Koristite li dronove u u svom gradu i zašto ne?

Nova Europska strategija bespilotnih letjelica 2.0 utvrđuje kako Europa može nastaviti s komercijalnim operacijama bespilotnih letjelica velikih razmjera, istovremeno nudeći nove prilike u tom sektoru.

Od poslova do novih rješenja mobilnosti

Zahvaljujući sveobuhvatnom regulatornom okviru EU-a, dronovi su sigurno letjeli stotinama tisuća sati na europskom nebu, na primjer nadzirući infrastrukturu, nadzirući izlijevanja nafte ili uzorkujući tlo.
Projekti korištenja bespilotnih letjelica za medicinske isporuke zrakom, prijevoz medicinskih uzoraka između zdravstvenih službi također dobro napreduju.
Implementacija ‘U-spacea’ u siječnju 2023., europskog sustava jedinstvenog u svijetu za sigurno upravljanje prometom dronovima, postavit će temelje za povećanje operacija.
Prije nego što krene s ovim inovativnim tehnologijama, Komisija želi osigurati da društvo podržava dronove. Kako bi se riješila zabrinutost zbog buke, sigurnosti i privatnosti, Strategija stoga poziva nacionalne, regionalne i lokalne općine da osiguraju usklađivanje usluga dronovima s potrebama građana.

Strategija predviđa da sljedeće usluge dronovima postanu dio europskog života do 2030. godine:
• Hitne usluge, mapiranje, snimanje, inspekcija i nadzor unutar važećih pravnih okvira civilnim bespilotnim letjelicama, kao i hitna dostava malih pošiljki, poput bioloških uzoraka ili lijekova.
• Inovativne usluge zračne mobilnosti, poput zračnih taksija, koje pružaju redovne usluge prijevoza putnika, u početku s pilotom u zrakoplovu, ali s krajnjim ciljem potpune automatizacije operacija.

Oslobađanje potencijala tržišta i usluga bespilotnih letjelica u EU-u zahtijeva prepoznavanje ključnih tehnoloških sastavnih dijelova, kao što su umjetna inteligencija, robotika, poluvodiči i svemirske usluge EU-a i mobilne telekomunikacije. To će pomoći EU-u da izgradi inovativan i konkurentan sektor dronova, smanjujući strateške ovisnosti.
Strategija također utvrđuje područja za sinergije između civilnih i obrambenih bespilotnih letjelica, te za povećanje sposobnosti borbe protiv bespilotnih letjelica i otpornosti sustava.

SLIKA: Zračni taksi Volocopter VoloConnect eVTOL, Izvor: eVTOL

19 EU akcija za sutrašnje tržište dronova

Komisija pokreće rad na 19 vodećih operativnih, tehničkih i financijskih aktivnosti Strategije za izgradnju pravog regulatornog i komercijalnog okruženja za zračni prostor i tržište bespilotnih letjelica sutrašnjice:
1. Usvajanje zajedničkih pravila za plovidbenost (eng. airworthiness) i novih zahtjeva za osposobljavanje za pilote daljinskih i eVTOL (električno okomito polijetanje i slijetanje) pilota zrakoplova.
2. Financiranje stvaranja online platforme za podršku lokalnim dionicima i industriji u implementaciji održive inovativne zračne mobilnosti.
3. Razvoj strateškog plana tehnologije bespilotnih letjelica kako bi se identificirala prioritetna područja za istraživanje i inovacije, kako bi se smanjile postojeće strateške ovisnosti i izbjeglo nastajanje novih.
4. Definiranje kriterija za dobrovoljnu oznaku drona odobrenog za kibernetičku sigurnost.
Ovim radom pripremit će se put za velike komercijalne operacije i osigurati da Europa ima koristi od sinergije između civilne, sigurnosne i vojne uporabe bespilotnih letjelica i povezanih tehnologija, uključujući rješenja za borbu protiv bespilotnih letjelica.

SLIKA: Europski projekt testira kako sigurno integrirati dronove u urbane zračne prostore, Izvor: AMU-LED

NEBESKE AUTOCESTE: Europska ispitivanja usmjerena su na upravljanje dronovima na gradskom nebu

Na britanskom Sveučilištu Cranfield u drugoj polovici 2022. godine pokrenut je europski projekt vezan uz dronove, a koji testira kako sigurno integrirati dronove u urbane zračne prostore
Istražuje kako različite vrste dronova, poput onih za prijevoz putnika, gašenje požara i dostavu paketa, mogu sigurno komunicirati.
Program vodi AMU – LED – konzorcij europskih organizacija javnog i privatnog sektora – a domaćini šest probnih događaja tijekom godine bili su Cranfield, nizozemski gradovi Amsterdam, Enschede i Rotterdam, te španjolski grad Santiago de Compostela.

