Održana 1. sjednica Vijeća za lokalni razvoj

Sjednicom je predsjedao predsjednik Vlade Andrej Plenković, a raspravljalo se o novom okviru za održivi lokalni razvoj, jačanju financijskih kapaciteta općina i gradova, strateškom pristupu regionalnom i lokalnom razvoju te ulaganjima u demografsku revitalizaciju općina i gradova.

Točke dnevnog reda predstavili su predsjednik Vlade Andrej Plenković, potpredsjednik Vlade Tomislav Ćorić, ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Nataša Mikuš Žigman te ministar demografije i useljeništva Ivan Šipić, nakon čega je uslijedila konstruktivna i dinamična rasprava u kojoj su sudjelovali svi članovi Vijeća.

1. Novi okvir za održivi lokalni razvoj

Predsjednik Vlade Andrej Plenković uvodno je istaknuo da je politika ravnomjernog regionalnog razvoja najuspješnija politika Vlade u proteklom desetljeću. Ta politika počiva na četiri temeljna načela: partnerstvu i suradnji, fiskalnoj decentralizaciji, funkcionalnoj decentralizaciji i podršci u provedbi brojnih projekata. Na tim načelima ostvareni su brojni iskoraci – od ravnopravnosti županija, gradova i općina i brojnim prilikama za mlade, preko brige za starije osobe i umirovljenike, do ulaganja u dječje vrtiće, prometnu, komunalnu i zdravstvenu infrastrukturu.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković istaknuo je da kvaliteta života gotovo 1,1 milijun stanovnika hrvatskih općina mora imati jednaku važnost kao i kvaliteta života stanovnika velikih gradova. Dostupan vrtić, liječnik, javni prijevoz i prilika za zaposlenje temelj su ostanka obitelji u manjim sredinama. Uloga je države pomoći općinama da te potrebe pretvore u provedive projekte i dostupne usluge.

Vlada jača sposobnost općina da odgovore na potrebe svojih stanovnika. Učinkovitost lokalne samouprave treba mjeriti kvalitetom usluga i odgovornim upravljanjem javnim novcem, a raspravu o njezinu ustroju ne svoditi na broj općina. Dobrovoljno funkcionalno povezivanje omogućuje zajedničke službenike, vrtiće, knjižnice i druge usluge uz očuvanje lokalne samostalnosti. Za 77 obrađenih zahtjeva koji obuhvaćaju 149 različitih jedinica lokalne samouprave isplaćeno je 13,45 milijuna eura.

Potpora države mora uvažavati razlike u razvojnim mogućnostima: 253 od 428 općina imaju status potpomognutih područja. Kroz nacionalne programe Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije od početka mandata podržano je gotovo 6.600 projekata s više od 310 milijuna eura. Za sufinanciranje vlastitog udjela korisnika u 2.602 EU projekta od 2016. do kraja 2025. isplaćeno je 433 milijuna eura. Time se olakšava provedba ulaganja koja bi lokalni proračuni teško samostalno financirali.

Izgradnju infrastrukture mora pratiti osiguravanje sredstava za njezin rad. Kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti i Program Konkurentnost i kohezija na području općina osigurava se oko 9.100 vrtićkih mjesta, u već otvorenim vrtićima i onima u izgradnji. Kroz model fiskalne održivosti od 2023. osnivačima vrtića u gradovima i općinama dodijeljeno je više od 264 milijuna eura, a za 2026. osigurano je 100 milijuna eura. Državna potpora tako prati i ulaganje u objekte i dostupnost predškolskog odgoja obiteljima.

Vijeće za lokalni razvoj uspostavljeno je kako bi općine i manji gradovi izravno sudjelovali u oblikovanju politika i programa koji određuju njihov razvoj. Daljnji rad usmjerit će se na uklanjanje prepreka provedbi projekata, dostupniju stručnu pomoć i uvjete financiranja prilagođene mogućnostima manjih sredina. Njihovi prioriteti bit će važni u pripremi Nacionalnog plana regionalnoga razvoja do 2035. i budućih europskih ulaganja. Uspjeh te suradnje treba biti vidljiv u riješenim lokalnim problemima, dostupnijim uslugama i boljim uvjetima za život i rad.

