena sukladno odredbi članka 37. stavak 1. ZUP-a, niti je o tome obavijestila javnopravno tijelo, mišljenja sam da se u konkretnom slučaju pismeno može smatrati uredno dostavljenim po pravilima dostave propisanim odredbom članka 59 OPZ-a. Navedenim člankom je propisao da ako se sudionik prema kojem se treba izvršiti osobna dostava ne zatekne na mjestu dostave, dostavljač će ostaviti potpisanu pisanu obavijest o vremenu pokušane osobne dostave i o vremenu sljedeće osobne dostave, koja se ne može izvršiti prije isteka roka od 24 sata od prvog pokušaja. Porezni akt (rješenje o komunalnoj naknadi) se vraća poreznom tijelu ako nakon drugog pokušaja dostava ne bude izvršena, a na mjestu dostave ostavlja se potpisana pisana obavijest sudioniku u kojoj se naznačuje datum i vrijeme pokušane dostave, mjesto gdje se porezni akt može preuzeti i pravne posljedice nepreuzimanja poreznog akta. Smatra se da je osobna dostava izvršena u roku od 15 dana od dana kada je obavijest ostavljena na mjestu dostave osim ako sudionik dokaže da iz opravdanih razloga nije mogao primiti porezni akt.

16. U slučaju kada poslovni prostor ne služi za obavljanje poslovne djelatnosti više od šest mjeseci u kalendarskoj godini, primjenom članka 97. st.2 ZKG-a određuje se umanjenje komunalne naknade za 50%. Primjenjuje li se umanjenje od 50% na cijelu kalendarsku godinu u kojoj se poslovni prostor nije koristio više od 6 mjeseci ili samo za razdoblje kada se nije koristio, npr. od 01.01.2024.-30.06.2024. godine?

Sukladno članku 97. stavak 2. ZKG-a za poslovni prostor kad se poslovna djelatnost ne obavlja više od šest mjeseci u kalendarskoj godini, koeficijent namjene umanjuje se za 50%, ali ne može biti manji od koeficijenta namjene za stambeni prostor odnosno za neizgrađeno građevinsko zemljište.
Mišljenja sam da se u konkretnom slučaju umanjenje od 50% odnosi na razdoblje cijele godine u kojoj se u poslovnom prostoru obavljala poslovna djelatnost manje od 6 mjeseci.

17. Što se smatra neuvjetnim prostorom za utvrđivanje obveze komunalne naknade? Npr. ukoliko u dijelu nekretnine prokišnjava dio krova, otpala je žbuka i slično, a drugi dio prostora ima uvjete za zaduženje.

Je li neki prostor ne uvjetan ili ne to utvrđuje službena osoba u svakom konkretnom predmetu ili putem komunalnog redarstva, u pravilu na temelju obavljenog očevida. Ukoliko je samo otpao komad žbuke ili u jednom dijelu nekretnine prokišnjava krov mišljenja sam da takvi nedostaci ne čine nekretninu ne uvjetnom za korištenje, već za istu postoji obveza plaćanja komunalne naknade. Po momo mišljenju ne uvjetne nekretnine bi bile nekretnine koje nemaju krova ili nedostaje dio krova, koje nemaju postavljene otvore, koje su u potpunosti zapuštene i sl. što se utvrđuje provođenjem ispitnog postupka u kojem će i sama stranka dostavljati određene dokaze kojima dokazuje da nekretnina nije uvjetna za stanovanje, a odluku o tome u konačnici donosi službena osoba protiv čijeg rješenja stranka ima pravo žalbe.

18. Kako postupiti u sljedećem slučaju: drugostupanjsko tijelo poništilo je rješenje o komunalnoj naknadi i vratilo ga na ponovni postupak prvostupanjskome tijelu. Po uputi drugostupanjskog tijela, treba provesti očevid na licu mjesta. Prvostupanjsko tijelo donijelo je više puta Zaključak o provođenju očevida koji je uredno dostavljen stranci. Stranka je svaki put onemogućila, odnosno izbjegla provođenje očevida. Ponuđeno joj je da sama predloži vrijeme provođenja očevida, što ista nije učinila. Nadalje, provodi li se u praksi novčano kažnjavanje stranke za onemogućavanje obavljanja očevida, sukladno čl. 69. ZUP-a? Ukoliko da, na koji način?