Održan je i dan otvorenih vrata projekta
Sveučilište Cranfield je organiziralo i “dan otvorenih vrata” koji je uključivao prezentacije projektnog tima, obilazak laboratorija za povezivanje i priliku da se vide podaci iz testnog leta drona uživo integriranog u simulirani zračni promet pomoću “digitalnog kontrolnog tornja”.
“Demonstracije leta će u praksi postaviti scenarije, koncepte i sustave razvijene tijekom projekta kako bi se testiralo kako dronovi i letjelice s posadom mogu sigurno djelovati u istom zračnom prostoru“, rekao je Gokhan Inalhan, profesor autonomnih sustava i umjetne inteligencije na Sveučilištu Cranfield.

Na koje sve načine gradovi mogu koristiti dronove?

Gradovi diljem svijeta sve više koriste dronove na različite načine kako bi poboljšali usluge, učinkovitost i sigurnost.
Evo nekoliko ključnih načina na koje gradovi mogu koristiti dronove:
1. Nadzor i sigurnost
• Nadzor prometa: Dronovi mogu nadgledati prometne tokove, identificirati zastoje i nesreće, te pružiti informacije u stvarnom vremenu za brže reagiranje i upravljanje prometom.
• Sigurnost i prevencija kriminala: Policijske snage koriste dronove za nadzor problematičnih područja, praćenje sumnjivih aktivnosti i prikupljanje dokaza s mjesta zločina.
2. Hitne službe i spašavanje
• Pretraživanje i spašavanje: Dronovi su korisni u pretraživanju i spašavanju izgubljenih osoba u teško dostupnim područjima, kao što su planine ili šume.
• Brza dostava medicinskih potrepština: U hitnim situacijama, dronovi mogu brzo dostaviti medicinske potrepštine, poput defibrilatora ili krvi, do mjesta nesreće ili bolnica.
3. Inspekcija i održavanje infrastrukture
• Pregled mostova i zgrada: Dronovi omogućuju sigurnu i učinkovitu inspekciju mostova, zgrada i drugih infrastruktura, smanjujući potrebu za skupim i rizičnim manualnim pregledima.
• Nadzor energetskih mreža: Koriste se za pregled i održavanje dalekovoda, solarnih panela i vjetroturbina.
4. Upravljanje okolišem
• Praćenje zagađenja: Dronovi mogu pratiti razine zagađenja zraka i vode, identificirati izvore zagađenja i pomoći u implementaciji mjera za smanjenje zagađenja.
• Kartiranje zelenih površina: Omogućuju detaljno kartiranje i praćenje stanja parkova, šuma i drugih zelenih površina .
5. Urbanističko planiranje i razvoj
• 3D kartiranje i modeliranje: Dronovi prikupljaju podatke za izradu detaljnih 3D modela gradova, što je korisno za planiranje urbanog razvoja, građevinske projekte i infrastrukturne projekte.
• Praćenje gradilišta: Omogućuju nadzor napretka građevinskih radova u stvarnom vremenu, što pomaže u praćenju rokova i kvalitete rada.
6. Poljoprivreda i održivost
• Urban farming: Dronovi se koriste za praćenje urbanih farmi, optimizaciju navodnjavanja i praćenje zdravlja usjeva.
• Održivo upravljanje zemljištem: Pomažu u analiziranju korištenja zemljišta i planiranju održivog razvoja gradskih područja.
7. Zabava i promocija
• Snimanje i fotografija: Dronovi se koriste za snimanje promotivnih videa i fotografija gradskih događanja, turističkih atrakcija i drugih znamenitosti.
• Svjetlosni show programi: Koriste se za spektakularne svjetlosne show programe na festivalima i posebnim događanjima.
Ovi načini korištenja dronova pokazuju kako tehnologija može poboljšati različite aspekte urbanog života, od sigurnosti i održavanja infrastrukture do upravljanja okolišem i zabave.

