Moderna GiS rješenja pomažu gradovima u upravljanju katastrofama

Svjedoci smo sve više kriznih situacija – od COVID-19 pandemije, potresa, preko poplava i požara, do pandemije, pa se sve više nameće potreba za efikasnim rješenjima unutar upravljanja krizama. Pitanje je imamo li ta rješenja i na koji način funkcioniraju?

Tehnološki napredak, nažalost, povećava vjerojatnost katastrofa, pa je nužan razvoj sustava za upravljanje krizama

Katastrofa može biti prirodna katastrofa ili katastrofa uzrokovana ljudskim djelovanjem ili nesreća, ovisno o nekoliko čimbenika. Glavni čimbenik su klimatski uvjeti uzrokovani ljudskim aktivnostima kao što su onečišćenje zraka, vode i tla.

Brojne su uloge i koristi GIS-a u upravljanju katastrofama

Prirodne katastrofe su opasni događaji uzrokovani prirodnim procesima na zemlji. Primjer prirodne katastrofe je poplava, potres, uragan/ciklon, vulkanska erupcija, tsunami i drugi geološki procesi.
Katastrofe koje uzrokuje čovjek ili antropogene katastrofe uzrokovane su ljudskim aktivnostima. Antropogene katastrofe nepovoljno utječu na ljude, druge organizme i konačno na ekosustave.
Primjeri katastrofa koje je uzrokovao čovjek uključuju sve vrste zagađenja, nuklearne katastrofe, kemijske katastrofe, biološke katastrofe, terorističke napade i druge slučajne katastrofe.

Upravljanje katastrofama ima dva dijela, a to su događaji prije katastrofe i događaji nakon katastrofe.

Ciklus upravljanja krizom

Stadij prije katastrofe
Faza 1 – Ublažavanje: Smanjiti učinke katastrofa prije nego što se pojave
Faza 2 – Pripravnost: Uključuje razvoj plana hitnih operacija

Stadij nakon katastrofe
Faza 3 – Odgovor: Hitne službe pomažu ljudima
Faza 4 – Oporavak: Povratak u normalan život nakon pojave katastrofe

GIS je koristan u svim fazama upravljanja krizom

GIS (Geografski informacijski sustav) je centralizirano mjesto za upravljanje i analizu geografskih podataka. GIS igra ključnu ulogu u upravljanju krizama pružajući točne i pravovremene geografske informacije koje pomažu u donošenju bržih odluka, pravilniju raspodjelu resursa te učinkovite strategije reakcije.
Pomaže vlastima i organizacijama da planiraju i pripreme se za različite vrste kriznih situacija, poput prirodnih katastrofa ili industrijskih nesreća, što u konačnici spašava živote i smanjuje štetu. Omogućava da se identificiraju optimalne lokacije za raspoređivanje resursa poput hitnih službi, medicinskih ustanova i skloništa.
Tijekom krize, GIS može integrirati podatke u stvarnom vremenu iz različitih izvora, uključujući senzore, kamere, satelitske snimke, uređaje za praćenje prometa i sl. To pomaže donositeljima odluka da prate situaciju, prate širenje krize i učinkovito rasporede resurse. Njegova iskoristivost se može vidjeti i u dijelu nakon štete gdje se koristi kao alat za procjenu opsega štete što pomaže u raspodjeli resursa za obnovu. Vođenjem stanja prije, trenutno i nakon modeliraju se i analiziraju potencijalne opasnosti poput poplava, požara ili epidemija.

Nekoliko primjera dobre prakse iz Hrvatske o korištenja GIS sustava u kriznim situacijama

Projekt COMMAND d

COMMAND d je projekt kojim se ostvarilo pružanje potpore zapovjednim i operativnim centrima za analizu ključnih podataka o katastrofama na lokalnoj razini.
Utvrđeni su standardizirani operativni postupci u kriznim situacijama čime se povećava spremnost i omogućava povezivanje svih sudionika u projektu putem zajedničke IT platforme (GIS).