Člankom 69. ZUP-a propisano je da su vlasnik, odnosno posjednik stvari na kojima je potrebno obaviti očevid dužni dopustiti da se očevid provede (stavak 1.), a ako vlasnik ili posjednik stvari, odnosno druga osoba bez opravdanog razloga onemogući obavljanje očevida, službena osoba može ih rješenjem novčano kazniti u iznosu do 50% prosječne godišnje bruto plaće ostvarene u Republici Hrvatskoj u prethodnoj godini, a za provedbu očevida mogu se upotrijebiti i druge prikladne mjere koje će omogućiti njegovu provedbu, uključujući i neposrednu prisilu uz pomoć policije. Žalba na rješenje o novčanoj kazni ne odgađa izvršenje rješenja (stavak 2.). Službena osoba zatražit će u pisanom obliku pomoć policije ako se očevid nije mogao obaviti zbog neopravdanog protivljenja vlasnika, posjednika ili drugih osoba ili kad se pri obavljanju očevida opravdano očekuje pružanje otpora (stavak 3.). Nadležno policijsko tijelo dužno je pružiti zatraženu pomoć pri očevidu, sukladno propisima o postupanju policije (stavak 4.).
Dakle, preporuka je prvo uz obrazložene razloge zatražiti pomoć policije za provedbu očevida, pa ukoliko ni to ne uspije onda donijeti rješenje o novčanom kažnjavanju osobe koja onemogućuje provedbu očevida, u iznosu do 50% prosječne godišnje bruto plaće ostvarene u Republici Hrvatskoj u prethodnoj godini. Žalba na to rješenje ne odgađa njegovo izvršenje što znači da isto postaje izvršno istekom roka za plaćanje novčane kazne navedenog u rješenju, koji rok počinje teći od dana primitka rješenja, nakon čega se rješenje može prisilno izvršiti putem FINA-e

19. Vlasniku garaže utvrđena je komunalna naknada za garažni prostor. Naknadno je ta garaža prenamijenjena i služi kao skladište jednoj dostavnoj službi. Možemo li donijeti novo rješenje vlasniku za tu garažu gdje će visina biti utvrđena za poslovni prostor sukladno odgovarajućem koeficijentu namjene?

U ovom slučaju bi trebalo provesti ispitni postupak u kojem bi se utvrdila stvarna na namjena nekretnine i ukoliko se zaista utvrdi da se ta garaža više ne koristi kao garaža, već kao poslovni prostor mišljenja sam da bi u tom slučaju trebalo donijeti novo rješenje i obveznika zadužiti za komunalnu naknadu za poslovni prostor. Na to rješenje stranka naravno ima pravo žalbe, pa ukoliko je podnese i dostavi eventualno neke dokaze kojima pobija prvostupanjsko rješenje službena osoba će preispitati svoje rješenje i ukoliko utvrdi da je žalba u cijelosti ili djelomično osnovana donijeti će zamjensko rješenje, a ukoliko utvrdi da žalba nije osnovana dostavit će spis predmeta drugostupanjskom tijelu na rješavanje.

20. Što sa rješenjima o ovrsi koja se nalaze u FINA-i, a FINA ih je iz nekog razloga prestala provoditi i nije vratila (npr, stečaj potrošača i slično)?

Kod stečaja je bitno jeste li svoja potraživanja prijavili u stečajnu masu ili ne. Osim toga, u slučaju stečaja može dogoditi da ne uspijete naplatite svoja potraživanja za komunalnu naknadu.

21. Vezano za ovrhu komunalne naknade, zanima nas pojašnjenje situacije kada bismo do kraja 2025. donijeli rješenje o ovrsi stavki dospjelih u 2019. godini. Smijemo li sukladno OPZ-u sve radnje prisilne naplate za stavke dospjele u 2019. (dostava rješenja ovršeniku, dostava izvršnog rješenja FINA-i) obavljati samo do 31.12.2025., a da bi onda već 1.1.2026. trebali povući ovrhu sa FINA-e i utvrditi zastaru, sve obzirom da OPZ ne poznaje termin prekid zastare kao Zakon o obveznim odnosima?

