Novosti EU legislative o otpadu
U prosincu 2015. Europska komisija donijela je set propisa o cirkularnoj ekonomiji. On je 22. svibnja 2018. dopunjen revidiranim ključnim propisima o gospodarenju otpadom, uključivo i Direktivom o otpadu. Razdoblje prilagodbe nacionalnih zakonodavstava trajat će dvije godine.
Težište je stavljeno na sprječavanje nastanka otpada i podršku društvenom poduzetništvu koje se bavi popravcima i ponovnom uporabom proizvoda, produžetku životnog ciklusa proizvoda i stvaranje lokalnih zelenih radnih mjesta. Hijerarhijski, tek iza ponovne upotrebe dolazi recikliranje, tako da će se postaviti i mjerljivi ciljevi ponovne upotrebe.
Što to donosi gradovima u Hrvatskoj kao zemlji članici EU, s obzirom da ih zakon prepoznaje kao odgovorne za postupanje s komunalnim otpadom?
Nacionalno zakonodavstvo započelo je prilagodbu EU propisima već donošenjem Zakona o održivom gospodarenju otpadom 2013. godine, te Uredbom o komunalnom otpadu 2017. godine. U naredne dvije godine trebat će propise nadograditi prema gore navedenim smjernicama, a do kraja 2024. godine i primijeniti ih u praksi (gradnja centara za ponovnu upotrebu, razvoj sustava pravovremene donacije hrane, dizajn proizvoda na način da se smanji proizvodnja otpadne jednokratne ambalaže i slično).
Na lokalnom nivou neke od ovih promjena provodit će se u svakodnevnom životu. Što treba već danas poticati?
Odvojeno skupljanje otpada nema alternativu, Europa neće tolerirati „trpanje svega u jednu kantu“ koja se onda „zbrinjava“ u centrima za gospodarenje otpadom.
Ciljevi odvojenog skupljanja već su zadani, a novim propisima treba ojačati i sprječavanje nastanka otpada. U Hrvatskoj postoji jedan jedini centar ponovne upotrebe – onaj u gradu Prelogu.
Ponovna upotreba znači preuzimanje predmeta prije nego što su postali otpad, ili preuzimanje otpadnih predmeta kojima se ukida status otpada, zatim njihov popravak i ponovno stavljanje u upotrebu (stari namještaj, slike, knjige…).
Da bi se uopće moglo početi razmišljati o ovoj nadogradnji, u narednih par godina treba postaviti funkcionalan i održiv okvir za postizanje dosadašnjih ciljeva:
1. Primarna selekcija po sistemu „od vrata do vrata“
2. Naplata prema količini preuzetog otpada
3. Gradnja lokalne infrastrukture (kompostane, sortirnice)
4. Sprječavanje „bijega“ otpada u ilegalu – uspostava komunalnog reda (!)
5. Stvaranje pretpostavki za organizaciju lokalnog sustava pripreme za ponovnu upotrebu (prikupljanje, popravak, vlastiti pogoni – socijalno poduzetništvo ili ugovor s nekim drugim).
Na centre za gospodarenje otpadom treba slati minimalne količine ostatnog otpada, jer će zbrinjavanje tamo biti našim građanima definitivno najskuplja varijanta!