Kvarner, Dalmacija, Međimurje – postoji li organizirana (seizmička) obnova!?
Je li moguće da u hrvatskim gradovima i općinama koji se nalaze na potresno aktivnim područjima ne postoji konstuktivno ojačanje objekata pa čak niti u staroj jezgri? Zgradonačelnik je provjerio tu informaciju za Dubrovnik, Ston, Makarsku, Sinj, Trilj, Split, Šibenik, Zadar, Vinodol, Rijeku, Čakovec i Prelog.
Izrada procjene rizika od velikih nesreća obaveza je načelnika, gradonačelnika i župana jedinica lokalne, područne i regionalne samouprave (JLP(R)S) temeljem članka 17. Zakona o sustavu civilne zaštite.
Procjene rizika polazišni su dokument za izradu svih planova i aktivnosti na smanjenju rizika od katastrofa, prioritizaciju ulaganja te održivi razvoj. Državna uprava za zaštitu i spašavanje donijela je Pravilnik o smjernicama za izradu procjena rizika od katastrofa i velikih nesreća na području Hrvatske i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te Kriterije za izradu smjernica koje donose čelnici područne (regionalne) samouprave za potrebe izrade procjena rizika od velikih nesreća na razinama JLP(R)S kako bi procjene rizika od velikih nesreća bile jednoobrazne i usporedive.
Za sada se jedinica lokalne (regionalne) samouprave drže onoga što je propisano Zakonima, npr. Zakonom o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda. Sve što se izgradilo nakon 1964., smatraju dovoljno otpornim.
No, nakon posljednjih velikih potresa koju su pogodili grad Zagreb, Zagrebačku, Sisačko-moslavačku, Krapinsko-zagorsku i Karlovačku županiju i ostavili brojne probleme na stambenim objektima te nedavnih, ne tako jakih, potresa u Jadranskom moru i okolici Splita te potom u Šibeniku, mnogi građani su se počeli pitati kako i gdje mogu provjeriti koliko snažan potres im zgrada može izdržati.
Koje pripremne radnje zaštite od potresa odrađuju gradovi?
https://www.zgradonacelnik.hr/obnova-nakon-potresa/kvarner-dalmacija-medimurje-ne-postoji-organizirana-seizmicka-obnova/400