Sukladno članku 108. stavak 1. OPZ-a pravo i obveze poreznog tijela na utvrđivanje porezne obveze i kamata, pravo i obveza poreznog tijela na naplatu poreza, kamata i troškova ovrhe te pravo poreznog obveznika na povrat poreza, kamata i troškova ovrhe zastarijeva za šest godina računajući od dana kada je zastara počela teći. Stavkom 4. propisano je da zastara prava na naplatu poreza, kamata i troškova ovrhe počinje teći istekom godine u kojoj je porezni obveznik sam utvrdio poreznu obvezu ili istekom godine u kojoj je postalo izvršno rješenje kojim je porezno tijelo utvrdilo poreznu obvezu i kamate odnosno istekom godine u kojoj je porezna obveza dospjela.
Dakle, ako je obveza plaćanja komunalne naknade dospjela u 2019. zastara prava na naplatu komunalne naknade za tu godinu (2019.) nastupa 31.12.2025., a za svaku iduću godinu zastara nastupa godinu dana kasnije. Nakon što I° upravno tijelo utvrdi da je nastupila zastara prava na naplatu komunalne naknade treba donijeti rješenje o obustavi postupka prisilne naplate za godinu za koju je nastupila zastara. Porezni dug za koji je utvrđena zastara prava na naplatu komunalne naknade, kamata i troškova ovrhe otpisuje se iz službenih evidencija.
Međutim, za napomenuti je da je stavcima 6. i 7. članka 108. OPZ-a propisano da ako se radi utvrđenja poreza i kamata ili naplate poreza, kamata i troškova ovrhe vodi postupak pred sudom, za vrijeme trajanja tog postupka zastara ne teče. Zastara prava na naplatu porezne obveze, kamata i troškova ovrhe ne teče niti u slučajevima propisanim ovim zakonom i posebnim propisima, kao i u slučajevima u kojima porezno tijelo nije bilo u mogućnosti pokrenuti postupak naplate.

22. Ako je obveznik iznajmio poslovni prostor za obavljanje poslovne djelatnosti površine od 3000,00 m², no ne koristi cijeli prostor, ima li pravna osoba pravo na umanjenje za dio prostora koji ne koristi?

Mišljenja sam da u konkretnom slučaju obveznik nema pravo na umanjenje komunalne naknade za dio poslovnog prostora koji ne koristi te da obveznika treba zadužiti za plaćanje komunalne naknade za cijelu površinu poslovnog prostora, pogotovo ako se radi o poslovnom prostoru koji predstavlja jednu cjelinu. Jedino u slučaju da je odlukom o komunalnoj naknadi propisana mogućnost oslobađanja od plaćanja dijela komunalne naknade ako obveznik ne koristi cijeli poslovni prostor, u tom slučaju službena osoba bi trebala provesti ispitni postupak i nedvojbeno utvrditi da obveznik ne koristi cijeli poslovni prostor odnosno da utvrdi koju površinu prostora koristi za obavljanje djelatnosti. Ukoliko odlukom o komunalnoj naknadi nije propisana ta mogućnost mišljenja sam da obveznika treba zadužiti za cijelu površinu poslovnog prostora u kojem se obavlja djelatnost, bez obzira što se jedan dio tog poslovnog prostora ne koristi za obavljanje djelatnosti. U svakom slučaju obveznik ima mogućnost uložiti žalbu na rješenje, pa ukoliko iskoristi to pravo dobit ćete i stav drugostupanjskog tijela po tom pitanju.

23. U slučaju gdje se rješenja o ovrsi nalaze na provedbi kod FINA-e više od 6 godina, jesmo li prema odredbama OPZ-a u obvezi, nakon proteka roka od 6 godina, povući ovrhe s FINA-e i obustaviti postupak prisilne naplate radi nastupa zastare prava na naplatu?

Da. Nakon što je nastupila zastara prava na naplatu komunalne naknade (nakon proteka roka od 6 godina) prvostupanjsko tijelo dužno je donijeti rješenje o obustavi postupka prisilne naplate. Prvostupanjsko porezno tijelo dužno je paziti na zastaru prava na naplatu po službenoj dužnosti.

24. Kako utvrditi obvezu plaćanja kom. naknade npr. vodoinstalaterima, ili nekome tko samo ima sjedište obrta u jednom gradu, a poslovni prostor u drugom? Općenito kako utvrditi obvezu plaćanja kom. naknade obrtniku koji obavlja svoju djelatnost “na terenu”?

Komunalna naknada ne može se utvrditi za nekretninu odnosno poslovni prostor koji se nalazi na području druge jedinice lokalne samouprave, već samo za nekretnine koje se nalaze na prostoru jedinice lokalne samouprave koja donosi rješenje o komunalnoj naknadi. Ukoliko postoji poslovni prostor na području druge jedince lokalne samouprave onda obvezu plaćanja komunalne naknade obvezniku utvrđuje jedinica lokalne samouprave na čijem području se taj poslovni prostor i nalazi.
Ukoliko je pitanje bilo postavljeno u kontekstu da se djelatnost obavlja na terenu, pa i na području druge jedinice lokalne samouprave (npr. vodinstalateri) te da i u tom slučaju postoji mogućnost utvrđivanja komunalne naknade za takve djelatnosti koje se obavljaju na terenu, a obrtnik npr. ima sjedište obrta na adresi svog prebivališta navodim kako je obveza plaćanja komunalne naknade vezana isključivo za poslovni prostor, a ne za djelatnost koja se obavlja, pa ukoliko obrtnik ne obavlja svoju djelatnost u poslovnom prostoru, već na terenu odnosno na adresi stranke koja traži njegove usluge, u tom slučaju takvom obrtniku ne može se utvrditi obveza plaćanja komunalne naknade za poslovni prostor. Osim toga, obrtnik bi za stambeni objekt na adresi svog prebivališta, na kojoj je možda i sjedište obrta, trebao plaćati komunalnu naknada za stambeni prostor.