GIS sustav projekt Command d

Potres Glina – upravljanje krizom potresno pretrpljenog područja

GIS omogućava precizno mapiranje područja koja su pretrpjela štetu tijekom krize. Korištenjem podataka prije i poslije krize, može se jasno vidjeti koja su područja najviše pogođena i koliko je šteta nastala.
Na temelju informacija o šteti i prioritetima, vlasti imaju sve parametre za određivanje prioriteta obnove. Na primjer, kritična infrastruktura kao što su bolnice, škole i vodovodne mreže mogu biti prioriteti.
Za obnovu je potrebno alocirati resurse poput radne snage, građevinskog materijala i financijskih sredstava. Također sustav pomaže u planiranju kako raspodijeliti ove resurse na način koji maksimizira učinkovitost. Tokom faze obnove, različite organizacije, vlasti i volonteri mogu pridonositi informacijama o obnovi. Omogućeno je centraliziranje ovih informacija kako bi se osigurala koordinirana i učinkovita obnova.

Prikaz vođenja stanja na potresom pogođeno području kroz GIS

Ukrajinska kriza

U slučaju „Ukrajinske krize“ odnosno dolazaka izbjeglica na područje Republike Hrvatske zahtjeva se suradnja različitih organizacija, agencija za pomoć, nevladinih organizacija i drugih relevantnih aktera kako bi se osiguralo da se pravilno koriste podaci i tehnologija za pružanje pomoći onima kojima je to potrebno.
GIS se koristi u datom slučaju za prikupljanje i analiza podataka kao što su geografske karte, demografski podaci, informacije o resursima i infrastrukturi čime se lakše omogućava identifikacija potencijalnih smještanih kapaciteta, infrastrukturnih kapaciteta, pristupa uslugama i resursima.
Na slici 3. je prokazan GIS lokanog područja koja vodi evidencije smještanog kapaciteta, kapaciteta po školama i vrtićima, evidenciju prevoditelja po općinama, raspoloživih radnih mjesta a sve u svrhu bolje razumjevanije situacije i koordinaciju aktivnosti.

Prikaz korištenja GIS-a na lokalnoj razini kao pomoć koordinaciji resursa i aktivnosti

STREAM projekt – STRATEGIC DEVELOPMENT OF FLOOD MANAGEMENT (STRATEŠKI RAZVOJ SUSTAVA OBRANE OD POPLAVA)

Realizacijom projekta STREAM omogućeno je smanjenje rizika od poplava na lokalnom području i pravovremeno obavještavanje stanovništava o nadolazećoj opasnosti. Postavljanjem telemetrijskih uređaja čime se mjeri vodostaj rijeke te detektira potencijalno propuštanje nasipa uz postavljanje video kamera na točno određenim lokacijama te integracija kroz sustav GIS-a prikazano je stanje u realnom vremenu.
GIS u ovom projektu služi kao centralno mjesto upravljanja procesom organizacije svih uređaja na terenu koji služe za rano uzbunjivanje u potencijalnoj krizi što doprinosi pravovremenoj reakciji i sprječavanju šteta. Osim za upozoravanje sustav se koristi za vizualizaciju analiziranja poplavnih scenarija čime se učinkovitije donose odluke oko budućih ulaganja u sustav obrane od poplava.
Slika prikazuje korištenja GIS sustava na području Grada Karlovca gdje se zbog geografskog položaja ulaže u digitalizaciju i automatizaciju sustava.

GIS – STREAM projekt

Što iz svega navedenog možemo zaključiti?

Dakle, katastrofe se događaju prirodno ili slučajno i ne mogu se zaustaviti, ali se tehnologija može koristiti za smanjenje utjecaja i štete.
Kroz svoje sposobnosti modeliranja, analize, vizualizacije i prostorne integracije, GIS pruža dublje razumijevanje kriznih situacija što donositeljima odluka da planiraju učinkovite evakuacije, raspodijele resurse precizno, identificiraju rizična područja i pratiti širenje krize u stvarnom vremenu.
U konačnici, primjena GIS-a u upravljanju krizama osnažuje vlasti, organizacije i zajednice da budu pripravne i reaktivne u suočavanju s izazovima. GIS nije samo tehnička platforma, već ključni alat koji spaja tehnologiju, informacije i akciju kako bi se smanjili rizici, spasili životi i ublažili posljedice nepredviđenih događaja.
U svjetlu sve učestalijih prijetnji, kontinuirana integracija GIS-a u strategije kriznog upravljanja postaje neophodnost za izgradnju otpornih i sigurnih zajednica.

Autor: Dražen Keresteny, mag.ing.el., Alarm automatika d.o.o.