2. Jačanje fiskalnih kapaciteta lokalne samouprave

Hrvatska bilježi kontinuirani gospodarski rast i stvarnu konvergenciju prema prosjeku Europske unije, što se izravno odražava na stabilnost i snagu lokalnih proračuna. Ukupni prihodi lokalnih vlasti više su se nego udvostručili, s 3,1 milijarde eura u 2017. na 6,9 milijardi eura u 2025. godini. Rast prihoda rezultat je snažne gospodarske aktivnosti, rasta zaposlenosti i odluke Vlade o prepuštanju poreza na dohodak lokalnoj razini u cijelosti.

Jedinice lokalne samouprave pokazale su fiskalnu zrelost nakon što im je Vlada prenijela ovlast za autonomno utvrđivanje stopa poreza na dohodak unutar zakonom propisanih raspona. Podaci za 2026. godinu pokazuju da je u 304 grada i općine snižena stopa poreza na dohodak u odnosu na 2023. godinu, čime je podržan smjer politike poreznog rasterećenja rada. Porezni teret se, s ciljem demografske revitalizacije i osiguranja priuštivog stanovanja, usmjerava prema pravednijem oporezivanju imovine i kratkoročnog najma, a očekivani prihodi od poreza na nekretnine trebali bi do kraja 2026. godine dosegnuti oko 100 milijuna eura.

Fiskalnim izravnanjem, koje se od 2021. u cijelosti financira iz državnog proračuna, Vlada podupire općine i gradove slabijega fiskalnog kapaciteta. Cilj je da dostupnost osnovnih javnih usluga što manje ovisi o gospodarskoj snazi sredine u kojoj građani žive.

Od ulaska u EU kapitalna ulaganja lokalnih vlasti narasla su sa 600 milijuna na 1,9 milijardi eura godišnje, pri čemu su europska sredstva bila ključna za rast ulaganja. Pri planiranju nove infrastrukture i objekata društvene namjene potrebno je osigurati održive izvore financiranja njihova rada i održavanja, uključujući troškove zaposlenih. Time se osigurava da izgrađeni objekti trajno služe građanima, bez ugrožavanja stabilnosti lokalnih proračuna. Stoga u novom višegodišnjem razdoblju fokus kapitalnih ulaganja lokalnih vlasti mora biti na investicijama koje generiraju dugoročnu dodanu vrijednost, uz odgovorno planiranje ukupnih troškova tijekom cijelog životnog vijeka investicije.

Uz pripremu daljnjeg poreznog rasterećenja mirovina razmatraju se kompenzacijske mjere za lokalne proračune te fiskalne mogućnosti povećanja sredstava za fiskalno izravnanje i minimalnih standarda za decentralizirane funkcije. Cilj je povezati poboljšanje standarda građana s očuvanjem sposobnosti općina i gradova da financiraju javne usluge.

3. Strateški pristup regionalnom i lokalnom razvoju

Politika ravnomjernog regionalnoga razvoja usmjerena je na smanjenje razlika među dijelovima Hrvatske i stvaranje uvjeta da ljudi mogu kvalitetno živjeti i raditi u svojoj sredini. Novim Zakonom o regionalnom razvoju ojačana je suradnja države i lokalne samouprave, a Vijeće za lokalni razvoj omogućuje općinama i gradovima koji nisu sjedišta ITU područja izravnije sudjelovanje u oblikovanju politika i ulaganja.

Dosadašnja ulaganja u jedinice lokalne samouprave obuhvaćaju 7.467 projekata financiranih s gotovo 9,6 milijardi eura europskih sredstava te 6.360 projekata podržanih s gotovo 343 milijuna eura nacionalnih sredstava. Za sufinanciranje provedbe 1.389 projekata osigurano je gotovo 222 milijuna eura. Ta ulaganja stvaraju osnovu za daljnje jačanje lokalne infrastrukture, gospodarstva i dostupnosti javnih usluga.