25. Kako iz tlocrtne površine izračunati neto korisnu površinu? Nastavno na prethodno pitanje kako izračunati isto ako objekt ima kat i potkrovlje?

Sukladno članku 99. ZKG-a komunalna naknada obračunava se po četvornome metru (m²) površine nekretnine za koju se utvrđuje obveza plaćanja komunalne naknade za stambeni, poslovni i garažni prostor po jedinici korisne površine koja se utvrđuje na način propisan Uredbom o uvjetima i mjerilima za utvrđivanje zaštićene najamnine (»Narodne novine«, br. 40/97.)

26. Koliko se izvršno rješenje o obvezi komunalne naknade može izvršavati? Odnosno, je li JLS dužna donositi rješenje ukoliko se nije mijenjala vrijednost boda ili neki drugi bitni element za utvrđivanje obveze, a sve radi prekida zastare?

Člankom 135. stavak 3. ZUP-a propisano je da se po isteku roka od pet godina od dana kad je rješenje postalo izvršno, rješenje ne može izvršiti, ako zakonom nije drukčije propisano.
Iako su rješenja o komunalnoj naknadi trajna, preporuka je nakon svakih 5 godina, ukoliko se ranije ne mijenja vrijednost boda ili neki drugi bitan element za utvrđivanje obveze, donijeti nova rješenja o komunalnoj naknadi, kako se ne bi dovelo u pitanje izvršavanje tog rješenja.
Što se tiče zastare tu su mjerodavne odredbe članka 108-109. OPZ-a

27. Bi li se trebala utvrditi obveza plaćanja komunalne naknade za plastenike u kojima se uzgaja povrće ili cvijeće i na koji način?

Mišljenja sam da se za plastenike u kojima se uzgaja povrće i cvijeće ne utvrđuje komunalna naknada. Primarna funkcija staklenika i plastenika je zaštita poljoprivrednih kultura te se u pravilu isti nalaze na poljoprivrednom zemljištu, a ZKG ne predviđa naplatu komunalne naknade za poljoprivredno zemljište, već se ista plaća samo za: stambeni prostor, garažni prostor, poslovni prostor, građevinsko zemljište koje služi obavljanju poslovne djelatnosti, neizgrađeno građevinsko zemljište, odnosno drugim riječima za nekretnine koje se nalaze na građevinskom zemljištu.

28. Stranka je u sudskom sporu u kojem tvrdi da je kupila zemljište i kuću za 1/3 dijela. Druga strana tvrdi da je on kupio samo zemljište i zato su u sporu. Doneseno je 2019 g. rješenje o plaćanju komunalne naknade. Stranka tvrdi da nema pristup nekretnini i želi sada oslobađanje od plaćanja komunalne naknade do pravomoćne presude postupka koji se vodi pred sudom. Smije li se donijeti takvo rješenje? Ili rješenjem odbaciti zahtjev stranke?

Upravno tijelo koje donosi rješenje o komunalnoj naknadi ne rješava sporove suvlasnika imovinsko-pravne naravi te službena osoba ima mogućnost zadužiti sve suvlasnike sukladno njihovom suvlasničkom dijelu ili zadužiti samo suvlasnika koji nekretninu ima u posjedu, s obzirom da drugi suvlasnik navodi kako nema pristup kući i da su zbog toga u sudskom sporu.
Nakon donošenja sudske presude stranka može tražiti obnovu postupka ukoliko sud utvrdi da nije suvlasnik i kuće, već samo zemljišta. Obnova postupka može se pokrenuti na zahtjev stranke bez vremenskog ograničenja ako se rješenje temelji na prethodnom pitanju, a nadležni sud ili javnopravno tijelo o tom je pitanju kasnije odlučilo u bitnim točkama drukčije.
Mišljenja sam da nema mjesta donošenju rješenja o oslobađanju od plaćanja komunalne naknade do donošenja sudske presude te da bi takav zahtjev u ovom trenutku trebalo odbiti kao neosnovan.

Podsjećamo, prezentaciju s webinara možete preuzeti ovdje, a snimku webinara pogledati na službenom YouTube kanalu Udruge gradova.