Kako bi vam omogućili bolje korisničko iskustvo, ova stranica pohranjuje vaše kolačiće (cookies). Više informacija

Zatvori

08. srpanj. 2013.

Održana međunarodna konferencija o EU fondovima

EU fondovi su važan, ali ne i neupitan izvor financiranja jer će kvalitetno pripremljeni strateški okvir na nacionalnoj i lokalnoj razini, uključivanje korisnika u proces planiranja, te oprez korisnika u planiranju troškova i cijene projekata biti ključni za uspješno korištenje strukturnih i investicijskih fondova nakon što Hrvatska 1. srpnja uđe u Europsku uniju, glavna je poruka sudionika konferencije „Europski fondovi nakon pristupanja Europskoj uniji – Ususret novoj financijskoj perspektivi“, održane u srijedu, 19. lipnja u prostorijama HGK u Zagrebu.

Konferencija je održana u organizaciji Instituta za razvoj poduzetništva i europske projekte – IRPEU, Hrvatske gospodarske komore i Udruge gradova u RH, a pod visokim pokroviteljstvom Veleposlanstva Kraljevine Nizozemske, Ministarstva regionalnoga razvoja i europskih fondova te tvrtke EU PROJEKTI.

Okupljene su na početku pozdravili Veleposlanica Kraljevine Nizozemske, Nj. Ekselencija Stella Ronner Grubačić, potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore Vesna Trnokop Tanta , urednica portala EU-PROJEKTI.INFO Ariana Vela, koordinatorica Udruge gradova Nives Kopajtich-Škrlec te Jakša Puljiz, zamjenik ministra regionalnog razvoja i fondova EU Branka Grčića.

_DSC0015

Hrvatske korisnike već od prvog srpnja očekuje preko 450 milijuna eura iz strukturnih fondova Europske unije za iskoristiti za projekte samo do kraja ove godine, a do kraja 2020. godine barem milijardu eura svake godine, podsjetila je Dubravka Flinta, načelnica sektora za poslove Nacionalnog fonda pri Ministarstvu financija, što je gotovo 13 puta više novca u odnosu na postojeći program IPA.

Sa strukturom i podjelom strukturnih fondova preko 170 okupljenih iz javnog, privatnog i nevladinog sektora upoznao je Zvonimir Savić, zamjenik direktorice Centra za EU pri HGK, dok su svoja iskustva u radu na EU fondovima, kao i priče o uspjehu Mađarske i Litve podijelili Gabor Kende i Viktoras Sirvydis.

Tijekom dvije panel rasprave, otvorena su i mnoga za Hrvatsku danas iznimno važna pitanja, poput kriterija podjele zemlje na NUTS II statističke regije, ali i samog znanja potencijalnih hrvatskih korisnika o tome što se iz fondova EU može i smije financirati. Dubravka Flinta iz Ministarstva financija najavila je kako će se iz Nacionalnog fonda i dalje moći sufinancirati do 35 posto troškova predfinanciranja projekta, a panelisti su zajedno poručili korisnicima kako moraju kontrolirati troškove svake faze projekta, ali posebno i njegovu cijenu nakon kraja sufinanciranja od strane fondova EU, kako korisnicima projekt ne bi postao veliki financijski teret i u konačnici korisnike doveo do bankrota.

Službeni zaključci konferencije su:

  • Zaključak 1 – EU fondovi su važan, ali ne i neupitan izvor financiranja projekata jer je za provedbu potrebno imati dobro pripremljenu državnu upravu, strateške dokumente i kvalitetne projekte.
  • Zaključak 2 – U proces pripreme strateških dokumenata potrebno je pravovremeno uključiti zainteresiranu javnost, a posebno sadašnje i buduće korisnike sredstava. Oni koji provode projekte, znaju kakva ulaganja je potrebno podržati.
  • Zaključak 3 – Važno je ne zanemariti financijski aspekt projekata, to jest osigurati dovoljno sredstava za njihovo sufinaniciranje kako bi projekti bili provedeni do kraja. Još je važnije osigurati financiranje nakon završetka projekta pogotovo kada se radi o infrastrukturi; izgrađene objekte potrebno je financirati i nakon završetka europskog financiranja.
  • Zaključak 4 – Važno je ne zaboraviti da su Hrvatskoj, izuzev strukturnih fondova, na raspolaganju i sredstava iz programa Unije, stoga treba raditi na međusektorskoj i međunarodnoj suradnji. Samo kvalitetna partnerstva dovode do rasta, razvoja i napretka.

Ariana Vela, urednica portala EU-projekti.info, pripremila je nekoliko korisnih savjeta namjenjenih hrvatskim gradovima, a vezano za korištenje EU fondova:

  1. STRATEŠKI DOKUMENTI – Potrebno je pripremiti strateške dokumente kao sto su gradski operativni planovi, strategije zaštite okoliša i druge u kojima ce se identificirati ključni problemi grada, načini za njihovo rješavanje, strateški ciljevi grada, kao i identificirati ključni projekti, od kojih ce se neki financirati iz EU fondova.
  2. FINANCIJSKA SREDSTVA – Provedba višegodisnjih projekata zahtjeva značajna financijska sredstva koja treba planirati. Prije početka pripreme projekta, potrebno je načiniti procjenu financijskih mogućnosti grada za zatvaranje financijske konstrukcije, kao i osiguranje financijske održivosti projekta.
  3. SINERGIJE I PARTNERSTVA – Kod infrastrukturnih projekata regionalnog značaja, potrebno je osigurati ulazak u nacionalne strateške dokumente, kao i sinergiju s potencijalnim partnerima. Vise dionika s istim problemom, znaci i vecu mogućnost dobivanja sredstava.
  4. DOKUMENTACIJA – Za svaki je projekt potrebno izvršiti uvid u status dokumentacije (vlasništvo nad zemljištem, predstudija izvedivosti, analiza troškova i koristi, studija izvodljivosti, potrebne dozvole). Projekti s više pripremljenih dokumenata imaju veću šansu za osiguravanje sredstava vec početkom 2014.g.

Prezentacije s konferencije možete preuzeti u nastavku:

Tekst preuzet s prijateljskog portala www.eu-projekti.info

Besplatno se registrirajte

Besplatno se registrirajte

Registrirani korisnici imaju pristup većini naših zaštićenih materijala (ovisno o njihovim ovlastima unutar Grada). Zanimaju li vas koje su druge prednosti registracije?

Česta pitanja

Registrirani korisnici imaju pristup novoj kategoriji "Pitanja i odgovori" gdje mogu postavljati nova pitanja i odgovarati na već postavljena pitanja. Postavljeno pitanje automatski će se i bez moderiranja prikazati u kategoriji Na svako pitanje mogu odgovarati svi registrirani korisnici.

Prijava Registracija