SLIKA: XPeng X2 eVTOL leteći automobil, Izvor: XPENG Motors

Najnovije tehnologije u dronovima

Evo nekoliko najnovijih tehnologija koje se koriste u dronovima danas i kako gradovi mogu primijeniti te tehnologije:
1. Umjetna inteligencija (AI) i autonomni let: Dronovi opremljeni AI-om mogu autonomno navigirati i donositi odluke u stvarnom vremenu. To omogućava složene operacije bez potrebe za stalnim ljudskim nadzorom, poput dostave ili inspekcije infrastrukture.
2. Remote ID (daljinska identifikacija): Ova tehnologija omogućava dronovima da odašilju svoju lokaciju i informacije o vlasniku, što poboljšava sigurnost i usklađenost s regulativama. Remote ID postaje standard u mnogim zemljama, uključujući SAD.
3. Nano dronovi: Male veličine, ali s velikim potencijalom, nano dronovi se koriste za specijalizirane zadatke kao što su nadzor, istraživanje i čak oprašivanje biljaka.
4. Solarni dronovi: Ovi dronovi koriste solarnu energiju za produženje vremena leta, što je korisno za dugotrajne misije poput nadzora ili istraživanja.
5. Dronovi za dostavu: Tehnologija dronova za dostavu napreduje, omogućavajući brže i efikasnije isporuke paketa, posebno u urbanim sredinama.
Napredak u tehnologiji dronova otvara nove mogućnosti za poboljšanje urbanih usluga i infrastrukture. Gradovi koji integriraju dronove u svoje operacije mogu očekivati poboljšanu efikasnost, sigurnost i kvalitetu života za svoje stanovnike.

SLIKA: AutoFlight eVTOL formacija, Izvor: AutoFlight

Koji su gradovi u Europi predvodnici u korištenju dronova?

Nekoliko europskih gradova poznato je po inovativnom korištenju dronova u raznim sektorima, pridonoseći time učinkovitosti i sigurnosti urbanih sredina.
Evo nekoliko primjera:
1. Amsterdam, Nizozemska: Amsterdam koristi dronove za nadzor javne sigurnosti i prometne kontrole.
Dronovi se koriste za nadzor prometa, što omogućava brzo reagiranje na nesreće i prometne gužve. Također, dronovi pomažu u hitnim intervencijama, kao što su potraga i spašavanje te brza procjena štete nakon nesreća ili katastrofa.
2. Helsinki, Finska: Helsinki koristi dronove u urbanom planiranju i održavanju infrastrukture.
Dronovi prikupljaju podatke o stanju zgrada, mostova i drugih građevina, što omogućava proaktivno održavanje i smanjuje troškove. Također, dronovi se koriste za praćenje kvalitete zraka i drugih okolišnih parametara, što pridonosi boljoj kvaliteti života u gradu.
3. Copenhagen, Danska: U Kopenhagenu dronovi se koriste za mapiranje grada i nadzor vegetacije.
Ovo uključuje praćenje zdravlja drveća i biljaka, što pomaže u održavanju urbanih zelenih površina. Dronovi također pomažu u nadzoru i optimizaciji energetske učinkovitosti zgrada, što pridonosi smanjenju energetskih gubitaka i zaštiti okoliša.
4. Barcelona, Španjolska: Barcelona koristi dronove za kontrolu gužvi i javne sigurnosti tijekom velikih događanja.
Dronovi pružaju stvarne podatke o kretanju mase, što pomaže policiji i hitnim službama u održavanju reda i sigurnosti. Također, dronovi se koriste za inspekciju građevinskih radova i nadzor kritične infrastrukture, kao što su mostovi i tuneli.
5. Winchester, Velika Britanija: Winchester je pokrenuo nekoliko pilot projekata korištenja dronova u gradskim službama, uključujući čitanje vodomjera, procjenu stanja cesta i energetsku učinkovitost zgrada.

Ovi projekti pokazali su da dronovi mogu značajno smanjiti troškove i vrijeme potrebno za obavljanje tih zadataka, istovremeno povećavajući točnost prikupljenih podataka.
Ovi primjeri pokazuju kako dronovi mogu biti integrirani u različite aspekte gradskog života, pružajući vrijedne podatke i poboljšavajući operativne učinkovitosti, sigurnost i održivost urbanih sredina.

U sljedećem testu detaljnije ću vam opisati nekiko projekata iz Europe i svijeta, kako biste vidjeli konkretne aplikacije i raznovrsne koristi od implementacije dronova u život i funkcioniranje grada.

AUTOR: Dražen Keresteny, mag.ing.el., Konzultant za digitalizaciju, Smart City i security
099 5373 900, drazen.keresteny@exe.cutor.eu

NASLOVNA SLIKA: Dronovi koji su opremljeni specijaliziranim kamerama za mjerenje kvalitete zraka, Izvor: Grad Sofija