U pripremi Nacionalnog plana regionalnoga razvoja do 2035. razvojne potrebe putem upitnika iskazalo je 547 jedinica lokalne i područne samouprave, među kojima 402 općine. Među zajedničkim prioritetima istaknuti su vodno-komunalna i prometna infrastruktura te zadržavanje mladih i zaposlenih u deficitarnim zanimanjima. Ti će prioriteti, zajedno sa stručnim analizama, biti podloga za utvrđivanje ciljeva i mjera kako bi buduća ulaganja odgovarala problemima koje lokalne zajednice prepoznaju kao najvažnije.

Programi ulaganja trebaju uvažavati posebnosti otoka, potpomognutih i brdsko-planinskih područja. Predstavljen je poziv za razvoj održivog turizma kroz ulaganja u javnu turističku infrastrukturu vrijedan 40 milijuna eura, namijenjen jedinicama koje ispunjavaju uvjete turističke razvijenosti i statusa potpomognutog ili brdsko-planinskog područja. Rok za podnošenje projektnih prijedloga je 18. prosinca 2026.

Priprema Nacionalnog plana povezuje se s pripremom Nacionalnog i regionalnog partnerskog plana za buduće financijsko razdoblje Europske unije nakon 2027. Cilj je očuvati ulogu europskih sredstava u ravnomjernom razvoju i jačanju konkurentnosti te ulaganja usmjeriti prema mjerljivim razvojnim rezultatima. Poticat će se povezivanje obrazovanja, zapošljavanja, poduzetništva i infrastrukture te zajednički projekti više jedinica koji rješavaju potrebe građana neovisno o administrativnim granicama.

4. Ulaganja u djecu i obitelj kao temelj demografske revitalizacije općina i gradova  

Demografska revitalizacija zahtijeva da obitelji u svojoj sredini mogu pronaći posao, riješiti stambeno pitanje i osigurati skrb i sadržaje za djecu. Zato će se potpore roditeljstvu povezivati s ulaganjima u lokalne usluge i gospodarstvo, uz posebnu pozornost područjima pogođenima depopulacijom. Povećanje roditeljskih potpora dio je te politike, a daljnje povećanje jednokratne potpore za novorođeno dijete sa 618 na 803 eura planirano je od 1. siječnja 2027., uz donošenje potrebnog zakonodavnog okvira.

Za 1.495 projekata dječjih vrtića i igrališta u razdoblju od 2024. do 2026. osigurano je 42,4 milijuna eura, uz dodatnih 9,7 milijuna eura za edukativne, kulturne i sportske aktivnosti tijekom dvije pedagoške godine. Najavljeni su pozivi za dječja igrališta u 2027. u vrijednosti 10 milijuna eura, dječje aktivnosti u 2026./2027. u vrijednosti 5 milijuna eura i podršku roditeljstvu u 2026. u vrijednosti 1,2 milijuna eura. Cilj je da djeca imaju dostupne i priuštive sadržaje u svojoj zajednici, a roditelji konkretnu podršku u odgoju.

Gospodarska perspektiva ključna je za ostanak stanovništva. Za povoljnije financiranje mikro, malih i srednjih poduzeća u depopuliranim područjima u suradnji s HAMAG-BICRO-om osigurano je 30 milijuna eura. Za 2027. planiran je milijun eura vrijedan program OTOK+, koji podupire društvene prostore, lokalne programe te privlačenje i zadržavanje deficitarnih kadrova na otocima i Pelješcu. Time se povezuju potpora poduzetništvu, dostupnost usluga i uvjeti za život obitelji.

Povratak hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka treba pratiti podrška njihovu uključivanju u lokalnu zajednicu. Za projekte povratka, useljavanja i integracije u 2026. očekuje se utrošak od oko 1,7 milijuna eura, uz nastavak ulaganja u 2027. Učenje hrvatskoga jezika, administrativna podrška, stanovanje i mogućnost rada važni su uvjeti za dugoročan povratak.

U pripremi Zakona o demografskoj obnovi i daljnjem oblikovanju mjera jačat će se partnerstvo države, županija, gradova i općina. Mjere je potrebno prilagoditi lokalnim potrebama i povezati rad nadležnih resora kako bi potpore obiteljima, ulaganja i javne usluge zajedno stvarali uvjete za ostanak i povratak stanovništva.

Izvor i foto: Vlada RH